Ovr-176/2026-3
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Obrtnička 2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu toga suda Dijani Vrkljan u ovršnom predmetu ovrhovoditelja u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja VV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivani Brdarević, odvjetnici u Samoboru, protiv protivnika osiguranja ZV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja , dana 29. siječnja 2026 . godine
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja koji glasi:
"1. Radi osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja VV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prema protivniku osiguranja ZV, , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu glavnice od 65.775,28 eura, te u iznosu od 7.859,26 eura za parnične troškove, određuje se
p r i v r e m e n a m j e r a
2. zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine opisane kao:
kč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada i dvorište, 855 m2 ( stambena zgrada br. 10, [adresa], dvorište 600 m2) , sveukupne površine 855 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a neodvojivo povezano s vlasništvom posebnih dijelova:
-669/10000 dijela nekretnine, etažno vlasništvo : (E-17)
ETAŽNA CJELINA 17 – dvosobni stan u prizemlju oznake S 4 i spremište u podrumu oznake sprem. 04, ukupne neto korisne površine 48,81 m2,
-42/10000 etažno vlasništvo ( E-5), parkirališno mjesto oznake PM , ukupne neto korisne površine 3,00 m2 , zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
3. zabrana je provedena s danom dostave ovog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu, stalna služba u Samoboru,
4. ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnosti presude.
5. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah po njenom izdavanju, a žalba ne odgađa njeno izvršenje.."
II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda u Samoboru izvršiti upis zabilježbe odbijanja privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada i dvorište, 855 m2 ( stambena zgrada br. 10, [adresa], dvorište 600 m2) , sveukupne površine 855 m2, a neodvojivo povezano s vlasništvom posebnih dijelova:
-669/10000 dijela nekretnine, etažno vlasništvo : (E-17)
ETAŽNA CJELINA 17 – dvosobni stan u prizemlju oznake S 4 i spremište u podrumu oznake sprem. 04, ukupne neto korisne površine 48,81 m2,
-42/10000 etažno vlasništvo ( E-5), parkirališno mjesto oznake PM , ukupne neto korisne površine 3,00 m2 , zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je 27. siječnja 2026. i podneskom od 28. siječnja 2026. podnijela prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja, pobliže opisanim u točki 1. izreke ovog rješenja.
2. Predlagateljica osiguranja ističe kako je ishodila presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu posl.br. P Ob-13/2024 od 24.12.2025.g., kojom je protivniku osiguranja naložena isplata iznosa od 65.775,28 eura, te iznosa od 7.859,26 eura na ime parničnih troškova, radi utvrđenja bračne stečevine , a koja presuda još nije stekla svojstvo pravomoćnosti, te u privitku dostavlja Presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu posl.br. P ob-13/2024 od 24.12.2025.g.
3. Kao razlog podnošenja prijedloga navodi kako je za predlagateljicu iznimno važno ishoditi privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine je velika opasnost da neće moći naplatiti potraživanje koje joj je nepravomoćnom presudom dosuđeno a itekako je vezano za zemljišnoknjižno pravo odnosno ½ nekretnine koja je upisana ne njezino ime.
3.1. Predlagateljica navodi kako postoji vrlo velika opasnost te visok stupanj vjerojatnosti da će predlagatelj opteretiti nekretninu kako svoju polovicu tako i polovicu nekretnine upisanu na ime predlagateljice, posebice iz razloga što mu je sada poznat iznos dosuđen nepravomoćnom presudom u postupku P Ob-13/2024 a koje radnje bi protustranka ( kao bivši brani drug) mogao poduzeti, a čiji bi ishod mogao utjecati na stjecanje, postojanje i opterećenje prava u smislu čl. ( 86 sti1. ZZK).
Naime, spomenutom nepravomoćnom presudom predlagateljica nema apsolutno nikakvu pravnu zaštitu za vrlo dugačak period, kako do pravomoćnosti presude a niti tada, sve do eventualno zabilježbe ovrhe na ½ nekretnine protustranke, a radi naplate potraživanja utvrđenog presudom. Ako bi eventualno i uspjela ishoditi rješenje o ovrsi na nekretnini i zabilježbu ovrhe, koje su pravne radnje - jače pravno sredstvo, to može potrajati i nekoliko godina, stoga je predlagateljici iznimno važno da čitav taj period dok ne ovrši presudu u svoju korist; ima sudsku zaštitu u vidu privremene mjere zabrane opterećenja i otuđenja nekretnine koja je ½ i u njezinom vlasništvu.
