REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
Poslovni broj P-1130/2022-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sucu tog suda Katarini Dragičević, kao sucu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužiteljice KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], a s boravištem u [adresa], zastupana po punomoćniku Sanjinu Jurmiću, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženika ad/1 SS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], ad/2 KSZ (rođ. SS) OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], ad/3 IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], tuženici ad/1 do ad/3 zastupani po punomoćniku Tomislavu Grahovcu, odvjetniku iz OD Grahovac i partneri iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti, te utvrđenja i uknjižbe prava suvlasništva po osnovi bračne stečevine, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 6. studenog 2025. godine u nazočnosti tužiteljice osobno, zamjenika punomoćnika tužiteljice, tuženika ad/1 osobno, tuženice ad/3 osobno i punomoćnika tuženika ad/1 do ad/3, te objave 29. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I.1.-Utvrđuje se da je ništetan ugovor o darovanju u 1/2 dijela nekretnine zaključen u Zagrebu, dana 27. ožujka 2015. godine između tuženika ad/1 SS, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao darovatelja i tuženice ad/2 SSZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao daroprimateljice, ovjerenog kod javnog bilježnika mr.sc. Joze Rotima u Zagrebu pod brojem OV-2826/15, kč. br. [katastarska čestica] (2. suvlasnički dio) zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Stan 2 na nivou 0 do + 2,4, netto površine 51,78 m2 i sa pripadcima stanu: spremište br. 2. na nivou 0 do -0,6, netto površine 2,18 m2 i parkiralište na terenu br. 2- netto površine 2,81 m2, sveukupne površine 56,77 m2, u Etažnom elaboratu sve označeno kosim plavim prugama, kao i pravo plodouživanja na 1/2 predmetne nekretnine upisane temeljem istog ugovora.
2.-Utvrđuje se da je ništetan ugovor o darovanju u 1/2 dijela nekretnine ovjerenog pod brojem OV-2596/2018 od javnog bilježnika Stjepana Šaškor iz Zagreba dana 12. lipnja 2018. godine sklopljenog između tužene ad/2 KSZ (rođ. SSZ) kao darovateljice i tužene ad/3 IS kao obdarenice za kč. br. [katastarska čestica] (2. suvlasnički dio) zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Stan 2 na nivou 0 do + 2,4, netto površine 51,78 m2 i sa pripadcima stanu: spremište br. 2. na nivou 0 do -0,6, netto površine 2,18 m2 i parkiralište na terenu br. 2- netto površine 2,81 m2, sveukupne površine 56,77 m2, u Etažnom elaboratu sve označeno kosim plavim prugama.
3.-Utvrđuje se da nekretnina kč. br. [katastarska čestica] (2. suvlasnički dio) zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], „Stan 2 na nivou 0 do + 2,4, netto površine 51,78 m2 i sa pripadcima stanu: spremište br. 2. na nivou 0 do -0,6, netto površine 2,18 m2 i parkiralište na terenu br. 2- netto površine 2,81 m2, sveukupne površine 56,77 m2, u Etažnom elaboratu sve označeno kosim plavim prugama“ predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice KS i tuženika ad/1 SS, svakog u 1/2 djela.
4.-Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Pag da izvrši brisanje vlasništva tuženice ad/3 IS na 1/2 djela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] (2. suvlasnički dio) zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], „Stan 2 na nivou 0 do + 2,4, netto površine 51,78 m2 i sa pripadcima stanu: spremište br. 2. na nivou 0 do -0,6, netto površine 2,18 m2 i parkiralište na terenu br. 2- netto površine 2,81 m2, sveukupne površine 56,77 m2, u Etažnom elaboratu sve označeno kosim plavim prugama“ uz istovremeni upis vlasništva na tim dijelovima na ime tužiteljice KS.
II.-Nalaže se tuženicima ad/1 SS, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad/2 KSZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i ad/3 IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknade trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.967,85 eur, sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u nastavku ZOO-a) koje na navedeni iznos teku od dana donošenja presude- 29. siječnja 2026. godine pa do isplate, sve u roku 15 dana.
III.- Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu iznad dosuđenog do zatraženog iznosa.
