REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Čakovcu

Ruđera Boškovića 18

40000 Čakovec

Poslovni broj: P-386/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, u pravnoj stvari tužitelja OD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ZD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba zastupana po Danku Mandiću, odvjetniku iz Čakovca, protiv tuženika TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB: 29743547503, Podružnica Čakovec, [adresa], 40000 Čakovec, zastupanog po Odvjetničkom Mađarić i Lui d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, nakon održane i zaključene, glavne i javne rasprave dana 16. prosinca 2025.god. u nazočnosti tužitelja ND, punomoćnika tužitelja Mandić Danka, odvjetnika i zamjenice punomoćnika tuženika O Z, odvjetničke vježbenice u OD, dana 29. siječnja 2026.god., objavio je i

p r e s u d i o  je :

I. Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB: 29743547503, da tužiteljima OD, OIB [osobni identifikacijski broj] i ZD, OIB [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 9.365,24 EUR (devettisućatristošezdesetiet eura i dvadesetičetiri centa ), sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 29.12.2020. do isplate po stopi od dospijeća do 31.12.2022.g., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01.01.2023.g. do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023.g. pa do isplate po stopi koja se određuje se za svako polugodište, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 3.752,85 EUR (tritisućesedamstopedesetidva eura i osamdesetipet centi ) sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude do isplate.

r i j e š i o  j e:

Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva na način kako tužitelji isti postavili u podnesku zaprimljenom kod suda 25. listopada 2024.god.

Obrazloženje:

1. Dana 28. listopada 2021.god. su tužitelj HD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužiteljica CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] podnijeli tužbu radi naknade imovinske štete, koja tužba je zaprimljena pod brojem P-429/2021. Tužitelji u tužbi navode da su sa tuženikom sklopili ugovor o osiguranju nekretnine na adresi [adresa] sukladno Polici osiguranja. Navedena nekretnina oštećena je u potresu dana 29.12.2020. godine. Tužitelj je tuženiku podnio zahtjev za isplatu osigurnine temeljem štete nastale u navedenom osiguranom štetnom događaju, no isti je tuženik u cijelosti otklonio. Kako je predmetna oštećenja bilo nužno sanirati, a prije pokretanja parnice i angažiranja izvoditelja radova potrebno je evidentirati postojeće stanje, tužitelj je temeljem odredaba članka 272., 273. i 274. Zakona o parničnom postupku pred Općinskim sudom u Čakovcu u postupku 16 R1-36/21 proveo osiguranje dokaza. Sudski vještak je u navedenom postupku utvrdio da na zgradi postoje oštećenja od potresa, te je troškove sanacije za ovu razinu oštećenja procijenio na iznos od 52.911,74 kune. Obzirom na navedeno, tužitelj podnosi ovu tužbu te predlaže Naslovnom sudu nakon provedenog dokaznog postupka donijeti slijedeću isplati iznos od 52.911,74 kune, sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 29.12.2020.

2. Sud je Rješenjem pozvao tužitelje da tužbu isprave na način da ispravno naznače ime tužiteljice, te je punomoćnik postupio po istome u podnesku od dana 03. studenog 2021.god. i dostavio je tako isprvljenu tužbu.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da prije svega ističe prigovor mjesne nenadležnosti Naslovnog suda i predlaže spis uputiti mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Tuženik nastavno pod zaštitom gore iznesenom prigovora daje slijedeći odgovor na tužbu. U cijelosti se osporava tužba i tužbeni zahtjev, kako u pogledu osnove zahtjeva , tako i u pogledu njegove visine. Tuženik prije svega ističe da obzirom na zračnu udaljenost između Petrinje u čijoj okolici je bio epicentar potresa i [adresa], a koja iznosi čak 106 km, intenzitet potresa koji se eventualno mogao osjetiti, nije mogao imati takvu magnitudu i snagu da bi uzrokovao bilo kakva oštećenja na objektima. Naime, iz medijskih objava ne proizlazi da je na području [adresa] uopće utvrđeno bilo kakvo oštećenja objekata kao posljedica petrinjskog potresa 29/12/2020, a što je i razumljivo obzirom na udaljenost od epicentra. Tuženik je i tijekom mirnog postupka prigovorio da značajna vanjska oštećenja objekta i prije potresa vidljiva na fotografijama dostupnim Street view Google maps aplikaciji 2011.g.. Vidljivo je iz fotografija učinjenih tijekom osiguranja dokaza da se radi o potpuno neodržavanom objektu koji propada zbog neodržavanja, prodora vlage kao i konstruktivno upitne kvalitete izvedene gradnje. Stoga tuženik predlaže da se prije svega utvrdi kolika je snaga potresa dana 29/12/2020 bila na području [adresa] odnosno mikrolokaciji – adresi [adresa], a čiji je epicentar bio u Petrinji istoga dana, te da li je potres takve snage mogao oštetiti objekt koji se opisuje u tužbi. U tu svrhu tuženik predlaže zatražiti mišljenje o snazi potresa 29/12/2020 odnosno o njegovoj magnitudi na mikrolokaciji – adresi [adresa], službenim upitom te provesti vještačenje po vještaku građevinske struke specijalisti za statiku, kako bi se utvrdilo da li je potres takve snage mogao uzrokovati oštećenja koja tužitelji opisuju kao posljedicu potresa te koja oštećenja su uzrokovana neodržavanjem, nebrigom vlasnika i starošću te nestabilnošću podloga na kojoj se objekt nalazi. Ukoliko se eventualno utvrdi da su neka oštećenja nastala isključivo zbog potresa, tada se predlaže vještačenjem utvrditi koliki je trošak saniranja tih oštećenja na način da se objekt dovede u stanje prije nastanka navodnih oštećenja. Nadalje, tuženik ističe da je nalaz i mišljenje vještaka iz postupka osiguranja dokaza potpuno neupotrebljiv za predmetni postupak. Naime, u vještačenju se spominju i od ranije postojeća oštećenja te potreba za temeljitim saniranjem i konstruktivnim ojačanjem cijelog objekta. Predmet osiguranja može biti samo trošak dovođenja objekta u stanje prije nastale štete, a ne temeljito saniranje objekta i konstruktivno ojačavanje objekta jer bi to značilo da bi osiguravatelj bio dužan podmirivati trošak poboljšanja objekta koji je i prije navodnog nastanka štete bio u lošem derutnom i neodržavanom stanju. Osim toga , u postupku osiguranja dokaza se može provoditi samo „osiguranje dokaza“, u smislu popisivanja i opisivanja oštećenja, a ne i davanje mišljenja o uzrocima nastanka tih oštećenja niti o visini troškova otklanjanja štete, jer konstruktivna pojačanja i poboljšanja (npr zamjena konstruktivnih elemenata) nisu predmet osiguranja, već vraćanje stvari u prijašnje stanje. Dakle nije tuženik u obvezi sanirati oštećenja koja su posljedica starosti, neodržavanja, vlaženja i slično koja su ugrozila statiku objekta . Isto tako dotrajalost građe krovišta i njegova nesigurnost nisu ni teoretski uzrokovani potresom. Tuženik smatra zaključak vještaka o „razornom“ potresu u Čakovcu 29/12/2020 krajnje smiješnim. Stoga predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužiteljice i da tužiteljicu obveže na naknadu troškova ovog postupka.

4. Tijekom postupka su stranke ostale kod svojih navoda, te su dodatno obrazlagale svoja stajališta.

5. Sud je pod brojem P-429/2021 od dana 02. lipnja 2022. donio Rješenje da se odbija prigovor mjesne nenadležnosti za odlučivanje u ovom predmetu Općinskog suda u Čakovcu podnijet po tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d. d., uz obrazloženje da su u konkretnom slučaju tužitelji policu za osiguranje broj 010007288043 od 15. lipnja 2020. sklopili sa tuženikom u [adresa], a što je navedeno u samoj polici, a prema odredbi čl. 59. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, -koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme podnošenja tužbe ) određena je i nadležnost poslovne jedinice pravne osobe izvan njezinog sjedišta ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice i tada je pored suda općemjesne nadležnosti nadležan i sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi. Kako u ovom slučaju to je poslovna jedinica tuženika TRIGLAV OSIGURANJE d. d. u [adresa] na adresi [adresa] gdje je polica za osiguranje broj 010007288043 od 15. lipnja 2020. sklopljena, tako je nadležan ovaj sud.