3.2. Stoga je predlagateljica prisiljena ovim putem zatražiti pravovremenu sudsku zaštitu i svoje polovice nekretnine jer iako ima nepravomoćni presudu, nema nikakvu sudsku zaštitu sve dok ne ishodi rješenje o ovrsi na nekretnini ( što u praksi jako dugo traje). Velika šansa postoji da za to vrijeme, njezini dio nekretnine neće ostati neopterećen, kao i da protustranka neće svoj dio ili cijelu nekretninu opteretiti ovrhama.
3.3. Predlagateljica je pokušala upisati zabilježbu spora na predmetnu nekretninu, a što je odbijeno rješenjem naslovnog suda Z-1609/2026 od 23.01.2026 uz obrazloženje da presudom nije određeno nikakvom zemljišnoknjižno pravo, posebice da ne postoji opasnost od promjene vlasništva i opterećenja nekretnine sukladno č. 86 st. 1 ZZK., time je predlagateljica dokazala još jednu vrstu opasnosti da nema baš nikakvu pravnu zaštitu, te predlaže izvršiti uvid u Rješenje Z-1609/2026 od 23.01.2026., Zapisnik s ročišta 11.11.2025 u predmetu P Ob-13/2024, Priklop spisa P Ob-13/2024 na naslovnom sudu.
3.4. Što se tiče pretpostavljene opasnosti koja joj prijeti, predlgateljica dokazuje slijedeće činjenice. Protustranka i predlagateljica su bivši bračni partneri, koji su u iznimno lošim i teško poremećenim odnosima, kao npr. obiteljsko nasilje, predlagateljica ne viđa svoje troje djece koji žive s ocem, a sve zbog iznimnog negativnog manipulativnog i neprimjerenog podnašanja protustranke za vrijeme trajanja postupka razvoda braka, što vrlo opasno i negativno utječe na psihičko stanje njihove zajedničke djece već duže vrijeme predlagateljica uopće ne viđa djecu, te je u strahu za njihovo psihičko zdravlje. ( dokaz uvid u spis P Ob-13/2024, zapisnik o saslušanju tužiteljice od 11.11.2025.) Drži kako donesena nepravomoćna presuda, stvara veliki motiv kod protustranke koji je vlasnik ½ nekretnine da istu optereti na svemoguće načine:
- da prestane plaćati kredit i sve ostale obveze ( režije i kartice i sl.) što dovodi automatski da takva opterećenja nekretnine, dovode do upisa tereta i na polovicu stana u vlasništvu predlagateljice, koja je za sada neopterećena,
- da prenese svoju polovicu nekretnine odnosno raspolaže na bilo koji način,
3.5. Predlagateljica ima saznanja kako je i sama sudužnik da je banka koja ima upisano založno pravo na nekretnini već pustila sve instrumente osiguranja radi naplate kredita, te se pokušala naplatiti i na predlagateljicinim računima. Kako je predlagateljica već dug niz godina blokirana zbog naplate alimentacije, banka nije uspjela ništa naplatiti, te je samo pitanje vremena kada će promijeniti predmet i sredstvo ovrhe na nekretninu, a dok predlagateljica nije u mogućnosti isto dokazati izvatkom iz očevidnika za protustranku zbog zaštite osobnih podataka isto joj je nedostupno.
3.6. Predlagateljica je saznala da protustranka tu i tamo nešto uplati na ime kredita kako banka ne bi pokrenula ovrhu, a o čemu svjedoči i raspravni zapisnik od 11.11.2026.g jer ju je protustranka tražila porukama više puta da i ona plati koju ratu kredita i to za stan u kojem ne živi. Iz svega navedenog, vrlo je izvjesno da predlagateljica neće naplatiti svoje potraživanje utvrđeno sada nepravomoćmom presudom na računima protustranke, te da će jedini način biti da pokrene ovrhu na nekretnini, odnosno ½ nekretnine protustranke, a do tada joj je neophodno potrebna sudska zaštita u vidu privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine koja je i u njezinom vlasništvu. Sve dok je predlagateljica nije u posjedu pravomoćne presude i rješenja o ovrsi na nekretnini i nema nikakvo jače pravno sredstvo, postoji opasnost da neće moći naplatiti svoje potraživanje te upravo tome služi privremena mjera sa svrhom informacije prema svim trećim osobama, na neuknjiženo i nezabilježeno pravo predlagateljce. U svrhu dokaza predlaže sudu od FINE službenim putem pribaviti izvadak iz očevidnika FINA-e za protustranku, saslušanje stranaka.