Obrazloženje
1. U tužbi tužiteljice podnijetoj protiv tuženika ad/1 do ad/3 ovom sudu dana 10. lipnja 2022. godine se navodi da su tužiteljica i tuženik ad/1 živjeli izvanbračnoj zajednici od 2004. do 2018. godine, te je ista prekinuta uslijed trajno narušenih odnosa. Tužiteljica i tuženik ad/1 su za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice kupili nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] (2. suvlasnički dio) zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za predmetnu nekretninu kupoprodajni je ugovor sklopljen 2006. godine, a tabularna izjava i realizacija same kupoprodaje finalizirani su 2012. godine, a što je i vidljivo iz zbirke isprava Z-2912/12. Tužiteljica je tuženiku ad/1 solidarni jamac pri ugovoru o kreditu koji je isti podigao i kojeg koliko je tužiteljici poznato, tuženik ad/1 još uvijek otplaćuje. Tuženik ad/1 nakon toga bez znanja i odobrenja tužiteljice predmetnu nekretninu 2015. godine (zbirka isprava Z-1519/15) „daruje“ svojoj kćerki-tuženici ad/2. Kako se radi o fiktivnom pravnom poslu paralelno se sa „darovanjem“ upisuje i pravo plodouživanja u svoju korist (zbirka isprava Z-1519/15). Tuženica ad/2 predmetnu nekretninu 2018. godine (zbirka isprava Z-13544/2018) „poklanja“ svojoj sestri-tuženoj ad/3, također kćerki tuženika ad/1. Koliko je tužiteljici poznato tuženik ad/1 i dalje otplaćuje kredit kojim je stan kupljen. Tuženik ad/1 je samovlasništvo predmetne nekretnine stekao za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, a u kojoj je načelno neformalno postignut dogovor da tužiteljici u samovlasništvo pripadne nekretnina 36. Suvlasnički dio: 287/10000 Etažno vlasništvo (E-36), stan oznake Stan D4 u potkrovlju objekta opisan kao dnevni boravak i blagovaonica, kuhinja, hodnik, soba 1, soba 2, kupaonica, WC i nenatkrivena terasa netto korisne površine 59,89 m2 i parkirališno mjesto oznake PM2 u prizemlju objekta netto korisne površine 2,88 m2, sveukupne netto površine 62,77 m2, označeno u Planu posebnih dijelova tog objekta smeđom bojom linije, upisan u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk. ul [broj ZK uloška], broj [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], a tuženiku ad/1 predmetna nekretnina na [adresa]. Iako je tako doista i bilo, te su tužiteljica i tuženik ad/1 bili upisani kao samovlasnici nekretnina, tužiteljica isključiva vlasnica stana u [adresa], tuženik ad/1 ga je i nakon raskida izvanbračne zajednice nastavio koristi bez ikakve osnove te je u parničnom predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-167/2021 nepravomoćno utvrđen kao suvlasnik za 1/2 opisane nekretnine u Zagrebu i odbija tužiteljici predati posjed odnosno suposjed na nekretnini. Kako je tužiteljici prestao radni odnos temeljem kojeg je boravila izvan Republike Hrvatske, to je de facto ista prisiljena biti beskućnicom budući da joj tuženik ad/1 ne želi u Zagrebu predati suposjed ni posjed u konačnici za stan koji ona otplaćuje, a nekretninu na [adresa] ostavila je tuženiku ad/1 na raspolaganje sukladno dogovoru između njih. Obzirom da je tuženik ad/1 podnošenjem tužbe u navedenom parničnom predmetu poslovni broj P Ob-167/2021 prekršio sporazum stranka o diobi imovine stečene tijekom trajanja izvanbračne zajednice, to tužiteljica ima opravdani pravni interes da se ovom tužbom sanira šteta koju je istoj kršenjem dogovora prouzročio tuženik ad/1. Na tom osnovu tužiteljica smatra da ima sva prava da se utvrdi suvlasnicom na predmetnom stanu u k. o. [katastarska općina] za 1/2 djela. Odnosi između stranaka su duboko i trajno poremećeni. Neformalni dogovor postignut između stranaka tuženik ad/1 ne poštuje, a tužiteljica je u obvezi plaćati kredit za stan u [adresa] budući da je navedeno preuzela kao obvezu iako je nepravomoćno i tuženik ad/1 stekao polovinu vlasništva. Takvim razvojem događaja tužiteljica traži da se u odnosu na 1/2 nekretnine na [adresa] utvrdi ništetnost ugovora o darovanju