6. Općinski sud u Čakovcu je pod brojem P-429/21-17 dana 29. svibnja 2023.god. donio Rješenje da se utvrđuje prekid postupka u ovoj pravnoj stvari jer je I. tužitelj HD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], umro i da će postupak nastaviti kada nasljednik ili skrbnik ostavine preuzme postupak ili kad ga sud na prijedlog suprotne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učini.

7. Nakon toga je spis sukladno Sudskom poslovniku dobio novi broj P-676/2023.

8. Sud je Rješenjem broj P-676/2023-2 od dana 12. rujna 2023.god. odredio nastavak postupka pozivanjem nasljednika pokojnog tužitelja i to HD OD i HD ZD (sinovi ostavitelja sukladno ovosudnom rješenju o nasljeđivanju broj O-129/2023 od dana 31. ožujka 2023.god. ) da preuzmu postupak, a budući da su isti već ranijim podneskom preuzeli postupak u ovoj pravnoj stvari na strani tog pokojnog tužitelja.

9. Parnični postupak se nastavio provođenjem očevida na licu mjesta i građevinskog vještačenja.

10. Tuženik je istaknuo da je sporno osiguranje po Polici osiguranja zaključeno nakon tzv. zagrebačkog potresa koji se zasigurno morao jače osjetiti u [adresa] u odnosu na potres koji je bio u Petrinji, s obzirom na lokaciju nekretnine.

11. Još se navodi da su nakon provođenja vještačenja u ovom postupku tužitelji specificirali svoj tužbeni zahtjev u podnesku od dana 25. listopada 2024.god. gdje isti od tuženika s osnova imovinske štete potražuju sada ukupan iznos od 9.365,24 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 29. prosinca 2020.god. Traže i naknadu parničnih troškova ovog postupka.

12. Tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva jer je ista preinaka izvršena nakon zaključenja prethodnog postupka.

13. Zatim je tijekom postupka umrla i tužiteljica LD, te je sud Rješenjem broj P-676/2023-42 od dana 23. svibnja 2025.god. odredio prekid postupka zbog smrti tužiteljice temeljem čl. 212. i čl. 215. Zakona o parničnom postupku. Rješenje je postalo pravomoćno.

14. Nasljednici pokojne tužiteljice su predložili nastavak postupka, te je sud Rješenjem broj P-676/2023-45 od dana 18. rujna 2025.god. nastavio ovaj postupak s obzirom da je uvidom u ovosudno Rješenje o nasljeđivanju broj O-777/2025 od dana 18. srpnja 2025.god. utvrđeno da su njezini nasljednici nećaci OD i ZD, koji su i nasljedili nekretninu koja je predmet ovog postupka i koji su podneskom od 04. rujna 2025.god. preuzeli ovaj postupak. To rješenje je postalo pravomoćno.

15. Sada su tužitelji u ovom postupku nasljednici pokojnih tužitelja i to OD i ZD.

16. Sukladno Sudskom poslovniku spis je dobio novi broj P-386/2025.

17. Tijekom postupka tuženik je predložio usmeno saslušanje vještaka.

18. Na ročištu održanom dana 16. prosinca 2025.god. je sud odlučio da sukladno čl. 315. Zakona o parničnom postupku zbog promjene suca glavna rasprava počinje iznova. Također je utvrđeno da su sukladno ovosudnom rješenju od 18. rujna 2025. sada tužitelji u ovom postupku nasljednici pokojnih tužitelja i to OD i ZD.

19. Punomoćnik tužitelja je ostao u cijelosti kod svih navoda iznesenih tijekom postupka, te kod tužbenog zahtjeva uređenom podneskom od 25. listopada 2024. Zamjenica punomoćnika tuženika je ostala kod odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda, te istaknutih prigovora.

20. Sud je na tom ročištu donio Rješenje da se odbija dokazni prijedlog tuženika da se u ovom postupku provede novo građevinsko vještačenje iz razloga jer je u ovom postupku vještak Matotek Ratko dao svoj nalaz i mišljenje i očitovanja sukladno nalogu suda, dok je ovom spisu priložen i cjelokupni spis ovoga suda broj R1- 36/2021 gdje je proveden postupak osiguranja dokaza po stalnom sudskom vještaku građevinske struke Monike Lesar iz tvrtke RITEH projekt d.o.o. Mačkovec, a koji će sud isto koristiti u ovom postupku radi donošenja odluke, te sud smatra da se odluka o postavljenom tužbenom zahtjevu i s obzirom na sve prigovore tuženika može donijeti na temelju dokumentacije koja se nalazi u ovom spisu i u spisu osiguranja dokaza. Odlučeno je da temeljem čl. 292. st. 5. ZPP-a protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

21. Sud je također donio i rješenje da u svezi prigovora tuženika iz podneska od 04. studeni 2024. gdje se protivi preinaci tužbenog zahtjeva kako je isti naveden u podnesku tužitelja od 25. listopada 2024. sud će odluku donijeti u konačnoj odluci.

22. S obzirom na ta prednja rješenja suda stranke nisu imali daljnjih dokaznih prijedloga, te je sud nakon saslušanja I.tužitelja odlučio da će se na tom ročištu izvršiti uvid u dokumentaciju, te je sud nakon toga zaključio glavnu raspravu.

23. Sud je naveo da će odluku o prigovoru na preinaku tužbenog zahtjeva kako je isti specificiran u podnesku od dana 25. listopada 2024.god. donijeti u konačnoj odluci.

24. Sud je utvrdio da su tužitelji mogli specificirati svoj tužbeni zahtjev nakon provedenog građevinskog vještačenja u ovom postupku.

25. Prema odredbi čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku preinaku tužbe predstavlja promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg zahtjeva ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Odredbom čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku je određeno da je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Odredba čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku objavljenom u Narodnim novinama RH broj 70/19 (Izmjene i dopune ZPP-a ), a koja odredba se temeljem čl. 117. tih Izmjena i dopuna ZPP-a primjenjuje na sve postupke u tijeku, pa tako i na ovaj postupak, je određeno da iznimno od odredbe stavka 1., tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

26. Stoga sud ovim Rješenjem iz izreke dopušta preinaku tužbenog zahtjeva kako je to naznačeno u podnesku tužitelja od 25. listopada 2024.god. jer smatra da je to svrsishodno radi konačnog uređenja odnosa između stranaka sve sukladno čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku.

27. Stoga sud u ovoj presudi odlučuje o postavljenom tužbenom zahtjevu iz tog podneska.

28. U postupku dokazivanja sud je izvršio uvid u dopis – otklon zahtjeva radi isplate osigurnine (list 6 i 7 spisa), dopis – odgovor (list 8 i 9 spisa), dopis – odgovor na prijedlog za mirenje (list 10 i 11 spisa), mišljenje sudskog vještaka Monike Lesar iz tvrtke RITEH projekt d.o.o. iz lipnja 2021. (list 12-43 spisa), preslik iz spisa osiguranja dokaza (list 44-53 spisa), policu osiguranja (list 73 spisa), dopis Prirodoslovno matematičkog fakulteta iz Zagreba od 18. listopada 2022. (list 82 spisa), rješenja o nasljeđivanju broj O-129/2023 (list 98-102 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Matotek Ratka zaprimljeno dana 11. prosinca 2023. (list 112-147 spisa), očitovanje vještaka Matotek Ratka od 24. siječnja 2024. (list 162 i 163 spisa), očitovanje vještaka Matotek Ratka od 02. svibnja 2024. (list 171 i 172 spisa), podatke (list 176-180 spisa), očitovanje vještaka Matotek Ratka od 06. studeni 2024. (list 191 i 192 spisa), podnesak Prirodoslovno matematičkog fakulteta iz Zagreba od 17. prosinca 2024. (list 202-205 spisa), očitovanje vještaka Matotek Ratka od 02. travnja 2025. (list 220-224 spisa), rješenje o nasljeđivanju broj O-777/2025 (list 236-238 spisa), te se vrši uvid u cjelokupni ovosudni spis broj R1-36/2021 i to u svu dokumentaciju kao i u nalaz i mišljenje vještaka, saslušao je vještaka Matotek Ratka, te je saslušao tužitelja ND kao stranku u svrhu dokazivanja.

29. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja iz podneska od 25. listopada 2024.god. osnovan u cijelosti.

