Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-1498/2024-28

Općinski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužitelja ČN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukušić Bokan i partneri d.o.o., Ulica Stjepana Radića 8, 23000 Zadar, protiv tuženika Ad 1) Grada Zadra, Narodni trg 1, 23000 Zadar, OIB: 09933651854, zastupan po zakonskom zastupniku PN, gradonačelniku i Ad 2) Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Ivana Petrusa, odvjetnika, punomoćnice tuženika Ad 1) CN, dipl. iur., zaposlenice i zz UN, zamjenika u ODO, GUO u Zadru, na ročištu radi objave presude 29. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj: ČN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik za cijelo (1/1), nekretnina:

1. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - nova izmjera,

koja odgovara nekretninama stare izmjere:

- čest. zem. [katastarska čestica] u naravi: PAŠNJAK, površine: 161 m2, upisana u ZK uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

[katastarska općina]

[katastarska općina]

2. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - nova izmjera,

koja odgovara nekretnini stare izmjere:

- dio čest. zem. [katastarska čestica], u naravi: PAŠNJAK, površine: 2636 m2, upisana u ZK uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

što su tuženici: GRAD ZADAR, Narodni trg 1, 23 000 Zadar, OIB: 09933651854 i REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 dužni priznati, te trpjeti brisanje tog prava sa svoga imena i upis na ime tužitelja: ČN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za cijelo (1/1).

II. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade trošak postupka u iznosu od 2.007,72 eura s pripadajućim zateznim kamatama po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 10. srpnja 2024. navodi da je pravo vlasništva na Novoformiranim nekretninama oznake čest. br. 6633 k. o. [katastarska općina], površine 703 m2 i čest. br. 6634 k. o. [katastarska općina] površine 387 m2 stekao nasljeđivanjem svog oca, pok. HN pok. ČN, temeljem Rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika iz [adresa] Darije Grigillo Ramljak, kao povjerenika Općinskog suda u Zadru, od dana 26. kolovoza 2020., poslovni broj O-1113/20, UPP/OS-101/20, pravomoćnog od 26. kolovoza 2020. Ističe da je u rješenju o nasljeđivanju izričito konstatirano da tužitelj nasljeđuje čest. br. 782/1202 k. o. [katastarska općina] stare izmjere, ali i čest. br. 6633 i 6634 k. o. [katastarska općina] izmjere u postupku obnove zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina]. Navodi da je njegov prednik Novoformirane nekretnine stekao kako slijedi:

- čest. br. 782/1202 k. o. [katastarska općina] stare izmjere je krajem 1960-ih godina ustupljena Predniku tužitelja

- utoliko je Prednik tužitelja ishodio 1972. Potvrdu o uvjetima za građenje na čest. br. 782/1200 k. o. [katastarska općina] stare izmjere

- Prednik tužitelja je na čest. br. 782/1202 k. o. [katastarska općina] - 1974. započeo graditi stambeni objekt - kuću

- navedena činjenica gradnje iz 1974. je evidentirana u Rješenju Komisije za imovinsko pravne poslove Skupštine općine Zadar od 15. lipnja 1989., kojim rješenjem se Predniku tužitelja čest. br. 782/1202 k. o. [katastarska općina] dodjeljuje na korištenje, upravo iz gore navedenih nespornih činjenica

-slijedom gornjih utvrđenja Općina Zadar je zaključila sa Prednikom tužitelja glede ove nekretnine i Ugovor o korištenju građevinskog zemljišta dana 11. listopada 1989.

- dio čest. br. 782/1700 k. o. [katastarska općina] stare izmjere, koji odgovara čest. br. 6634 k. o. [katastarska općina] izmjere i čest. br. 782/697 k. o. [katastarska općina] stare izmjere, Prednik tužitelja koristi i drži kao svoje od kada koristi i čest. br. 782/1202 k. o. [katastarska općina] stare izmjere, odnosno od kraja 1960-ih.