3.7. Predlagateljica osiguranja ima saznanja da bi protivnik osiguranja mogao vrlo brzo opteretiti ili otuđiti nekretninu koja je predmet postupka P Ob- 13/2024 na Naslovnom sudu i na taj način onemogućiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagateljice osiguranja, a radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete predlagateljica osiguranja predlaže da Naslovni sud, temeljem čl. 341 i 342 Ovršnog zakona, donese predloženu privremenu mjeru.
4. Uzimajući u obzir sve navode i dokaze predlagatelja osiguranja, ovaj sud drži kako prijedlog za određivanje privremene mjere treba odbiti, zbog razloga iznesenih u nastavku.
5. Odredbom čl. 344 Ovršnog zakona (NN br. 112/12, 25/13, 94/14, 55/16, 73/17 i 131/20; nadalje OZ), određeno je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Nadalje, odredbom st. 2. istog zakonskog članka (koji upućuje na odredbe čl. 344 st. 2 i 3 OZ-a) propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Dakle, zakonodavac je propisao da se kumulativno moraju ispuniti dva uvjeta za određivanje privremene mjere: vjerojatnost postojanja tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.
6. Ovaj sud drži kako je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, temeljem presude ovog suda P Ob-13/2024. Vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja se zahtjeva po čl. 344 OZ-a, kao prvi preduvjet za određivanje privremene mjere. Međutim iz citirane presude proizlazi kako je predlagateljičina tražbina zapravo vrijednost ½ stana na koju polovicu je upisana kao vlasnik.
7. Naime, u historijatu prijedloga predlagateljica navodi kako je predmetni stan njena bračna stečevina u ½ dijela, te kako je i u zemljišnim knjigama tako upisana. Stoga svi njeni navodi kako postoji bojazan o opterećenju ili otuđenju predmetne nekretnine nisu potkrijepljeni nikakvim dokazima osim izraženog mišljenja predlagateljice. Predlagateljica ničim nije dokazala namjeru protustranke kojom bi raspolagao nekretninom u kojoj uostalom stanuje zajedno sa troje djece. Sud na temelju navoda predlagateljice nije utvrdio opasnost kako će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Za istaknuti je da se ovdje pod "opasnost" zahtijeva subjektivna opasnost-odnosno subjektivni element. To znači da je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja svojim ponašanjem poduzima radnje kojima bi mogla spriječila ili znatno otežala naplata tražbine (sklopio predugovor/ugovor o kupoprodaji nekretnine, opteretio ju založnim pravom i sl.). U konkretnom slučaju se radi o nekretnini kao što predlagateljica i navodi koja je opterećena založnim pravom banke zbog kredita, te je malo vjerojatno da bi protivnik osiguranja svoju polovicu nekretnine mogao otuđiti s upisanim založnim pravom banke. Navođenjem u prijedlogu kako predlagatelj osiguranja ima saznanja da bi protivnik osiguranja mogao opteretiti ili otuđiti nekretninu koja je bila predmet parničnog postupka među strankama, nije ostvarena ni ova zakonska pretpostavka da bi sud mogao odrediti privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja. Osim toga određivanjem zabrane protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja njegove nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka i naplate potraživanja predlagatelju osiguranja, protivniku osiguranja se prema stavu ovog se ne bi učinila samo neznatna šteta.
8. Slijedom navedenog, ovaj sud drži kako nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 344 OZ-a, te je slijedom navedenog valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
9. Obzirom je sud odbio određivanje privremene mjere, valjalo je ovo odbijanje učiniti vidljivim u zemljišnoj knjizi, te je slijedom navedenog odlučeno kao u točki II izreke ovog rješenja sukladno odredbi čl. 342 st. 5 OZ-a.
U Samoboru dana 29. siječnja 2026. godine
Sudac
Dijana Vrkljan
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. predlagatelju osiguranja po punomoćniku
2. protivniku osiguranja uz prijedlog.
3. z.k. odjelu Samobor radi zabilježbe