30. U čl. 2 st. 1 Zakona o parničnom postupku određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

31. U čl. 221.a. Zakona o parničnom postupku određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu; o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

32. U ovom postupku tužitelji od tuženika potražuju naknadu imovinske štete temeljem štete nastale u osiguranom štetnom događaju, a s osnova sklopljene Police osiguranja sporne nekretnine tužitelja na adresi [adresa] od posljedica potresa koji se dogodio dana 29. prosinca 2020.god. s epicentrom na području Petrinje, a po navodima tužitelja se osjetio i u [adresa] gdje se nalazi njihova nekretnina i na njihovoj nekretnini su zbog toga nastala oštećenja koja je potrebno sanirati, a koju štetu je tuženik u mirnom postupku otklonio i odbio im je isplatiti osigurninu po toj Polici osiguranja.

33. Sud je uvidom u Policu osiguranja – imovine, kao nove police, broj police [broj police] od dana 15. lipnja 2020.god. utvrdio da je osigurana nekretnina tada tužitelja AD i LD, gdje su navedeni njihovi osobni identifikacijski brojevi ( OIB ) za osiguranje nekretnine na adresi [adresa] od požara i potresa. Kao početak osiguranja je naveden 12. lipnja 2020.god., a kao istek osiguranja 12. lipnja 2030.god., dakle radi se o višegodišnjoj polici osiguranja. Osigurana je prizemna stambena zgrada i garaža i za potres je kao svota osiguranja naveden iznos od 500.000,00 HRK. Ugovaratelji su upiznati da je osiguranje sklopljeno po uvjetima i klauzulama : PG-poz/01-10-hr. KL-ZP-ptr/01-10- hr.

34. Uz samu policu osiguranja stranke nisu navele niti su u spis dostavile kakve druge ugovore i uvjete, niti pak kakve fotografije o stanju nekretnine u vrijeme kada je ta Polica osiguranja sklopljena.

35. Ista polica osigurunja je sklopljena dakle nakon potresa u gradu Zagrebu tzv. zagrebačkog potresa koji se nesporno dogodio u ožujku 2020.god. ( dana 22. ožujka 2020.god. ).

36. Sud je izvršio uvid u dopis tuženika - Otklon zahtjeva radi isplate osigurnine od dana 04. veljače 2021.god. gdje je utvrdio da je ovdje tuženik odbio tada tužitelju HD (pravom predniku sadašnjih tužitelja ) isplatiti osigurninu zbog štetnog događaja od dana 29. prosinca 2020.god. ( potresa ) iz razloga jer je uvidom u "Google karte" utvrdio da na kući postoji pukotina na fasadi koja datira od 2011.god., te sukladno odredbama pripadajućih klauzula osiguranik mora dokazati da je šteta nastala kao posljedica potresa i to na objektu koji je prije potresa bio u dobrom stanju. S obzirom da to nije dokazano, to se osiguranina ne može isplatiti.

37. Uvidom u dopis od dana 30. travnja 2021.god. - Prijedlog za mirno rješenje spora, sud je utvrdio da je tada tužitelj HD ovdje tuženiku poslao taj dopis u kojem obrazlaže da je provedeno građevinsko vještačenje po Institutu za procjene i vještačenja IPV d.o.o. [adresa] i da je u zaključku vještačenja navedeno da su pukotine na jugoistočnom pročelju evidentirane na dan očevida dijelom novonastale, a dijelom postojeće, ali su se uslijed štetnog događaja od 29. prosinca 2020.god. značajno proširile, dok su pukotine u unutrašnjosti stambene zgrade novonastale i da je u tom vještačenju navedeno da troškovi sanacije iznose 55.247,50 HRK.

38. Tuženik je tada tužitelju poslao dopis - Odgovor na prijedlog za mirenje od dana 10. svibnja 2021.god. gdje navodi da su na zgradi prije potresa u njezinom dijelu za koji se tvrdi da je oštećen od potresa, postojale iste pukotine od uzroka koji nisu pokriveni osiguranjem i stoga tuženik ne priznaje da su se pukotine dodatno proširile od uzroka potresa kako navodi vještak jer za to ne postoji pouzdan dokaz. Tuženik ne priznaje štetu jer područje mogućih oštećenja nije bilo u dobrom stanju i nije izvršena sanacija starih pukotina. Stoga stanje zgrade prije potresa nije bilo u dobrom stanju.

39. Stoga nije sporno da su parnične stranke prije pokretanja parničnog postupka na sudu pokušale spor radi naknade štete riješiti mirnim putem.

40. Iz podataka u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Čakovcu je utvrđeno da su tužitelji upisani kao vlasnici sporne nekrentine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 84 kuća, dvor, vrt od 157 čhv, a iz podataka Područnog ureda za katastar Čakovec da je ta z.k. čestica istovjetna katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da se ista nalazi na adresi [adresa].

41. Te podatke o nekretnini su naveli sudski vještaci u svojim nalazima i mišljenjima.

42. Nije sporno da je prije ovog parničnog postupka kod Općinskog suda u Čakovcu vođen izvanparnični postupak radi osiguranja dokaza koji se vodio pod brojem R1- 36/2021, koji je priključen ovome spisu i u kojem spisu je dana 18. lipnja 2021.god. održan očevid na licu mjesta na adresi [adresa] i gdje je građevinsko vještačenje sporne nekretnine tužitelja izvršila i stalna sudska vještakinja Monika Lesar iz tvrtke RITEH projekt d.o.o. Mačkovec i sačinila je mišljenje u lipnju 2021.god. gdje je navela i opisala svaku pukotinu i iste je fotgrafirala uz opis pukotine i što je potrebno izvršiti za sanaciju, te je procijenila troškove obnove konstrukcije za cijelu tu stambenu zgradu u iznosu od tada 52.911,74 HRK. Kao prijedlog mjera sanacije je vještakinja navela: obnova krovišta, povezivanje postojećih krovnih elemenata, povezivanje stropnih konstruktivnih elemenata na nosivim zidovima, lokalnu obnovu svih pukotina na nosivim zidovima i pojačanje zidova sa FTM sustavom. Vještakinja je jasno navela da su na objektu vidljiva oštećenja građevinih elemeneta kao posljedica potresa od 29. prosinca 2020.god., a da konstruktivno ima značajnih i vidljivih oštećenja koji jesu posljedica oštećenja nakon tog potresa i koja oštećenja su nakon potresa evidentna. Vještakinja je jasno navela i koja zatečena oštećenja nisu posljedice potresa, odnosno koja oštećenja su od prije prisutna na objektu, kao i da su prilikom potresa ista postojeća oštećenja značajno narasla i predstavljaju još veći uzrok propadanja nosive konstrukcije.

43. Člankom 1045. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine RH 35/05,41/08, 125/11, 78/15, 29/18, - koji se primjenjuje u ovom postupku s obzirom na vrijeme nastanka štetnog događaja, sada i 126/21, 114/22 , 156/22 i 155/23) - pretpostavke odgovornosti je u st. 1. određeno da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, u st.2. da se predmnijeva obična nepažnja, u st.3. da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju i u st. 4. da za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

44. Člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta ) i sprječavanje njezina povećanja ( izmakla korist ), a i nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha ( neimovinska šteta ).

45. Da bi se ispunili uvjeti za naknadu štete, treba dokazati uzročnu vezu između štete i štetne radnje. Štetna radnja može se sastojati u činjenju (aktivnosti) ili nečinjenju odnosno propustu da štetnik učini ono što je dužan učiniti temeljem zakona ili ugovora. Osim toga, mora postojati protupravnost u postupanju štetnika koja proizlazi iz kršenja pravne norme (čl. 8. ZOO-a).

46. Prema općim pravilima Zakona o obveznim odnosima koja reguliraju odgovornost za štetu, da bi postojala odgovornost za štetu potrebno je ispunjenje nekoliko pretpostavaka i to da postoji osoba odgovorna za štetu (štetnik) i osoba koja potražuje odštetu (oštećenik), da je štetnik počinio štetnu radnju, da je na strani oštećenika nastala šteta, da postoji uzročna veza između izvršene štetne radnje kao uzroka i određene štete kao posljedice i da postoji protupravnost štetne radnje (protivna je nekom pravnom pravilu i štetna radnja je počinjenja krivnjom štetnika).