1.1. Tužitelj navodi da nekretnine zajedno čine jednu prostornu cjelinu - kuću i dvorište, i kao takve se koriste i posjeduju od kraja 1960-ih godina od strane Prednika tužitelja, te nakon njegove smrti i od strane tužitelja. U prilog ovim navodima, ističe činjenicu da je Prednik tužitelja u postupku obnove zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] evidentiran kao jedina osoba koja polaže vlasnička prava glede Novoformiranih nekretnina. Međutim, bez obzira na navedeno, s obzirom na to da su Novoformirane nekretnine u mirnom i od nikoga ikada smetanom posjedu tužitelja osobno i po prednicima više od 50 godina, navodi da je iste stekao i dosjelošću.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ad 1) Grad Zadar protivi se tužbi i postavljenim tužbenim zahtjevima i predlaže iste odbiti kao neosnovane u odnosu na kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stara izmjera, odnosno u dijelu u kojem su od nje novofomirane kat. čest. broj: [katastarska čestica]. Navodi da nekretnina kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja vlasništvo i posjed Grada Zadra. Tužitelj da se poziva na dosjelost kao osnovu vlasništva, ali u spis da nije priložio nikakav pisani dokument koji se odnosi na kat. čest. broj [katastarska čestica], pa čak ni povijest posjedovanja, koja bi u vlasničkoj parnici trebala biti osnovni dokaz. Između gradske nekretnine i nekretnine u vlasništvu oca tužitelja, nalazi se i državna nekretnina pa ukoliko se utvrdi da je tužitelj u faktičnom posjedu kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] očito se radi o samovlasnom proširenju i zauzeću gradskog zemljišta. Prema priloženim rješenjima, HN je iskoristio mogućnost Zakona o građevinskom zemljištu i legalizirao nekretninu na kojoj je izgradio obiteljsku kuću, a to je kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 515 m2, dok u odnosu na kat. čest. broj [katastarska čestica] nema nikakvu pravnu osnovu, a što je ocu tužitelja svakako bilo poznato. Na zahtjev HN izdana je uz tužbu priložena Potvrda o uvjetima za građenje iz 1972. godine koja točkom 7. upućuje istog na sređivanje imovinskopravnih odnosa kao preduvjeta za dobivanje građevinske dozvole, pa je isti svakako bio svjestan pravnog statusa predmetnog zemljišta.

3. U svom odgovoru na tužbu tužena ad 2) Republika Hrvatska protivi se tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 161 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ističe da navedena nekretnina predstavlja vlasništvo i posjed Republike Hrvatske, pa tužitelj nema pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na njoj, budući se radi o uzurpaciji zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno njegov posjed nije zakonit, istinit ni savjestan, te temeljem takvog posjeda nije mogao steći pravo vlasništva na imovini Republike Hrvatske. Navodi da tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po niti jednoj osnovi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom navedenog, predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti uz obvezu naknade tuženici prouzročenih troškova parničnog postupka.

4. U dokaznom je postupku sud pročitao izvatke iz zemljišne knjige (l.s. 9-12), popisni list broj 2099 (l.s. 13), rješenje o nasljeđivanju po javnom bilježniku Dariji Grigillo Ramljak iz [adresa] kao povjereniku Općinskog suda u Zadru poslovni broj O- 1113/20, UPP/OS-101/20 iza smrti HN (l.s. 14-18), potvrdu o uvjetima za građenje Zavoda za urbanizam i komunalnu djelatnost Općine Zadar, broj: 1/646-1972 od 18. prosinca 1972. (l.s. 19), rješenje Komisije za imovinsko pravne poslove Skupštine općine Zadar broj: 09-07-Š-4008/1984 od 15. lipnja 1989. (l.s. 20-21), ugovor o korištenju građevinskog zemljišta broj: UP-I-09-07-Š-4008/1984 od 11. listopada 1989. (l.s. 22), zahtjev za mirno rješenje spora (l.s. 103-104), arhivski izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 117-121), prijepis posjedovnog lista broj 1693 k. o. [katastarska općina] (l.s. 124-125), podnesak/prijava Grada Zadra (l.s. 135-141), spis broj 09-07-Š-4008/198 (l.s. 164-222), izvršio uvid u preslik katastarskog plana sa stanjem na dan 25. siječnja 2024., saslušao svjedoke ĆN, BN, EN, ČNČ, ĐN i JN te tužitelja.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao pravo vlasništva na utuženim nekretninama nasljeđivanjem svog oca pokojnog HN, odnosno da je vlasništvo stekao dosjelošću. S obzirom na navode tuženika u odgovoru na tužbu, odlučna činjenica u ovoj pravnoj stvari jest, jesu li se u konkretnom slučaju ispunile pretpostavke na strani tužitelja za stjecanje prava vlasništva na navedenim nekretninama temeljem dosjelosti.