kao i ugovora o plodouživanju. Naime, tuženik ad/1 bio je upisani vlasnik, no međutim kako predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu njega i tužiteljice, to je isti bio stvarni vlasnik samo 1/2 nekretnine, dok je izvanknjižna vlasnica predmetne nekretnine bila tužiteljica. Nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego li ih sam ima. Tuženik ad/1 je predmetnu nekretninu prepisao na kćerku isključivo da bi spriječio prisilne naplate vjerovnika koji se bezuspješno pokušavaju od njega naplatiti. Tuženice ad/2 i ad/3,kćerke tuženika ad/1, su upoznate sa poslovnom situacijom i „opasnostima“ koje po tuženika ad/1 mogu nastupiti uslijed činjenice da je isti vlasnik premetne nekretnine. Nesporno je da se je vlasništvo prenosilo ugovorima o darovanju, a da je u korist tuženika ad/1 upisano doživotno plodouživanje što samo po sebi kazuje dovoljno o tome kakva je narav i svrha predmetnih „darovanja.“ Predmetna „darovanja“ tuženik ad/1 je učinio bez odobrenja i suglasnosti tužiteljice. Tuženik ad/1 je predmetnu nekretninu i oglasio za iznajmljivanje na minimalno tjedan dana za minimalno dvije osobe po cijeni koja u listopadu iznosi preko 7.000,00 kuna, a u špici sezone i znatno više. Navedena nekretnina izlistana je na web stranicama agencije Novasol (Apartman - [adresa], Hrvatska - CKP546 | Novasol dan. 9.6.2022.). Kako je nekretnina bračna stečevina u suvlasništvu 1/2 djela tužiteljice, to bi i 1/2 zarade od turističkog iznajmljivanja trebala pripasti tužiteljici. Naime, 2019. godine bila je rekordna sezona, a i 2020. te 2021. godine sezone su bile na tragu prijašnjih covidu usprkos. Za 2022. godinu apartman je rezerviran u svim terminima do početka listopada. Prosječno trajanje sezone je od 6 do 9 mjeseca. U četiri mjeseca ima 18 tjedana od kojih je apartman statistički gledano iznajmljen barem 16 tjedana u prosjeku. Cijena po tjednu iznosi 7.000,00 kuna što će reći da je godišnja prosječna bruto zarada minimalno 112.000,00 kuna. Kad se odbije efektivne troškove i naknada agenciji neto zarada može ovisno o agencijskom postotku iznositi od 56.000,00 kn pa do 80.000,00 kn. Kroz period od tri sezone, ne računajući ovu koja je u toku, a koja je već de facto rasprodana tuženici su od nekretnine zaradili minimalno 168.000,00 kuna, a od čega je polovina navedene zarade tužiteljičina zarada. Da bi se mogao precizirati točan iznos zarade potrebno je pribaviti određene podatke i izraditi financijski nalaz, te si tužiteljica zadržava pravo da cifru iznosa precizira po izradi financijskog nalaza. Slijedom svega navedenog predlaže se usvajanje tužbenog zahtjeva, dakle da se utvrdi da je ništetan ugovor o darovanju od 27. ožujka 2015. godine zaključen između tuženika ad/1 kao darovatelja i tuženice ad/2 kao daroprimateljice i to za 1/2 dijela predmetne nekretnine- stana sa pripadcima u zgradi izgrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i prava plodouživanja na 1/2 predmetne nekretnine upisane temeljem istog ugovora, da se utvrdi da je ništetan ugovor o darovanju od 12. lipnja 2018. godine zaključen između tužene ad/2 kao darovateljice i tužene ad/3 kao daroprimateljice i to za 1/2 dijela predmetne nekretnine, da se utvrdi da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika ad/1 svakog za 1/2 dijela, da se naloži zk odjelu [adresa] da se izvrši brisanje prava vlasništva tuženice ad/3 za 1/2 dijela na predmetnoj nekretnini uz istovremeni upis prava vlasništva za 1/2 dijela na ime tužiteljice, te da se naloži tuženicima ad/1 do ad/3 da tužiteljici isplate iznos od 84.000,00 kuna s osnova stjecanja bez osnove, zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženika ad/1 do ad/3 sadržanom u podnesku od 25. srpnja 2022. godine (l.s. 31-33) osporava se tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. Naime, sporni ugovor o darovanju između tuženika ad/1 i tuženice ad/2 je sklopljen 27. ožujka 2015. godine, dakle