47. Međutim, za štetu od stvari i djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost od štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju, dakle po kriteriju objektivne odgovornosti (čl. 1045. ZOO-a). Ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, vlasnik se djelomično oslobađa odgovornosti (čl. 1067. ZOO-a).

48. Kada je u pitanju naknada štete na nekretninama koja je prouzročena potresom, vlasnici koji su imali zaključen ugovor o osiguranju imovine odnosno građevinskog dijela nekretnine i pokretnih stvari u kućanstvu s uključenom dopunskom opasnošću/rizikom od potresa te koji su redovito obnavljali police osiguranja (isprave o zaključenom ugovoru o osiguranju), trebaju podnijeti zahtjev za naknadu štete osiguratelju.

49. U čl. 921. Zakona o obveznim odnosima (zajedničke odredbe za osiguranje imovine i osiguranje osoba, 1. opće odredbe, pojam ) je određeno da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

50. Člankom 922. Zakona o obveznim odnosima ( osigurani slučaj ) je određeno u st. 1. da je osigurani slučaj događaj prouzročen osiguranim rizikom, u st. 2. da rizik koji je obuhvaćen osiguranjem (osigurani rizik) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika, a u st. 3. da je ugovor o osiguranju ništetan ako je u trenutku njegova sklapanja već nastao osigurani slučaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da će nastupiti, ili je već tada bila prestala mogućnost da on nastane.

51. Nadalje je u čl. 926. Zakona o obveznim odnosima ( Polica i druge isprave o osiguranju ) određeno koji sve podaci moraju biti navedeni u Polici osiguranja (ugovorne strane, osigurana osoba, odnosno osigurana stvar ili drugi predmet osiguranja, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, iznos osiguranja ili da je osiguranje neograničeno, premija ili doprinos (ulog), nadnevak izdavanja police), kao i da je osiguratelj dužan upozoriti ugovaratelja osiguranja da su opći i/ili posebni uvjeti osiguranja sastavni dio ugovora i predati mu njihov tekst, ako ti uvjeti nisu već otisnuti na polici.

52. Uvidom u konkretnu Policu osiguranja sud je utvrdio da ima sve potrebne podatke sukladno navedenoj odredbi Zakona.

53. Također je utvrđeno da je na istoj jasno navedeno da je to "osiguranje od potresa". Kako je upravo tuženik s ranijim tužiteljima sklopio tu spornu Policu osiguranja, tako je nesporna pasivna legitimacija tuženika.

54. Odredbom čl. 931. Zakona o obveznim odnosima ( ZOO-a) propisano je da je ugovaratelj osiguranja dužan prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate, pa ukoliko je ugovaratelj osiguranja namjerno učinio netočnu prijavu ili prešutio neku okolnost takve naravi da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je znao za pravo stanje stvari, osiguratelj može zahtijevati poništaj ugovora (čl. 932. st. 1. ZOO-a).

55. Ugovor o osiguranju imovine tj. Polica osiguranja između tuženika i ranijih tužitelja – opasnost od potresa je sklopljen dana 15. lipnja 2020.god. za razdoblje sve do 2030.god., dok je do potresa koji je utužen u ovom postupku došlo kasnije, dana 29. prosinca 2020.god. s epicentrom kraj Petrinje, što znači da osigurani slučaj nije nastao u trenutku sklapanja ugovora, niti je bio u nastupanju niti je bilo izvjesno da će nastupiti niti je bila prestala mogućnost da on nastane.

56. Osiguratelj je, temeljem sklopljenog ugovora o osiguranju ( Police osiguranja ), obvezan isplatiti osigurninu u zamjenu za plaćenu premiju osiguranja. Visina (iznos) naknade štete ovisit će o procjeni štete, visini osigurane svote prema polici osiguranja, kao i o osiguranikovu možebitnom doprinosu šteti. Iznos naknade koju je osiguratelj obvezan isplatiti ne može biti veći od stvarne štete koju je osiguranik pretrpio ostvarenjem osiguranog slučaja na osiguranoj imovini, čak i onda kada je svota osiguranja veća od stvarne štete (čl. 949. st. 2. ZOO-a).

57. Naime, člankom 949. Zakona o obveznim odnosima (Svrha osiguranja imovine) je u st. 1. određeno da se osiguranjem imovine osigurava naknada za štetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja, u u st. 2. da iznos osigurnine ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja.

58. U pravu osiguranja nastaju obvezni odnosi, a na njih se primjenjuju i osnovna načela obveznoga prava, pa tako se i u ovom slučaju primjenjuje načelo savjesnosti i poštenja iz čl. 4. Zakona o obveznim odnosima, koje kao imperativnu, blanketnu normu sud mora uzeti u obzir i primjenjivati ex officio uvijek kada se pojavi sumnja u postojanje nesavjesnosti ili poštenja bez obzira na to jesu li te norme predviđene u specijalnom zakonu. Sa zahtjevom ponašanja prema načelu savjesnosti i poštenja sukladno je takovo ponašanje koje se prema konkretnim okolnostima slučaja zahtjeva od prosječnog čovjeka.

59. Međutim, osiguravajuće društvo nije obvezno isplatiti naknadu štete po zahtjevu osiguranika ako smatra da zahtjev nije osnovan, pa će u tom slučaju osiguranik naknadu štete morati potraživati u sudskom postupku, što je ovdje slučaj.

60. To iz razloga jer je osnovna dužnost osiguranika da za vrijeme dok traje osiguranje, pažnjom dobrog gospodarstvenika, vodi brigu o osiguranom predmetu tako da poduzima propisane, ugovorene i sve ostale razborite mjere kako bi se spriječio nastanak osiguranog slučaja, odnosno izbjegla ili smanjila šteta (čl. 950. st. 1. ZOO-a). Stoga se u sudskom postupku može utvrđivati što je uzrok rušenju ili oštećenju na nekretnini, je li to nemar vlasnika da se brine o nekretnini i provodi nužne građevinske intervencije, obnavlja krov, ispituje statiku zgrade i slično, ili je razlog oštećenju uistinu samo potres.

61. Dakle, može se utvrđivati koliki je doprinos osiguranika nastanku štete, pri čemu se može utvrđivati u kakvom je stanju bila nekretnina u trenutku zaključenja ugovora o osiguranju i je li to bilo prethodno utvrđeno i dokumentirano. Ako se utvrdi da se šteta povećala zbog neispunjenja dužnosti osiguranika, sud će obvezu osiguratelja smanjiti za onoliko za koliko se šteta povećala. To je svojevrstan oblik naknade štete u korist osiguratelja, a temelji se na podijeljenoj odgovornosti osiguratelja i osiguranika.

62. U ovom postupku je sporno da li je tužiteljima ( i ranije naznačenim tužiteljima i sada naznačenim tužiteljima-nasljednicima ) na njihovoj nekrentini - kući na adresi [adresa], mogla nastati šteta od potresa koji se dogodio dana 29. prosinca 2020.god. u Petrinji i ako da kolika je visina te štete, te je sporno da li su tužitelji kao vlasnici nekretnine na bilo koji način prodonijeli da ta šteta na nekretnini- kući bude veća (viša ).

63. Prilikom zaključenja police osiguranja imovine, uvijek je potrebno detaljno provjeriti što polica osiguranja pokriva i koji su opći i posebni uvjeti osiguranja. Što se tiče potresa, navedeni rizik je potrebno dodatno ugovoriti, te za pokriće rizika od potresa platiti i dodatnu premiju osiguravajućem društvu. U slučaju osiguranja od potresa, opće je poznato da osiguravajuća društva pokrivaju štete od potresa čija je snaga veća od 5,0 stupnjeva po Richteru. Potres je prirodno podrhtavanje tla kojeg prouzroči geofizički proces u unutrašnjosti zemlje.

64. Tijekom 2020.god. je nesporno da je na području grada Zagreba dana 22. ožujka 2020.god. nastupio potres čija je snaga bila veća od 5,0 stupnja, koji epicentar (žarište ) potresa je udaljen oko 100 (sto ) kilometara zračne linije od grada [adresa] gdje se sporna nekretnina koja je predmet ovog postupka nalazi, a koji potresi je bio vremenski prije nego je u ovom konkretnom slučaju sklopljena sporna polica osiguranja koja je predmet ovog postupka.