7. U konkretnom slučaju nije sporno da se tužitelj podneskom od 12. ožujka 2024. obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru (dalje u tekstu- ODO) i Gradu Zadru zahtjevom za mirno rješenje spora, te da je Grad Zadar dopisom klasa: 940-01/24-01/59, urbroj: 2198/01-6/3-24-4 od 19. ožujka 2024. obavijestio tužitelja da njegov zahtjev drži neosnovanim.

8. Iz popisnog lista broj 2099 k. o. [katastarska općina] razvidno je da je pravni prednik tužitelja HN u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] prijavio svoje vlasništvo na čest. br. 6633, dvorište površine 450 m2, kuća, [adresa] površine 240 m2, dvorišna zgrada površine 13 m2, ukupne površine 703 m2, koja prema katastarskoj identifikaciji odgovara dijelu čest. br. 782/1202, dijelu čest. br. 782/1700 te čest. br. 782/697, sve k. o. [katastarska općina] postojeće izmjere te je prijavio svoje vlasništvo i na čest. br. 6634, maslinik površine 387 m2, koja odgovara dijelu čest. br. 782/1700 k. o. [katastarska općina].

9. Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti HN od 26. kolovoza 2020. slijedi da su čest. br. 6633 i 6634, prema popisnom listu broj 2099 Područnog ureda za katastar Zadar od 12. ožujka 2019., za k. o. [katastarska općina] (prema tzv novoj izmjere) utvrđene ostavinskom imovinom ostavitelja, a njegovim nasljednikom na istim je proglašen njegov sin ČN.

10. Iz podneska Grada Zadra od 19. ožujka 2024 slijedi da je zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda dana 21. ožujka 2024. podnio prijavu u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], u popisnom listu 2099 upisane novoformirane kat. čest. br. [katastarska čestica] površine 703 m2 i 6634 površine 387 m2, sa zahtjevom da se Grad Zadar uključi u popisni list 2099.

10.1. U odnosu na podnesak Grada Zadra, tužitelj je naveo da je tuženik ad 1) podnesak/prijavu u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] ispisao tek 19. ožujka 2024., odnosno tek nakon što je zaprimio Zahtjev za mirno rješenje spora dana 15. ožujka 2024 od tužitelja, odnosno istog dana kada je ispisao i očitovanje na isti taj zahtjev.

11. Iz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slijedi da je čest. br. 782/697, pašnjak površine 161 m2 upisana u korist Republike Hrvatske.

11.1. Iz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedi da je čest. br. 782/1700, pašnjak površine 2636 m2 upisana u korist Grada Zadra.

11.2. Iz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], slijedi da je čest. br. 782/1202 kuća površine 515 m2, dvorište površine 362 m2, ukupne površine 515 m2 upisana u korist HN za cijelo, dok iz arhivskog izvatka iz zemljišne knjige slijedi da je upis dopušten pod brojem Z-10624/05 na temelju Rješenja Komisije za imovinsko pravne poslove Skupštine općine Zadar od 15. lipnja 1989., Ugovora o korištenju građevinskog zemljišta od 11 listopada 1989., Tabularne izjave Grada [adresa] od 27. rujna 2005. i čl. 365. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

12. Rješenjem Komisije za imovinsko pravne poslove Skupštine općine Zadar na sjednici održanoj 15. lipnja 1989. godine dodijeljeno je HN iz [adresa] na korištenje neposrednom pogodbom građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 515 m2, građevinska parcela broj 9 blok B regulacije „Bokanjac“ na kojoj je izgradio obiteljsku kuću.

13. Iz predmeta HN dodjela zemljišta poslovni broj UP-I-09-07-8- 4008/1984 dostavljenog od strane Državnog arhiva Zadar (l.s. 164-222), slijedi da je:

- Komisija za imovinsko-pravne poslove Skupštine Općine Zadar Rješenjem broj: 09-07-8-4008/1984. od 15. lipnja 1989. dodijelila HN iz [adresa] na korištenje građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 515 m2, građevinske parcele broj 9 blok „B“ regulacije „Bokanjac“ na kojem je izgradio obiteljsku stambenu zgradu.

- Općinski komitet za prostorno uređenje i komunalne poslove, na zahtjev ŠN, izdao uvjerenje klasa: 350-05/89-02/91, urbroj: 2198-09-04-89-2 od 16. ožujka 1989. kojim se na osnovu službenih evidencija potvrđuje da su za dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeni uvjeti uređenja prostora broj: 779/89 od 14. ožujka 1989.