za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice tužiteljice i tuženika ad/1, a do sklapanja toga darovnog ugovora je došlo nakon što su se tužiteljica, tuženik ad/1 i tuženica ad/2 dogovorili da će stan na [adresa] pripasti tuženici ad/2, što znači da je tužiteljica imala saznanja o sklapanju tog darovnog ugovora i prije sklapanja darovnog ugovora se složila s istim. Nadalje darovni ugovor zaključen između tuženice ad/2 i tuženice ad/3 se ne može smatrati fiktivnim pravnim poslom jer je sklopljen u skladu s zakonom i povjerenjem u zemljišne knjige, a osim toga i taj darovni ugovor je sklopljen za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice između tužiteljice i tuženika ad/1 i tužiteljica je imala saznanja o sklapanju i tog darovnog ugovora. Tuženici ističu da su navodi tužiteljice u tužbi kontradiktorni sami sebi i kontradiktorni izjavama tužiteljice u predmetima koji se vode pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu poslovni broj P Ob-167/2021 i poslovni broj Ps- 277/2020 u kojima je predmet spora iseljenje/utvrđenje bračne stečevine. Naime u navedenom predmetu poslovni broj P Ob-167/2021 ovdje tužiteljica navodi da joj je poznato da je ovdje tuženik ad/1 stekao u toku trajanja bračne zajednice apartman na [adresa] te da je njime raspolagao u korist ovdje tuženice ad/2, dok u ovom predmetu tužiteljica navodi kako joj nije poznato da je tuženik ad/1 raspolagao s navedenim stanom u korist svoje kćerke-tuženice ad/2. Iz toga jasno proizlazi kako je tužiteljici bio od ranije poznat pravni posao u kojemu je tuženik ad/1 darovao svojoj kćerki-tuženici ad/2 navedenu nekretninu na [adresa]. Vezano za navod tužiteljice da joj tuženik ad/1 odbija predati u suposjed stan u [adresa], za navesti je da je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-167/2021 nepravomoćna, pa stoga tuženik ad/1 nije niti dužan postupiti prema njoj. Nadalje navodi tužiteljice glede zarade od najma predmetne nekretnine u [adresa] su neistiniti i ničim dokazani. Slijedom svega navedenog predlaže se odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice u cijelosti.
3. Iz podneska tužiteljice od 8. rujna 2022. godine (l.s.38-40) proizlazi da je iz sadržaja odgovora na tužbu nesporno da su tijekom trajanja izvanbračne zajednice tužiteljica i tuženik ad/1 zajedno stekli dvije nekretnine i to stan u [adresa] i stan u [adresa], a nesporno je da je tužiteljica jamac za stan u [adresa], a da kredit za stan u [adresa] tužiteljica sama otplaćuje. Ništetnost darovnog ugovora zaključenog između tuženica ad/2 i ad/3 je logična posljedica ništetnosti darovnog ugovora zaključenog između tuženika ad/1 i tuženice ad/2 sjedne strane, a s druge strane isti je ništetan kao nemoralan u smislu čl. 103. ZOO-a, te zbog pobuda stranaka koje su determinirale njegovo zaključenje. Naime tuženici su navedenim prijenosom vlasništva samo željeli zakomplicirati situaciju i na svojevrstan način "sakriti " spornu nekretninu od tužiteljice, a konačno i upisano pravo doživotnog uživanja tuženika ad/1 nad predmetnim stanom u [adresa] jasno govori o intenciji svih tuženika da sporna nekretnina pod krinkom upisanog prava doživotnog uživanja ostane kod tuženika ad/1, i tako zaštićena od imovinskih prava tužiteljice, ali i zajedničke kćeri tužiteljice i tuženika ad/1. Tužiteljica i tuženik ad/1 su se sporazumjeli i podijelili vezano za njihovu imovinu stečenu za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice i to na način da tužiteljici pripadne nekretnina u Zagrebu, a tuženiku ad/1 nekretnina na [adresa], koji dogovor je očito tuženik ad/1 zaboravio, zloupotrijebio i prevario tužiteljicu. Tuženik ad/1 je već duži vremenski period u blokadi, ne podmiruje svoje obveze, pa ni onu uzdržavanja njegovog i tužiteljičinog zajedničkog djeteta, a zk prijenos izvršen je isključivo kako bi se tužiteljicu i ostale vjerovnike onemogućilo u eventualnom pokušaju prisilne naplate potraživanja koja imaju prema tuženiku ad/1.