65. Nakon što je sporna Polica osiguranja sklopljena ( u lipnju 2020.god. ) dogodio se još i potres i to dana 29. prosinca 2020.god. u gradu Petrinji snage veće od 6.2 stupnja, a koji grad je na zračnoj udaljenosti 106 (stoišest ) kilometara od [adresa], što je opće poznata činjenica.

66. S obzirom na istaknute prigovore tuženika potrebno je utvrditi na koji način su se ta dva potresa ( i u Zagrebu i u Petrinji ) osjetila na području grada [adresa] i koja oštećenja su se mogla očekivati na objektima u [adresa].

67. Također s obzirom na prigovore tuženika u ovom postupku tužitelj treba dokazati da je došlo do potresa tj. prirodnog podrhtavanja tla u blizini mjesta osiguranja i da je taj potres uzrokovao štetu na osiguranim stambenim objektima, a koji objekti su prije potresa bili u dobrom stanju. Naknađuje se samo šteta nastala isključivo radi potresa, a ne zbog, potpuno ili djelomično, karakteristika ili nedostataka predmeta osiguranja, a sklopljeno osiguranje pokriva uništenje ili oštećenje predmeta osiguranja nastalo neposredno zbog potresa ili djelovanja u uzročnoj vezi s potresom.

68. U ovom postupku je sporno kako je nastala šteta na nekretnini-objektu tužitelja, tako prvo valja obrazložiti isto, a tek nakon toga, ukoliko su ispunjeni uvjeti za naknadu imovinske štete, se odlučuje o naknadi i visini imovinske štete nastale na nekretnini tužitelja, a koju imovinsku štetu tužitelji potražuju svojim tužbenim zahtjevom u ovom postupku.

69. Sporno je i u kakvom je stanju bila nekretnina- kuća tužitelja na adresi [adresa] prilikom ugovaranja osiguranja od potresa ( polica osiguranja iz lipnja 2020.god. ) sa tuženikom, odnosno prije nego se dogodio potres u Petrinji dana 29. prosinca 2020.god.

70. Prvo stoga sud obrazlaže dokaze koji se odnose na utvrđivanje da li postoji osnov za naknadu štete tužiteljima.

71. Tijekom postupka je saslušan I.tužitelj, izvršen je uvid u dokumentaciju, te je provedeno građevinsko vještačenje.

72. I.tužitelj OD, je u svom iskazu izjavio da je raniji tužitelj HD bio njegov otac, dok je ranija tužiteljica LD bila očeva sestra, a njegova teta. U toj kući u [adresa] na adresi [adresa] su živjele ta teta LD i druga teta ŠD. One su tu živjele negdje do 2015. ili 2016. godine, onda su otišle u Dom za starije u Čakovcu, te je ŠD umrla 2019., a LD 2025. Koliko su njemu pričali ista kuća je sagrađena prije skoro 100 godina, ali točno ne zna. On je u toj kući praktično odrastao, tete su ga čuvale, a kasnije ih je redovno posjećivao. Tako zna da se u tu kuću redovno ulagalo, redovno se sve saniralo, pa se tako saniralo krovište da ne prokišnjava kao i sve eventualne pukotine, kuća se je održavala za redovan život u toj kući. Kada je bio potres u Petrinji i to 29. prosinca 2020., nakon toga su na toj kući uočili pukotine kojih do tada nije bilo i to pukotine unutar kuće, po stropu, u hodniku, spavaćoj sobi, dnevnoj sobi i kuhinji. U to vrijeme brigu o toj kući su vodili otac HD i on i otac ga je pozvao da pogleda te pukotine koje su nastale nakon tog potresa i onda su prijavili osiguranju i to ovdje tuženiku štetu koja je nastala u tom potresu. Osiguranje – tuženik su taj zahtjev odbili te su poslali prigovor na to. Nakon toga im je tuženik poslao sliku putem e-pošte i to sliku koju je sačinio Google street view 2011. god. gdje se vidi pukotina s vanjske strane kuće na strani koja gleda na ulicu. Što se tiče te pukotine oni su za istu znali da je bila, ta pukotina je na kući bila dugo, te su zvali i arhitekte da provjere da li ta pukotina narušava statiku kuću. Isti su im rekli da se ta pukotina može, ali ne mora sanirati jer ne predstavlja opasnost za život u toj kući. Međutim tuženik je samo na temelju te fotografije, odnosno te pukotine odbio zahtjev za naknadu štete zbog potresa. Nakon toga su pokrenuli prvo postupak osiguranja dokaza gdje je došao na lice mjesta sudski vještak koji je izrazio stav da su uočene pukotine koje su nastale od potresa, a nakon toga su pokrenuli i ovu tužbu. Nitko od strane tuženika nije došao pogledati kuću niti stanje unutar kuće već su samo odbili njihov zahtjev za naknadu štete. On ne zna da li je tko od susjeda imao štetu zbog tog potresa. Šteta sada nije sanirana, kuća tako stoji nakon tog potresa, nitko ne živi u toj kući. Kod tuženika Triglav osiguranje d.d. prije tog događaja iz 2020. je to bilo dugogodišnje osiguranje, sigurno se je plaćalo nekih 10 godina prije toga, a nakon tog događaj i nakon što je tuženik odbio platiti štetu iz tog potresa 2020. on je morao plaćati to osiguranje jer je bio sklopljen ugovor o osiguranju još negdje do 2022. ili 2023. god., a kako ga tuženik ne bi tužio zbog neplaćanja po tom ugovoru. Ne može reći da li su na kući prije tog tzv. petrinjskog potresa od 29. prosinca 2020. na kući nastala oštećenja i iz ranijih potresa i to npr. tzv. zagrebačkog iz ožujka 2020. niti zna da li su tuženiku prijavili kakvu štetu i to iz tih ranijih potresa. Štetu nakon tuženika zbog tog potresa su prijavili možda tjedan ili dva nakon tog potresa.

73. I.tužitelj je u sikazu ostao kod navoda iznijetih tijekom postupka.

74. Opće je poznata činjenica da na ovom području prvi detaljniji propis o pravilima koje treba poštivati u gradnji vezano uz potres, donesen je Pravilnik o privremenim tehničkim propisima za građenje u seizmičkim područjima (SL 39/1964). Ako su zgrade izgrađene po projektima nakon stupanja na snagu ovog pravilnika, da bi takve zgrade trebale biti znatno otpornije na potresna djelovanja. Nakon njega, donesen je i Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata u seizmičkim područjima (SL 31/1981). Novi pravilnik još je kvalitetnije obradio problematiku gradnje vezano uz potres, i zgrade koje su nakon njega projektirane trebale bi biti još otpornije na potresna djelovanja.

75. Od 2008. godine se preuzela europska norma (Eurocod 8) u domaći sustav (HRN EN 1998-1:2008), kojom se zgradama osigurava otpornost na potrese najvećeg vjerojatnog intenziteta. Nove norme donose pooštrenje seizmičkih djelovanja i pravila konstruiranja Pod pojmom stare zgrade, podrazumijevaju se one zgrade koje su građene iz opeke i drvenih grednika (ev. pojedini elementi iz AB), prije suvremenih propisa. Takve zgrade nisu bile niti projektirane niti građene kako bi izdržale opterećenja potresom (dinamička opterećenja).

76. Sporna kuća na nekretnini tužitelja je očito starije gradnje i građena je prije oko 100 godina, kako je sam saslušani tužitelj naveo. Stanje te kuće se vidi i iz svih fotografija vještaka koji nalazi vještaka su sačinjeni prije pokretanja ovog parničnog postupka i koji nalazi i fotografije vještaka su korišteni prilikom odlučivanja u ovom postupku tj. vještaka Matotek Ratka iz ožujka 2021.god. i vještakinje Monike Lesar iz lipnja 2021.god. (oba se nalaze u ovosudnom spisu broj R1-36/2021, postupak osiguranja dokaza ).

77. Isto tako je opće poznato da su se u Republici Hrvatskoj u 2020.godini dogodila dva jača potresa o čemu su dostupni podaci Seizmološke službe Republike Hrvatske i to u gradu Zagrebu dana 22. ožujka 2020.god. i u gradu Petrinji dana 29. prosinca 2020.god.

78. Tako je tzv. zagrebački potres iz ožujka 2020. magnitude 5,5 prema Richteru, Seizmološka služba RH je opisala kao vrlo jak. Tzv. petrinjski potres iz prosinca iste godine, magnitude 6,2 opisan je kao razoran.