[katastarska općina]

- Zaključkom Općine Zadar, Općinske uprave za imovinsko-pravne poslove, broj: UP-I-08-Š-4008/1984 od 10. prosinca 1985. prekinut postupak dodjele građevinskog zemljišta radi legalizacije izgradnje obiteljske kuće na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se predmetna čestica ne izdvoji iz šumsko gospodarskog kompleksa danog na korištenje Šumariji Zadar. U obrazloženju navedenog zaključka navodi se da je HN iz [adresa], podnio 6. prosinca 1984. godine, zahtjev da mu se dade na korištenje čest. zem. [katastarska čestica] radi sređivanja imovinsko-pravnih odnosa izgrađene obiteljske kuće dovršene prije stupanja na snagu Zakona o građevinskom zemljištu. Nadalje se navodi da je iz priložene dokumentacije utvrđeno da je Šumsko gospodarstvo Zadar dala suglasnost HN da se predmetna čestica može dati istom na korištenje, a iz podataka Katastra za pravnu službu utvrđeno je da je novoformirana čest. zem. koju stranka traži da mu se dade na korištenje formirana od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se u Općinskom zavodu za katastar i geodetske poslove Zadar vodi kao posjednik Državni sekretarijat za narodnu obranu, a u priloženom zemljišno-knjižnom izvatku na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjiženo je pravo korištenja u korist Šumskog gospodarstva Zadar. Navodi se da stranka ima pravo podnijeti zahtjev za dodjelu zemljišta u roku od 6. mjeseci od dana izdvajanja predmetne čestice sa Šumskog gospodarstva Zadar.

14. Svjedokinja ĆN, rođena 1951., nesrodna s tužiteljem, iskazala je da je susjeda tužitelja te da ga poznaje od njegova djetinjstva. Navela je da su svoju kuću gradili u njegovom susjedstvu prije 1979. godine. Upitana navodi da se ovaj predmet odnosi na kuću, nastavak dvorišta te jedan teren na kojem se nalaze masline, dok su se ranije držale kokoši, sijeno i kunići. Izjavila je da je ranije sve bilo ograđeno, dok su danas ograđeni samo kuća i dvorište, a maslinik nije ograđen. Dvorište da je ograđeno betonskim zidom. Prije je maslinik bio ograđen žicom i stupićima, no prilikom požara ante da je sve sravnio i uklonio stupiće. Ne zna točno kada je požar bio, ali smatra da se dogodio poslije Domovinskog rata. Kada je došla na svoju nekretninu kuća i dvorište da su bili ograđeni žicom i stupićima. Navodi da zemljište koristi ČN, a ranije su ga koristili njegovi roditelji otac HN i majka Č. Prema njezinim saznanjima, oni su zemljište dobili od mjesne zajednice, iako ne zna točnu kvadraturu. Izjavila je da nije čula da bi netko drugi koristio predmetne nekretnine, niti da bi bilo sporova u vezi s njima. U ulici je poznato da navedene nekretnine koristi ČN.

15. Svjedok BN, rođen 1950., nesrodan s tužiteljem, iskazao je da se njegova kuća nalazi preko puta ceste, oko 15 metara udaljena. Naveo je da je njegov otac šezdesetih godina kupio parcelu površine 312 m2. Istaknuo je da je pomorac te da je, kada je bio kod kuće viđao oca od ČN, HN. On da je raščišćavao teren, a smatra da je započeo s gradnjom prije sedamdesetih godina, a kuća da se gradila kroz više godina uključujući 1973. i 1974. godinu. Naveo je da mu je poznato kako se predmetna nekretnina sastoji od kuće površine oko 600 m2, dok se u sjevernom produžetku nalazi maslinik površine 350 m2. Izjavio je da je 1971. godine Antin otac HN, na tom dijelu držao kuniće i kokoši, ondje su se nalazile daske, a sadio se i kupus. Navodi da maslinik nije fizički ograđen, ali da se održava, kosi te su granice poznate. Istaknuo je da je cijelo područje urbanizirano. Ne zna točno kada je maslinik zasađen, ali navodi da postoji više od 25 godina te da je masline zasadio Antin otac HN. Smatra da je HN nekretninu stekao šezdesetih godina, kada je od Mjesnog odbora dobio pravo otkupa zemljišta za gradnju kuće. Maslinik da je tada bio dio parcele na kojoj je HN odlagao šalunge i daske, a ne zna da li je taj dio također stečen od Mjesnog odbora. Izjavio je da nije čuo da bi itko osporavao vlasništvo ČN, niti ranije P, kao ni da bi to osporavala Mjesna zajednica. Uvidom u katastarski plan naveo je da se na čest. broj 782/697 k. o. [katastarska općina], osim kuće, nalazi tzv. crna kuhinja, izgrađena u novije vrijeme, ali ne zna točno godinu gradnje. Naveo je da su kuća, dvorište i crna kuhinja ograđeni već više od 35 godina, betonskim zidom i vanjskim kamenim zidom. Zid je viši od jednog metra, osim sjeverne strane prema masliniku, gdje ne prelazi visinu od jednog metra.

