Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Kž-189/2021-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikše Lučića, kao predsjednika vijeća, te Domagoja Raguža i Marte Jelić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ane Surjan, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene GČ, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 6. u vezi sa stavkom 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 11818 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, pod brojem K-103/2019 od 14. lipnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, te se ukida presuda prvostupanjskog suda i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda optužena GČ, temeljem članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 145/13, 70/17 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) oslobođena je optužbe da bi počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 6. u vezi sa stavkom 1. i 2. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude žalbu je pravodobno podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, pobijajući je zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, uz prijedlog da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu je podnesen od strane optužene GČ, putem branitelja Šime Savića, odvjetnika iz Zagreba, predlažući odbiti žalbu Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, kao neosnovanu.

4. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.

5. Stranke nisu pozivane na sjednicu vijeća, budući to nisu tražile u žalbi, odnosno odgovoru na žalbu.

6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

7. Prvostupanjski sud donio je oslobađajuću presudu jer nije bilo moguće nedvojbeno utvrditi da je okrivljenica kritične zgode kršeći odredbu članku 46. stavak 1. ZOSPC-a, kako je opisano u činjeničnom opisu dispozitiva optužbe, budući je predmetno kazneno djelo okrivljenica u konkretnom slučaju mogla počiniti samo radnjom koja ujedno predstavlja i kršenje citirane odredbe ZOSPC, te je prema stajalištu prvostupanjskog suda, teret dokaza da nije postojala jedna od isključujućih okolnosti za odgovornost okrivljenice na ovlaštenom tužitelju.

8. U provedenom postupku nedvojbeno je utvrđeno da se optužena nije kretala sredinom obilježene prometne trake, već je u jednom trenutku skrenula u desno, sletjevši u odvodni kanal, kojom prilikom je putnik iz njezinog automobila ZČ zadobio višestruke ozljede, uslijed kojih je na mjestu događaja preminuo.

9. Člankom 46. stavak 1. ZOSPC-a propisano je da vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu.

10. Iz obrane optužene proizlazi da se jedan automobil stalno zalijetao, pokušavao velikim brzinama, pa zaustavljanjem proći naprijed. No, kada je došao iza njenog vozila, svu je pažnju usmjerila na vožnju automobilom što više desnom stranom kolnika, odnosno njenog prometnog traka, kako bi ju što lakše zaobišao. U jednom trenutku stekla je dojam da će se unatoč tomu, velikom brzinom zabiti u njeno vozilo i nakon toga više niti ne zna kako je došlo do nesreće, Nadalje pojašnjava kada je uočila to vozilo na metar iza sebe, trznula je volanom, odnosno da je nije bilo strah, gledala je u retrovizore, nastojeći se skloniti od tog vozila, htjela je samo da ju zaobiđe, imala je osjećaj da će se zabiti u njeno vozilo.

11. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni i zračni promet vještaka Srećka Hlišća, dipl.ing. od 28. studenog 2018. proizlazi da je optužena iz nekog razloga, koji se tehničkim putem ne može utvrditi usmjerila osobno vozilo dijagonalno udesno i sletjela s kolnika. Vještak nadalje navodi da brzina kojom se optužena kretala nije mogla dovesti do slijetanja na kolniku, s time da prometno- tehnički nastanak prometne nesreće može objasniti jedino odsustvom pažnje optužene u zadržavanju vozila na kolniku, a razlog odsustva pažnje ne može odrediti, te navodi odsustvo pažnje optužene uzrokovano ponašanjem nepoznatog vozača osobnog vozila, zbog čega se osjetila ugroženo, tehničkim putem nije moguće isključiti, te da mogućnost zadržavanja vozila na kolniku, unatoč osjećaja ugroženosti optužene ovisi o načinu kretanja nepoznatog osobnog vozila.

12. Prvostupanjski sud je u postupku pokušao utvrditi razlog zbog kojeg je optužena skrenula u desno i sletjela u odvodni kanal, te u presudi navodi da prometnim vještačenjem nije bilo moguće utvrditi niti jedan razlog za uzročno posljedičnu vezu nastanka prometne nesreće.

13. Međutim, uzrok nastanka prometne nesreće je skretanje optužene s kolnika u odvodni kanal, a razlog skretanja prometnim vještačenjem nije moguće utvrditi, što je i razumljivo, jer prema tragovima i oštećenja vozila to nije vidljivo, što upućuje na zaključak na odsustvo pažnje optužene.

14. To odsustvo pažnje može se javiti iz različitih razloga (umor, nesanica, korištenje mobilnog telefona, ponašanje ostalih sudionika u prometu koje skreće pažnju vozača i sl.).

15. U ovom predmetu potrebno je bilo utvrditi, sukladno članku 46. stavak 1. ZOSPC- a je li se prilikom upravljanja vozilom pojavila opasnost za život, zdravlje i imovinu, zbog koje opasnosti je opravdano skretanje optužene s kolnika udesno.

16. Prvostupanjski sud je prihvatio obranu optužene, prema kojoj je optužena izbjegavala nalet vozila, koje se agresivno i velikom brzinom približavalo njenom vozilu sa stražnje strane.

17. Međutim, prvostupanjski sud nije utvrđivao što se stvarno dogodilo i na koji način se vozilo, koje se nalazilo iza vozila optužene ponašalo i predstavljalo prijetnju optuženoj, niti je dao razloge je li vozilo koje se stalno zalijetao i pokušavalo velikim brzinama, pa zaustavljanjem proći naprijed, kako optužena navodi u svojoj obrani uopće predstavljalo opasnost, te je li optuženičino skretanje s kolnika bilo opravdano da bi se eventualna opasnost izbjegla.

18. Stoga je potrebno ponovno ispitati optuženu na okolnost kretanja vozila iza njenog, kako bi se utvrdilo je li takvo kretanje vozila predstavljalo opravdanu opasnost za vožnju optužene, te ukoliko se utvrdi da je ta opasnost postojala, utvrditi je li ponašanje optužene (kretanje što više desnom stranom kolnika i trzaj volanom, odnosno skretanje s kolnika bilo potrebno da bi se izbjegla eventualna opasnost.

19. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano, te će na sljedećoj raspravi provesti dokazni postupak na način da će ponovno ispitati optuženu i prometnog vještaka na prije navedene okolnosti.

20. Oslonom na gore naveden razloge riješeno je kao u izreci na temelju odredbe članka 483. stavak 1. ZKP/08.

U Dubrovniku 29. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Nikša Lučić