79. Ti potresi su se osjetili diljem Hrvatske, dakle i na području grada [adresa], ali i regije tj. susjednim državama u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj, što je opće poznata činjenica i javno dostupna informacija, ali logično uz manji intenzitet na udaljenijem području od epicentra potresa. Također, iako bi intenzitet potresa trebao biti najveći u samom epicentru te opadati s udaljenošću, to nije uvijek tako zbog vrste tla na kojem je neka građevina.

80. Intenzitet potresa izražava stupanj površinskih učinaka potresa – na građevinskim objektima, tlu i ljudima. Međutim, opisi potresa prema EMS ( Europska makroseizmička ljestvica ) ljestvici oni su koje Seizmološka služba koristi za opisnu klasifikaciju nekog potresa. Intenzitet potresa određuje se ljestvicom. Intenzitet potresa je najranije određivanje jakosti, odnosno veličine, potresa temeljilo se na osnovi učinka koje je potres imao na objekte na površini te opažanja i doživljaja ljudi

– to su ljestvice makroseizmičkog intenziteta potresa. U pravilu, potres veće magnitude za posljedicu ima i veći intenzitet. No na intenzitet znatno utječu lokalni efekti tla (mekano tlo ili čvrsta stijena) kao i način gradnje te vrsta i starost građevine. Također, važnu ulogu ima i dubina potresa: plići potres donijet će više energije na površinu, time i jaču trešnju, od potresa s dubljim žarištem. Zato se može dogoditi da potres manje magnitude prouzroči veća oštećenja i time ima veći intenzitet odnosno da je potres veće magnitude opisan intenzitetom manjeg stupnja.

81. U svezi magnituda potresa, kada je omogućeno lociranje potresa – određivanje mjesta i vremena nastanka (izvor, žarište), tako se pojavila potreba i za definiranjem objektivnije mjere jakosti potresa koja bi opisivala proces u samom izvoru, odnosno odražavalo energiju oslobođenu u žarištu, neovisno o naseljenosti područja i udaljenosti od epicentra. Tako postoje različite makroseizmičke ljestvice koje opisuju intenzitet potresa: Mercalli-Cancani-Siebergova (MCS), Modificirana Mercallijeva (MM, u [adresa]), ODF (MSK) i Europska makroseizmička ljestvica (EMS). One su prilagođene područjima za koja su nastajale: npr. karakteristikama uobičajne gradnje objekata (drvene, ciglene, betonske zgrade i sl.), a razlikuju se i po složenosti pri klasifikaciji učinaka. Ljestvice za određivanje makroseizmičkog intenziteta najčešće imaju 12 stupnjeva, a svaki stupanj opisuje tipične učinke potresa te jačine, npr. prvi stupanj jakosti potresa su nezamjetljivi potresi koje bilježe samo seizmografi, dok je dvanaesti stupanj velika katastrofa. Najčešće ljestvice u upotrebi su MCS (jednostavna), MSK (složena) te EMS (vrlo složena, detaljna).

82. Skraćeni opis opažanja prema stupnjevima Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice intenziteta su : III° (stupnjeva ) lagan potres, tlo podrhtava kao kad ulicom prođe automobil. IV°, umjeren potres, prozorska okna i staklenina zveče kao da je prošao težak teretni automobil. V°, prilično jak potres, njišu se slike na zidu, samo pojedinci bježe na ulicu. VI° (šest stupnjeva ), jak potres, slike padaju sa zida, ormari se pomiču i prevrću, ljudi bježe na ulicu osjete ga sve osobe i bježe iz kuće, na slabije građenim zgradama nastaju prva oštećenja.

83. Uvidom u dopis Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek od dana 18. listopada 2022.god. sud je utvrdio da se dana 29. prosinca 2020.god. u 12 sati i 19 minuta kod Petrinje dogodio razoran potres magnitude M-6.2 koji se u [adresa] osjetio intenzitetom VI (šest ) stupnjeva EMS ljestvice.

84. U ovaj spis su dostavljeni podaci Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno- matematičkog fakultet, Geofizičkog odsjeka od dana 17. proinca 2024.god. iz kojih proizlazi da se dana 22. ožujka 2020. u 6,24 sata potres magnitude M=5,5 s epicentrom kod Markuševca (Grad Zagreb ) osjetio u [adresa] intenzitetom V (pet) stupnjeva EMS. Potres magnitude M=6,2 od dana 29. prosinca 2020. u 12,19 sati s epicentrom kod Petrinje osjetio se u [adresa] intenzitetom VI (šest) stupnjeva EMS.

85. Predmet ovog postupka i ove konkretne tužbe je potres koji se dogodio dana 29. prosinca 2020.god. kod Petrinje magnitude u epicentru potresa M-6.2, a koji potres se u gradu [adresa] prema prednjim podacima PMF-a osjetio intenzitetom VI (šest ) stupnjeva EMS ljestvice. Prema naprijed navedenim podacima PMF Zagreb, Geofizički odsjek na području grada [adresa] se taj Potres kod Petrinje od dana 29. prosinca 2020.god. osjetio intenzitetom VI ° (šest stupnjeva ) EMC, dakle kao jak potres.

86. Tako sud smatra da su se na nekretnini – objektu ( kući ) sada tužitelja, koji je predmet ovog postupka, mogla dogoditi oštećenja.

87. Ali ta oštećenja na kući tužitelja je potrebno razgraničiti od eventualnih oštećenja koja su se na istom objektu dogodila već i ranije nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020.god. kada se isti na području [adresa] osjetio intenzitetom V ° (pet stupnjeva ) EMS, dakle, kao prilično jak potres.

88. Bitno je utvrditi i da li je sporni objekat- kuća bio prije tog tzv. potresa neodržavan i da li je imao i ranije pukotine, odnosno utvrditi i starost istog, kao i da li je o objektu vođena adekvatna briga tj. održavanje samog objekta-kuće.

89. Već je obrazloženo da je raniji tužitelj (sada pokojni ) HD tuženiku prijavio štetu od potresa u Petrinji dana 29. prosinca 2020.god. i to štetu nastalu u njegovoj kući u vidu oštećenja koja je evidentirao sudski vještak Ratko Matotek u svom nalazu i mišljenju iz ožujka 2020.god.

90. Tuženik smatra da građevina u ovakvom stanju prije samog tog potresa ne može zadovoljavati osnovne pretpostavke statičke stabilnosti i otpornosti na djelovanje potresa, a koji su propisani tehničkim propisima.

91. Također tuženik ističe da prema ugovorenim uvjetima osiguranja za rizik potresa (KL-ZP-ptr-01-10-hr, koja su sastavni dio Police osiguranja ) i to čl. 2. st. 2. toč. 2., treba utvrditi da li je građevinski objekt je u lošem stanju zbog dotrajalosti i prije nastanka potresa jer vidljivu pukotinu vještak u postupku osiguranja dokaza karakterizira od ranije postojeće oštećenje koje ugrožava statičku stabilnost građevine, a koja je nesporno postojala i prije listopada 2011.god., što tuženik dokazuje i fotografijom ( fotografija Google street view ). Tuženik ističe da prema čl. 2. st. 3., šteta nije nastala isključivo radi potresa već zbog dotrajalosti građevine.

92. U čl. 3. ugovorenih uvjeta osiguranja za rizik potresa (KL-ZP-ptr-01-10-hr) je navedeno u čl. 2. st. 3. da osiguranje pokriva uništenje ili oštećenje osiguranih stvari koje su nastale neposredno nakon potresa ili u uzročnoj vezi s njim, dok je u čl. 4. istih je jasno navedeno da osiguranik mora osigurane građevinske objekte primjereno održavati.

93. Sud tako utvrđuje da je dotrajalost i starost te građevine (nekretnine-kuće ) tužitelja postojala još i 2011.god., a tužitelji (i raniji koji su bili vlasnici u vrijeme spornog potresa ) vodili brigu o samom objektu.

94. Međutim, tu postoji odgovornost tuženika kao osiguravatelja jer je sud utvrdio da je sporna nekretnina-kuća osigurana od potresa nakon što se dogodio potres u gradu Zagrebu (22. ožujka 2020.god. ), te je utvrđeno da se u trenutku sklapanja sporne Police osiguranja već radilo o staroj i trošnijoj kući, pa je tuženik usprkos tome tu nekretninu-kuću tužitelja osigurao u lipnju 2020.god. i to od potresa, očito bez ikakvog prethodnog pregleda te kuće ili sačinjenja fotografija te kuće prije slapanja police osiguranja od potresa.