16. Svjedokinja EN, rođena 1953., nesrodna s tužiteljem iskazala je da je njezina kuća prva kada se ide od glavne ulice te da je 1975. godine doselila i odmah započela živjeti u svojoj kući. Poznato joj je da je Antin otac HN, u to vrijeme većim dijelom završio svoju kuću. Prema njezinim saznanjima gradnja je započela 1969. ili 1970. godine. Navela je da je na predmetnoj nekretnini Antin otac držao kokoši i kuniće te da je ondje ranije bila šuma. Istaknula je da je nekada sve bilo ograđeno žicom, dok danas više nije. Koliko joj je poznato, na tom je području bio požar, za koji smatra da se dogodio nakon Domovinskog rata, nakon čega je Antin otac započeo s krčenjem terena i nanosom dodatne zemlje. Izjavila je da je masline zasadio HN, i to nakon požara. Navodi da između maslinika te kuće i dvorišta, koliko joj je poznato, ne postoji zid, kao i da se ondje nalazi manja građevina čija je gradnja započela ranije, ali je dovršena tek nedavno. Ne zna radi li se o ostavi ili tzv. crnoj kuhinji. Prema njezinu sjećanju, HN je ranije živio u staroj obiteljskoj kući, udaljenoj oko 200 do 300 metara, s druge strane ceste, te je već tada dio predmetne parcele koristio za držanje kunića i kokoši. Po pričama joj je poznato da je Mjesna zajednica tijekom 1970-ih godina dodjeljivala zemljišta za gradnju kuća. Izjavila je da nije čula da bi itko osporavao posjed HN i ČN.

17. Svjedok PNČ, rođen 1953., u daljnjem srodstvu s tužiteljem iskazao je da mu je poznato da je HN zemljište dobio od Mjesne zajednice, a smatra da se to dogodilo tijekom 1970-ih godina. Naveo je da su se u to vrijeme na predmetnoj parceli držali kunići i kokoši te da se zemljište nalazilo izvan sela i bilo ograđeno dračom i žicom. Izjavio je da je HN započeo s gradnjom kuće tijekom 1970-ih godina. Navodi da su kuća i dvorište u cijelosti ograđeni, kao i manja kućica koja se nalazi u sklopu kuće i dvorišta. Maslinik je, prema njegovim navodima, bio ograđen žicom, odnosno dračom. Izjavio je da nije čuo da bi itko ometao ili branio tužitelju i njegovu ocu HN korištenje predmetnog zemljišta. Naveo je da je njegov otac C tijekom 1970-ih godina bio predsjednik Mjesne zajednice te je kao takav bio aktivno uključen u postupke dodjele zemljišta, zbog čega mu je poznato kome se zemljište dodjeljivalo. Naveo je da je požar bio nakon Domovinskog rata, prije 2000. godine, te da je zahvatio područje do maslina. Prije požara, prema njegovim navodima, na tom se zemljištu nalazilo smilje, drača i krš. Masline su posađene nakon požara, a smatra da ih je posadio HN.