4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u svu pismenu dokumentaciju koja prileži spisu, te je ista i pročitana: povijest zk upisa od 31. svibnja 2022. godine za predmetnu nekretninu-stan u [adresa] (l.s.8-10), povijest zk upisa za nekretninu u k. o. [katastarska općina] (l.s.11-14), ugovor o kreditu zaključen između kreditora Raiffeisen bank d.d. Zagreb i korisnika kredita SS od 2. studenog 2006. godine potvrđen od strane javnog bilježnika u Samoboru Ljubice Jožinec pod brojem OU- 1514/2006-1 od 2. studenog 2006. godine (l.s.15-21), izvadak Raiffeisen bank d.d. o stanju po kreditu od 14. prosinca 2018. godine i od 22. prosinca 2014. godine (l.s.23- 24), kaznena prijava podnijeta od strane tužiteljice Općinskog državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv tuženika ad/1 SS zbog kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja mlt. djeteta od 9. srpnja 2022. godine (l.s.46-48), ugovor o kupoprodaji zaključen između prodavatelja Maca-LM d.o.o. i kupca SS od 22. rujna 2006. godine na kojem je potpis prodavatelja ovjeren od strane javnog bilježnika u Zagrebu Branka Jakića pod brojem OV-1897/2006 od 20. rujna 2006. godine (l.s. 71-74), ugovor o darovanju nekretnine zaključen između darovatelja SSZ i daroprimateljice IS od 12. lipnja 2018. godine na kojem je potpis darovateljice ovjeren od strane javnog bilježnika u Zagrebu Stjepana Šaškora pod brojem OV-2596/2018 od 12. lipnja 2018. godine (l.s. 76-78), ugovor o darovanju zaključen između darovatelja SS i daroprimateljice SSZ od 27. ožujka 2015. godine na kojem je potpis darovatelja ovjeren od strane javnog bilježnika u Zagrebu Joze Rotima pod brojem OV-2826/15 od 1. travnja 2015. godine (l.s. 80-82), presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-167/21-13 od 3. veljače 2022. godine i presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-444/2022-4 od 14. svibnja 2024. godine (l.s. 96-109). Tijekom postupka saslušan je svjedok ŽS (l.s. 115-116), a također je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice KS (l.s.116), tuženika ad/1 SS (l.s. 117-118) i tuženice ad/3 IS (l.s. 118) u svojstvu stranaka.
5. Na pripremnom ročištu od 8. rujna 2025. godine (l.s. 85) donijeto je rješenje da se razdvaja postupanje po tužbi tužiteljice protiv tuženika radi utvrđenja i uknjižbe prava suvlasništva na spornoj nekretnini po osnovi bračne stečevine, od postupanja po tužbi tužiteljice protiv tuženika radi isplate po osnovi ostvarene zarade po osnovi iznajmljivanja sporne nekretnine, te je vezano za tužbeni zahtjev tužiteljice protiv tuženika radi isplate formiran spis ovoga suda pod poslovnim brojem P-1768/2025, u kojem predmetu je dana 22. rujna 2025. godine donijeto rješenje kojim je određen prekid toga parničnog postupka te je odlučeno da će se isti nastaviti kada se pravomoćno završi ovaj parnični predmet koji se vodi pod poslovnim brojem P- 1130/2022 ili kad sud ustanovi kako više ne postoje razlozi da se čeka na završetak toga postupka.