95. Tuženik kao osiguratelj se ne može pozivati na netočnost prijave ili prešućivanje ako su mu u trenutku sklapanja ugovora tj. police osiguranja bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika tog osiguranja, u konkretnom slučaju osiguranja od potresa. Sve to sud prilikom donošenja odluke mora uzeti u obzir.

96. Raniji tužitelji HD i CD su očito plaćali tuženiku to osiguranje po toj spornoj Ploci osiguranja, pa tako i osiguranje od potresa, a isto je sklopljeno na više godina, sve bez da je netko od tuženika bio na licu mjesta i evidentirao stanje te osigurane nekretnine prije sklapanja police osiguranja.

97. Očito je da je na toj kuć tužitelja i prije sklapanja te poslice osiguranja bila vidljiva posljedica starosti, pa na pojedinim mjestima neodržavanja, ali to tuženik nije provjerio niti fotografirao prije sklapanja police.

98. Na okolnost stanja nekretnine i spornih oštećenja nekrentine sud je u ovom postupku proveo očevid na licu mjesta i građevinsko vještačenje, a zadatak vještaku je postavlen sukladno navodima stranaka.

99. Sud je Rješenjem P-429/21-15 od dana 01. ožujka 2023.god. u ovom predmetu odredio građevinsko vještačenje nekretnine I. i II. tužitelja koja se nalazi na adresi [adresa], a na okolnost nastanka i visine štete nastale na predmetnoj nekretnini uslijed potresa 29. prosinca 2020., odnosno na okolnost utvrđenja je li predmetna nekretnina oštećena zbog potresa 29. prosinca 2020. i na koji način, te koji je trošak saniranja navedenih oštećenja nastalih uslijed potresa 29. prosinca 2020. na način da se objekt dovede u stanje prije nastanka istih oštećenja. Vještačenje je određeno uz očevid na licu mjesta, te je povjereno stalnom sudskom vješaku iz tvrtke Institut za procjene i vještačenja IPV d.o.o. [adresa].

100. Stalni sudski vještak Matotek Ratko iz tvrtke Institut za procjene i vještačenja IPV d.o.o. je dana 23. prosinca 2023.god. dostavio svoj nalaz i mišljenje u kojem navodi da se predmetna stambena zgrada na kojoj su nastala oštećenja u vidu pukotina i oštećenja uslijed štetnog događaja potresa od 29.12.2020. godine, nalazi u [adresa] na adresi [adresa], identificirana prema sljedećim podacima: katastar: kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], gospodarska zgrada, kuća i dvorište, ukupne površine od 580 m2, zemljišna knjiga (gruntovnica): Općinski sud u Čakovcu, ZK odjel Čakovec, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], zk.čest.br. 84, kuća, dvor i vrt, sveukupne površine od 157 čhv-a, suvlasništvo tužitelja zajedno u cijelosti. Predmet ovog Nalaza i mišljenja vještaka nije provjera legalnosti zgrade, kao niti utvrđivanje vlasništva s upravno pravnog stajališta, a priložene su fotografije snimljene na očevidu. Fotoaparatom su fiksirani detalji uočenih pukotina, a prilažu se u nastavku Pukotine na jugoistočnom pročelju, evidentirane na dan očevida, su dijelom novonastale, a dijelom postojeće. Međutim uslijed štetnog događaja, potresa od 29.12.2020. godine, i postojeće pukotine su se značajno proširile. Navedeno se očitava u razlici između boje fasade, koja je pod višegodišnjem utjecajem atmosferilija (kiša, snijeg, sunce, prašina, visoke i niske temperature i sl.) te „izvorne“ boje fasade unutar novonastalih pukotina. Isto tako, pukotine u unutrašnjosti stambene zgrade su „čiste“, odnosno u njima nije uočena prašina, što potvrđuje da su novonastale.

101. Vještak Matotek je naveo da je mišljenja da su pukotine i ostala oštećenja na stambenoj zgradi (obiteljskoj kući) u [adresa] na adresi [adresa] nastala nakon štetnog događaja – potresa koji se dogodio 29.12.2020. godine, sve kako je detaljno opisano u točci 3. ovog Nalaza i mišljenja. Ostala oštećenja manjeg obima (pukotine mrežaste i vlasaste strukture) kao i pukotine koje su starijeg nastanka nastale zbog starosti i trošnosti zgrade nisu predmet ovog Nalaza i procjene troškova sanacije. Troškovi sanacije štete nastale od potresa se procjenjuju na iznos od: 7.492,19 € + PDV25% = 9.365,24 € ili 56.449,91 kn + PDV25% = 70.562,39 kn. Način i troškovi sanacije su detaljno prikazani u troškovniku i to nazvanom Troškovnik sanacijskih radova na stambenoj zgradi u [adresa] koji je sastavni dio to nalaza.

102. Tužitelji nisu imali primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

103. Tuženik je iznio više primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

104. Vještak se nakon toga očitovao dana 24. siječnja 2024.god., zatim dana 02. svibnja 2024.god., dana 07. studenog 2024.god., te i dana 02. travnja 2025.god. gdje vještak u bitnome navodi da je na neke primjedbe već odgovorio, a da neke nisu bile predmetom vještačenja. Ističe da je jasno naveo u nalazu i mišljenju na str. 23. da se procijenjeni troškovi sanacije odnose samo na novonastala oštećenja nakon štetnog događaja- potresa od 29. prosinca 2020.god., dok ostale pukotine i oštećenja manjeg obima, a nastale zbog starosti i trošnosti zgrade nisu predmetom nalaza. U procjeni sanacije su navedena novonastala oštećenja. Procjenom troškova sanacije obuhvaćena samo oštećenja koja su posljedica daljnjeg „pogoršanja“ od prije postojećih oštećenja te nova oštećenja na zgradi, a ne i sanacija postojećih oštećenja. Ističe da prilikom očevida nije uočeno postojanje vlage u toj zgradi. U nalazu je naveo troškove sanacije i načina sanacije tih nastalih oštećenja (male pukotine i velike pukotine ) i trošak sanacije velikih pukotina koji je mnogostruko veći jer treba izvesti i injektiranje mortom. Vještak ističe da je u troškovniku naveo samo troškove sanacije koje su nastali tom potresu, a ne sanacija postojećih oštećenja. Vještak je naveo da iako je predmetna zgrada starijeg datuma izgradnje, ista je redovno održavana u skladu s njenom namjenom i starosti i isti se može koristiti bez daljnjih ulaganja. Kako se radi o manjim oštećenjima uslijed starosti ista nemaju nikakav utjecaj na uporabu zgrade. Predmet vještačenja je bilo utvrđivanje okolnosti nastanka i visine štete nastale na predmetnoj nekretnini uslijed potresa od 29. prosinca 2020. godine, a ne od drugih potresa (od 22.03.2020.god, -zagrebački i potresa od 07.03.2019. god. – u Mađarskoj). Utvrđivanje starosti predmetnog objekta nije bio zadatak vještačenja. U odnosu na današnji standard stambene izgradnje radi se o nižem standardu, ali su s obzirom na starost zgrade primijenjeni za to vrijeme uobičajeni materijali za konstrukciju i vanjsku ovojnicu te za unutarnje uređenje (podne i zidne obloge), kao i instalacije.

105. Vještak je istaknuo da je tuženik kao osiguravatelj prilikom sklapanja police osiguranja trebao utvrditi starost objekta koji osigurava i stanje tog objekta.

106. Na ročištu održanom dana 16. prosinca 2025.god. stalni sudski vještak Ratko Matotek, je izjavio da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja koji je dao 11. prosinca 2023., te kod očitovanja od 24. siječnja 2024., 02. svibnja 2024., 06. studenog 2024. i 02. travnja 2025. Nakon toga nije bilo dodatnih pitanja za vještaka.

107. Sud je nalaz i mišljenje, kao i očitovanja vještaka Matotek Ratka u cijelosti usvojio jer su dani stručno i nepristrano i odgovorio je na sva postavljena pitanja, kao i na sve primjedbe i sud smatra da s eodluka može donijeti na temelju istog.