18. Svjedokinja ĐN, rođena 1946., nesrodna s tužiteljem, iskazala je da ima kuću u [adresa], u ulici u kojoj se nalazi i Antina kuća, te da se u istoj ulici nalaze i kuće njezine dvojice braće. Navodi da je ranije cijeli spojeni teren bio ograđen starom žicom. Antini roditelji da su živjeli u staroj kući u blizini. Ne zna točno kada su dobili predmetni teren, ali smatra da je zemljište dodijelila Mjesna zajednica. Navodi da su na nekretnini držali živad te da su izrađivali drvene kućice za živad. Istaknula je da je nekada na tom području bio požar, u kojem je sve izgorjelo, nakon čega su čistili teren, dovozili zemlju i poravnavali ga. Nakon toga je HN zasadio masline, dok je ČN u to vrijeme bio dječak koji je dolazio na teren. Navodi da su kuća, dvorište i manja kućica u sklopu ograđenog dvorišta. Ne zna je li maslinik ograđen. Izjavila je da se govorilo kako je cijeli teren Mjesna zajednica dodijelila HN, nakon čega su HN i njegova supruga preminuli. Navodi da je U, otkad pamti, nikada nije čula da bi neka treća osoba polagala posjednička ili vlasnička prava na predmetno zemljište.

19. Svjedok JN, rođen 1954., rođak tužitelja, iskazao je da je HN tijekom 1970-ih godina započeo s gradnjom kuće, te da je zemljište dobio od Mjesne zajednice, što mu je poznato jer je veći broj mještana u [adresa] na isti način dobilo zemljište. Ne zna da li je HN dobio cijelu parcelu. Naveo je da je HN predmetno zemljište koristio na način da je parceli držao kokoši i kuniće. Masline je, prema njegovim navodima, zasadio Antin otac. Izjavio je da nije čuo da bi itko treći osporavao posjed ili vlasništvo nad nekretninom, niti da bi Mjesna zajednica osporavala da predmetno zemljište pripada HN. Naveo je da je tzv. crna kuhinja izgrađena u novije vrijeme. Cijela parcela bila je ograđena, djelomično suhozidom, a djelomično žicom. Danas se crna kuhinja nalazi unutar ograđenog dvorišta. Izjavio je da se ČN nije tužio radi nesređenog vlasništva, kao ni HN. Naveo je i da je bio prisniji s HN nego s ČN.

20. U svom stranačkom iskazu tužitelj je naveo da je predmetnu nekretninu stekao nakon smrti oca. Kuća da se počela graditi 1972. ili 1973., čega se ne sjeća točno. Prva sjećanja vezana za predmetnu nekretninu su iz vremena kada je imao oko tri godine; navodi da se sjeća radova, zidova, kokošinjca, kao i da su tada uselili u kuću. Nekretnina do kuće predstavljala je jedinstvenu cjelinu, na kojoj su držali kuniće, imali kokošinjac te ondje držali sijeno i drva. To je sve bilo ograđeno tzv. talijanskim palinama. Navodi da je 1981. ili 1982. izbio požar koji je došao do predmetne nekretnine. Na tom dijelu da se nalazila makija te je požar predstavljao prijetnju, ali nije zahvatio predmetne nekretnine. Nakon toga da je otac angažirao bager da poravna zemlju da se ne dogodi još jedna prijetnja. U to je vrijeme započeo s navozom zemlje i sadnjom maslina, koje se i danas nalaze na nekretnini. U to vrijeme da su još uvijek držali kokoši, s čime su prestali 2000. godine. Danas se na predmetnom zemljištu nalazi maslinik, sušilo, odlažu se drva, a do nedavno ondje je bio povrtnjak. Površina je danas uređena kao travnjak. Tužitelj navodi da se za života njegova oca nikada nije postavljalo pitanje da bi Grad Zadar ili Republika Hrvatska polagali vlasnička prava na predmetne nekretnine. Otac je predmetno zemljište dobio na korištenje od Mjesne zajednice, te su ga od samog početka koristili u cijelosti, bez osporavanja da bi pojedini dijelovi pripadali nekome drugome. Nadalje, navodi da se sjeća kako su 1982. ili 1983. godine davali vodu za potrebe izgradnje tzv. Dalminih kuća u novom naselju, pri čemu je vodovodna cijev prolazila preko njihovog zemljišta, a u plaćanju računa sudjelovali su razmjerno potrošnji. Što se tiče međa navodi da je otac djelomično napravio zid između čest. 6633 i 6634 i to samo da se zemlja ne rasipa. Zatim je građen zid između nekretnina 6634 i 6632/3, to su zajednički radili otac i pok. ON. Međa između čest. 6634 i 6637/2 odnosno između 6634 i puta s jedne i druge strane je bila već u spomenutim talijanskim palinama. Ovi zidovi koji su odmah građeni, građeni su krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, a neki možda i ranije.

21. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je, postupajući sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP), na temelju savjesne i brižljive ocjene cijenio svaki dokaz pojedinačno te sve dokaze u njihovoj međusobnoj povezanosti, pri čemu je utvrdio činjenično stanje koje smatra dokazanim.

22. Sud nalazi da je pravni prednik tužitelja predmetno zemljište posjedovao pošteno i u dobroj vjeri, jer je pravodobno poduzeo radnje radi uređenja imovinsko- pravnih odnosa, a postupak dodjele nije prekinut zbog njegova postupanja niti mu je od strane nadležnih tijela osporavano pravo korištenja.

23. Iskazi svih saslušanih svjedoka, u bitnim su dijelovima međusobno suglasni, logični i životno uvjerljivi, a ujedno su sukladni i stranačkom iskazu tužitelja. Iz istih proizlazi da su predmetne nekretnine još od kraja 1960-ih, odnosno početka 1970-ih godina, bile u neprekidnom, mirnom i javnom posjedu oca tužitelja HN, a nakon njegove smrti u posjedu tužitelja, što je u skladu s ranije utvrđenim činjenicama da su tužitelj i njegov prednik posjedovali nekretnine u dobroj vjeri, uz toleranciju nadležnih tijela i bez osporavanja njihova posjeda.

24. Sud prihvaća kao vjerodostojne navode svjedoka da je pravni prednik predmetno zemljište dobio na korištenje od Mjesne zajednice, u razdoblju kada je ona dodjeljivala zemljišta za gradnju kuća, što potvrđuje više svjedoka koji navode da je na isti način veći broj mještana u tom području stekao zemljište. Iako nije utvrđeno postojanje formalnog akta o dodjeli za utužene nekretnine u cijelosti, sud nalazi da ta okolnost nije odlučna, jer je bitno da je posjed uspostavljen uz suglasnost tadašnjeg nositelja vlasti, bez ikakvog protupravnog postupanja.

25. Iz iskaza proizlazi da je pravni prednik na predmetnoj nekretnini započeo gradnju kuće početkom 1970-ih godina, da je kuća dovršena i useljena, te da se zemljište kontinuirano koristilo kao jedinstvena cjelina s kućom i dvorištem, za držanje domaćih životinja, skladištenje, sadnju maslina. Nekretnina je bila ograđena, djelomično žicom, djelomično suhozidom ili betonskim zidom, čime se posjed manifestirao vidljivo, javno i nedvosmisleno prema trećima.

26. Sud posebno cijeni okolnost da niti jedan svjedok nije naveo da bi itko ikada osporavao posjed ili vlasništvo pravnom predniku tužitelja, a potom i tužitelja, bilo od strane trećih osoba, Mjesne zajednice, Grada Zadra ili Republike Hrvatske. Naprotiv, svi svjedoci potvrđuju da se u mjestu znalo da predmetne nekretnine koriste HN, a kasnije tužitelj, kao njihovi stvarni posjednici. Time je ispunjen uvjet mirnog posjeda.

27. Odredba članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZV) propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem te po osnovi zakona.

28. Prema članku 159. ZV-a vlasništvo se stječe dosjelošću samostalnim posjedom stvari ako posjednik ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme. Za nekretnine to je deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja ako je posjednik zakonit, istinit i pošten, odnosno dvadeset godina ako je barem pošten. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka

29. Odredbom članka 10. st. 1. ZV-a propisano je da je posjednik osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari.

29.1. Tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik samostalni je posjednik (čl. 11. st. 1. ZV-a).

29.2. Posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda) (čl. 13. ZV-a).

29.3. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. (čl. 18. ZV-a).

30. Sud nalazi da je posjed pravnog prednika tužitelja, a potom tužitelja, bio pošten, jer su isti osnovano smatrali da imaju pravo na predmetne nekretnine, s obzirom na način stjecanja zemljišta, dugogodišnje korištenje bez osporavanja te okolnost da su u dobroj vjeri ulagali u nekretninu, gradili kuću, uređivali zemljište i sadili masline. Nema dokaza da su znali ili mogli znati da im pravo na nekretninu ne pripada.

31. Vremensko trajanje posjeda, koje prema provedenim dokazima traje neprekidno više od 50 godina, premašuje zakonom propisani rok potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u poštenom posjedu. Posjed je u cijelom razdoblju bio neprekinut.

