REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-3182/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te sutkinje Kristine Gašparac Orlić i suca Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DI, zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22., 47/23.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Požegi od 25. siječnja 2024., broj: Pp-14/2024-4, u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. DI, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Požegi od 25. siječnja 2024., broj: Pp-14/2024-4, proglašen je krivim okr. DI da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 660,00 eura, u koju je uračunato lišenje slobode kao jedan dan zatvora, odnosno 39,82 eura pa je okrivljenik dužan platiti preostali iznos novčane kazne 620,18 eura, a koju kaznu je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi 20,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okr. DI osobno, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajnopravnim sankcijama dodatno navodeći kako je provedenim postupkom došlo do povrede prava zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada tvrdi da je u provedenom postupku povrijeđeno pravo na obranu, a što je, po ocjeni ovog suda, moglo utjecati na presudu, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.).
4.1. Naime, iz podataka u spisu proizlazi da je okrivljenik uhićen 6. siječnja 2024., te da je istog dana ispitan pred prvostupanjskim sudom. Iz zapisnika o ispitivanju okrivljenika vidljivo je da je okrivljenik, na upit prvostupanjskog suda kakav stav zauzima prema optužnom prijedlogu i krivnji, izrijekom naveo da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu je stavljen na teret i u tom smislu je iznosio obranu. Iz daljnjih podataka u spisu je vidljivo da je prvostupanjski sud dana 24. siječnja 2024. ispitao svjedoka, policijskog službenika ŠI, no iz zapisnika o ispitivanju svjedoka, a i iz dokumentacije u spisu, nedvojbeno proizlazi da okrivljenik nije bio nazočan njegovom ispitivanju, niti je ibo pozvan na ročište na kojem je svjedoka saslušan.
4.2. Takvim postupanjem prvostupanjski sud je povrijedio konfrontacijsko pravo okrivljenika, a time i načelo kontradiktornosti, čime je došlo do povrede prava obrane, a što je sve moglo utjecati na pravilnost pobijane presude. Konfrontacijska klauzula označava pravo okrivljenika prema kojem on, barem jednom u postupku, mora imati mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe. I Ustav Republike Hrvatske (čl. 29. st. 2. podst. 6.) i Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl. 6. st. 1. t. d), kroz propisano konfrontacijsko pravo, jamče provedbu načela kontradiktornosti. Načelo kontradiktornosti označava, između ostalog, i pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku i da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalište. Navedeno načelo je sastavnica stožernog načela kažnjivih postupaka – prava na pravičan postupak. Osim toga, i odredbom čl. 85. st. 2 Prekršajnog zakona propisano je da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. U ovom prekršajnom postupku, provođenjem dokazne radnje ispitivanja svjedoka ŠI, kojoj radnji okrivljenik nije nazočio, nije bila osigurana kontradiktornost postupka odnosno bilo je povrijeđeno konfrontacijsko pravo okrivljenika, a što je sasvim sigurno moglo utjecati na presudu.
4.3. Slijedom navedenog, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenik osnovano ukazuje u svojoj žalbi, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
5. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 26. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Požegi u 3 otpravka za spis, okrivljenika i tužitelja.