108. Na osnovu provedenih dokaza i to posebice podataka PMF, Geodetski odsjek i nalaza i mišljenja građevinskog vještaka, sud je utvrdio da su oštećenja nastala na nekretnini-kući tužitelja posljedica potresa od dana 29. prosinca 2020.god., kao i da je taj potres mogao uzrokovati ta sva nastala oštećenja.

109. Sud smatra da tzv. zagrebački potres od dana 22. ožujka 2020.god. zbog intenziteta na ovim području [adresa] od V (pet ) stupnjeva EMS ljestvice nije mogao uzrokovati štetu na objektima, pa tako niti na nekretnini tužitelja, dok je tzv. petrinjski potres od dana 29. prosinca 2020.god., koji je predmetom ovog postupka, intenziteta na ovom području grada [adresa] od VI (šest ) stupnjeva EMS ljestvice mogao uzrokovati štetu i na području grada [adresa], pa tako i na nekretnini tužitelja, što se ovdje i dokazalo. Isto sud smatra da niti potres u Mađarskoj od dana 07.03.2019.god. koji je na ovom području bio intenziteta III-IV stupnja EMS ljestvice, nije mogao na objektu tužitelja uzrokovati štetu.

110. Tzv. petrinjski potres se na području grada [adresa] osjetio prema podacima PMF, Geofizički odsjek kao jak potres od VI ( šest ) stupnjeva EMS ljestvice, a pri kojem jakom potresu, sukladno naprijed obrazloženom, na slabije građenim zgradama nastaju prva oštećenja.

111. Vještak Matotk je u svom nalazu i očitovanjima jasno naveo da je tako visoka šteta na objektu – kući tužitelja nastala isključivo zbog tog potresa od dana 29. prosinca 2020.god. i vještak je isključio da je ta šteta nastala zbog lošeg stanja objekta-zgrade iako se radi o staroj kući, ali koja kuća se redovno održavala.

112. Što se tiče fotografije kuće tužitelja iz 2011.god. na koju se sada tuženik poziva u ovom postupku, sud smatra da ista ne dokazuje da se nije vodila briga o toj kući i da se ista nije redovno održavala, to je otklonio i vještak, a sukladno već obrazloženom sud smatra da je sam tuženik kada je u lipnju 2020.god. osiguravao tu kuću od potresa, a nakon što se već u Zgarebu dogodio jaki potres, morao sam kao osiguravatelj utvrditi stvarno stanje te kuće prije nego je istu išao osigiravati, a što tuženik očito nije učinio.

113. Sud smatra da se sada tuženik ne može pozivati na loše stanje te nekretnine- kuće i na njezinu starost i trošnost i neodržavanje, kada on sam kao osiguravatelj to nije na vrijeme provjerio prije sklapanja police osiguranja od potresa.

114. Stoga sud smatra da je u ovom postupku dokazano da tužitelji imaju pravo a naknadu imovinske štete od tuženika kao osiguravatelja po toj sklopljenoj polici osiguranja, kako je naprijed obrazloženo.

115. Sada se dalje utvrđuje kolika šteta je tužiteljima nastala na toj nekretnini-kući, uslijed tog potresa od dana 29. prosinca 2020.god.

116. Naknada imovinske štete je propisana Zakonom o obveznim odnosima i to čl. 1085. st. 3. Zakona o obveznim odnosima u kojem je određeno da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. U čl. 1090. Zakona o obveznim odnosima je određeno da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

117. Visina tužbenog zahtjeva proizlazi iz nalaza i mišljenja vješaka Matotek Ratka koji je dostavljenu ovaj spis i koji je proveden temeljem rješenja suda, a koji vještak je uz nalaz dostavo jasno naznačeni i opisani trošak sanacije toga objekta tužitelja uslijed oštećenja nastalih upravo u potresu od dana 29. prosinca 2020.god., sve u ukupnom iznosu od 9.365,24 EUR, a osnovanost proizlazi iz svih prethodno utvrđenih i obrazloženih činjenica, u smislu odredbe čl. 921. i 943. ZOO-a, odlučeno je kao u izreci presude.

118. Odluka o kamatama temelji se na čl. 29. st. 1. ZOO-a. Tijek zateznih kamata na iznos imovinske štete počinje teći od dana podnošenja pisanog odštetnog zahtjeva osiguravajućem društvu-tuženiku temeljem čl. 1103. ZOO. Nesporno se raniji tužitelj temeljem police osiguranja obratio tuženiku radi isplate imovinske štete ubrzo nakon potresa 29. prosinca 2020.god., a u ovom postupku tuženik nije osporio datum tijeka zakonske zatezne kamate.

119. Stoga je u cijelosti usvojen specificirani tužbeni zahtjev tužitelja, te je odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude.

120. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. Zakona o parničnom postupku i to st. 1. ZPP-a gdje je određeno da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna naknaditi troškove drugoj strani. Kako je tuženik u cijelosti izgubio ovaj spor, tako mora naknaditi troškove tužiteljima. Trošak je odmjeren u skladu s visinom predmeta spora.

121. Trošak tužitelja odnosi se na troškove zastupanja po punomoćniku - odvjetniku, a trošak je odmjeren prema vrijednosti predmeta spora, kao i sukladno zatraženim troškovima u troškovniku predanom na ročištu sukladno čl. 164. st. 2. Zakona o parničnom postupku ) i u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 38/23 i 107/25) i to vrijednost boda 2,00 EUR/bod, a PDV je priznat sukladno Tbr. 42. Tarife, sve uvećan o za 10 % po Tbr. 40. Tarife (zbog zastupanja dva tužitelja ).

122. Sud tužiteljima priznaje trošak : prijedlog radi mirnog rješenja spora od 30.04. 2021. ( Tbr. 37.) u iznosu od 240,00 EUR, prijedlog radi osiguranja dokaza od 14.06. 2021. ( Tbr. 32.) u iznosu od 120,00 EUR, zastupanje na ročištu za osiguranje dokaza ( Tbr. 32.) u iznosu od 180,00 EUR, sastav tužbe ( tbr. 7 ) u iznosu od 240,00 EUR, zastupanje na ročištu 04.10.2022. (Tbr. 9) u iznosu od 240,00 EUR, zastupanje na očevidu 24.10.2023.. (Tbr. 9) u iznosu od 240,00 EUR, sastav podneska od 03.10. 2024. ( Tbr. 8 ) u iznosu od 240,00 EUR, sastav podneska od 19.11.2024. (Tbr. 8 ) u iznosu od 240,00 EUR, sastav podneska od 13.01.2025. ( Tbr. 8 ) u iznosu od 220,00 EUR, zastupanje na ročištu 16.12.2025. (Tbr. 9) u iznosu od 220,00 EUR, sve uz pripadajući PDV (tbr. 42. ), odnosno s osnova troškova zastupanja ukupan iznos od 2.725,00 EUR.

123. Sud tužiteljima priznaje i trošak plaćenog građevinskog vještačenja u postupku osiguranja dokaza ovoga suda broj R1-36/21 u iznosu od 447,65 EUR, kao i trošak građevinskog vještačenja u ovom postupku u iznosu od 580,20 EUR, a sukladno čl. 154. st. 6. ZPP-a. Priznat im je i trošak sudskih pristojbi na tužbu i na presudu, svaki u iznosu od 58,34 EUR, koji je odmjeren u skladu s koji iznos je odmjeren temeljem Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine RH broj 118/18, odnosno sada i 51/23) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine RH ranije za tužbu broj 53/19 i 92/21, a sada za presudu broj 37/23 ).

124. Tako ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 3.752,85 EUR, a isti je tužiteljima dužan u cijelosti naknaditi tuženik koji je izgubio spor. Na dosuđeni iznos troškova tužitelji imaju pravo i na zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana presuđenja do isplate.

125. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Čakovcu, 29. siječnja 2026. godine

S U T K I N J A:

Valentina Varga Gombar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, putem ovog suda na nadležni Županijski sud sukladno čl. 4. st. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine RH broj 67/18 i 21/22), pismeno u tri istovjetna primjerka. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335 st. 9. Zakona o parničnom postupku).

O tom obavijest :

1. punomoćnik tužitelja Mandić Danko, odvjetnik iz Čakovca

2. punomoćnik tuženika OD Mađarić i Lui iz Zagreba