32. Slijedom svega navedenog, sud utvrđuje da su na strani tužitelja ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na temelju poštenog, mirnog, javnog i neprekinutog posjeda, te provedene dokaze ocjenjuje dostatnima i vjerodostojnima za donošenje odluke kojom se usvaja tužbeni zahtjev.

33. Potrebno je istaknuti da je Republika Hrvatska potpisnik Konvencije o zaštiti ljudskih prava, a isto tako je od 2013. članica Europske unije, zbog čega je u svom pravnom sustavu dužna primjenjivati Europsko pravo, pa prema tome i Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i Protokole koji su dio te Konvencije. Zbog toga je dužna primjenjivati i Protokol br. 1. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava, a isto tako dužna je primjenjivati i odluke Europskog suda za ljudska prava. Europski sud za ljudska prava je već odlučivao u predmetima protiv Republike Hrvatske koji su se ticali stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu, pa je tako donio odluke u predmetima „ H“ protiv Republike Hrvatske iz 2009. godine, te u predmetima Ć i dr. protiv [adresa] i B protiv Republike Hrvatske iz 2016., koje su po ocjeni ovoga suda donesene u istom činjeničnom supstratu kao što je činjenični supstrat u ovom predmetu. Iz navedenih odluka Europskog suda za ljudska prava proizlazi da je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV zbog retroaktivnih učinaka i štetnih posljedica koje su iz toga proizlazile u odnosu na vlasnička prava trećih osoba koji bi zbog odredbe takvog zakona izgubili svoja prava na nekretninama, a koja su im oduzeta za vrijeme socijalističke vladavine. Međutim, u konkretnom predmetu proizlazi da nitko od trećih osoba, osim tužitelja ne polaže pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini i da bi isključivu korist od ukidanja ovog zakonskog članka imala lokalna vlast i država koje bi stekle prava u pogledu predmetnog zemljišta, zbog čega u konkretnom slučaju to nisu razlozi koji su potaknuli Ustavni sud Republike Hrvatske da stavi izvan snage odredbu čl. 388. st. 4. ZV

34. Iako su Grad Zadar i Republika Hrvatska formalno evidentirani u zemljišnim knjigama i katastarskim evidencijama na čest. br. 782/697 i 782/1700, stare izmjere k. o. [katastarska općina], to ne mijenja pravnu situaciju, jer nikada nisu vršili vlasnička ovlaštenja na predmetnim nekretninama. Primjenjujući načela presude Trgo protiv Republike Hrvatske (ESLJP) i dr., sud smatra da faktički posjed koji traje više desetljeća stvara legitimno očekivanje vlasništva i snažnu pravnu zaštitu.

35. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, pa je tako tužitelju valjalo priznati trošak na ime zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika, obračunat prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 138/2023., 107/2025., dalje: Tarifa) kod određene vrijednosti predmeta spora od 1.500,00 eura, i to za zahtjev za mirno rješenje spora - 100 bodova (Tbr. 7. Toč. 1. Tarife), sastav tužbe -100 bodova (Tbr. 7. Toč. 1. Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 24. listopada 2024. – 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), sastav obrazloženog podneska od 11. prosinca 2024.

– 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), pristup ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari i izvodili se dokazi na dane 30. rujna 2025., 25. studenog 2025. i 23. siječnja 2026. po 100 bodova (Tbr. 9. toč 1. Tarife), pristup ročištu za objavu presude 50 bodova (Tbr. 9. toč. 3. Tarife) što sve iznosi 750 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54) iznosi 1.500,00 eura. Kada se na taj iznos obračuna PDV, po stopi od 25 %, parnični trošak koji su tuženici dužni naknaditi tužitelju iznosi 1.875,00 eura. Ovom trošku treba pribrojiti iznos od 66,36 eura na ime sudske pristojbe za tužbu i 66,36 eura na ime sudske pristojbe na presudu (čl. 1. Zakona o sudskim pristojbama, „Narodne novine“, broj 118/18., 51/23.), pa tako dosuđeni parnični trošak koji su tuženi Grad Zadar i Republika Hrvatska dužni naknaditi tužitelju iznosi 2.007,72 eura.

Zadar, 29. siječnja 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- Tužitelju po punomoćniku

- Tuženicima ad 1. i ad. 2.