6. Predmet tužbenog zahtjeva je da se utvrdi da je ništetan ugovor o darovanju od 27. ožujka 2015. godine zaključen između tuženika ad/1 kao darovatelja i tuženice ad/2 kao daroprimateljice za 1/2 predmetne nekretnine-stana sa pripadcima u zgradi izgrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i prava plodouživanja na 1/2 dijela predmetne nekretnine upisane temeljem istog ugovora, da se utvrdi da je ništetan ugovor o darovanju od 12. lipnja 2018. godine zaključen između tuženice ad/2 kao darovateljice i tuženice ad/3 kao daroprimateljice za 1/2 dijela predmetne nekretnine, da se utvrdi da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika ad/1 svakog za 1/2 dijela, te da se naloži zk odjelu [adresa] da se izvrši brisanje prava vlasništva tuženice ad/3 za 1/2 dijela na predmetnoj nekretnini, uz istovremeni upis prava vlasništva za 1/2 dijela na ime tužiteljice
7. Prema čl. 11. st 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, u nastavku ObZ-a) odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, prema st. 2. toga članka izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz st. 1. toga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih Zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski, i drugi odnosi bračnih drugova. Prema čl. 36. st. 1. ObZ- a bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, prema st. 3. toga članka bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. Prema čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u nastavku ZOO-a) ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
8. Tužbeni zahtjev tužiteljice se temelji na činjenici da su tužiteljica i tuženik ad/1 živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2004. do 2018. godine, da su stranke za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice stekli dvije nekretnine i to nekretninu koja je predmet ovog postupka-stan u [adresa], u odnosu na koju je kao vlasnik bio upisan tuženik ad/1 za cijelo, te nekretninu-stan u k. o. [katastarska općina], u odnosu na koji stan je kao vlasnica upisana tužiteljica za cijelo, da je kupoprodajni ugovor za stan u [adresa] sklopljen 2006. godine, a tabularna izjava i realizacija kupoprodaje da su finalizirani 2012. godine, da je za kupnju stana u [adresa] tuženik ad/1 podigao kredit za koji kredit je tužiteljica bila solidarni jamac i kredit za predmetni stan u [adresa] nakon prestanka izvanbračne zajednice otplaćuje tuženik ad/1, dok kredit za stan u k. o. [katastarska općina] otplaćuje tužiteljica, da je tuženik ad/1 bez znanja i odobrenja tužiteljice 2015. godine darovao predmetni stan u [adresa] svojoj kćerki-tuženici ad/2, koja je pak predmetni stan 2018. godine darovala svojoj sestri-tuženici ad/3, da je tuženik ad/1 već duži period u blokadi, ne podmiruje svoje obveze pa ni onu uzdržavanja prema zajedničkoj kćerki stranaka te da je darovanje izvršeno kako bi se tužiteljicu i ostale vjerovnike onemogućilo u eventualnom pokušaju prisilne naplate potraživanja prema tuženiku ad/1, s kojom poslovnom situacijom tuženika ad/1 su tuženice ad/2 i ad/3 bile upoznate, slijedom čega da su darovni ugovori ništetni, te naposljetku da je između tužiteljice i tuženika ad/1 za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice neformalno postignut dogovor u pogledu imovine stečene tijekom trajanja njihove izvanbračne zajednice na način da tužiteljici pripadne stan u k. o. [katastarska općina], a tuženiku ad/1 da pripadne predmetni stan u [adresa], koji sporazum stranaka o diobi je tuženik ad/1 prekršio podnošenjem tužbe pred Općinskim građanskim sudom u postupku pod poslovnim brojem P Ob-167/2021. Protivljenje tuženika ad/1-ad/3 tužbenom zahtjevu tužiteljice se temelji na činjenici da je tužiteljica imala saznanja o sklapanju navedenih darovnih ugovora, da se složila s sklapanjem darovnog ugovora od 27. ožujka 2015. godine, a darovni ugovor od 12. lipnja 2018. godine da je u potpunosti sklopljen u skladu s zakonom i s povjerenjem u zemljišne knjige, slijedom čega da se ne bi radilo o fiktivnim pravnim poslovima.
9. Nije sporno da je izvanbračna zajednica između tužiteljice KS i tuženika ad/1 SS u kojoj je rođeno njihovo dijete ČS trajala u vremenskom periodu od 2004. do 2018. godine (ta činjenica je od strane stranaka učinjena nespornom u njihovim iskazima).
10. Nije sporno da je između prodavatelja Maca-Lm d.o.o. Zagreba kao prodavatelja i tuženika ad/1 SS kao kupca dana 22. rujna 2006. zaključen ugovor o kupoprodaji, kojim je kupac od prodavatelja kupio predmetni stan sa pripadcima-spremište i parking, ukupne površine od 56,77 m2 koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za kupoprodajnu cijenu od 681.239,90 kuna (navedeno proizlazi iz kupoprodajnog ugovora od 22. rujna 2006. godine sa l.s. 71-75), da je za kupnju predmetnog stana tuženik ad/1 SS u Raiffeisen bank d.d. podigao kredit u iznosu od 92.000,00 eur i to dana 2. studenog 2006. godine, rok otplate kredita je 360 mjeseci, a solidarni jamac navedenom kreditu je bila tužiteljica KS (navedeno proizlazi iz ugovora o kreditu od 2. studenog 2006. godine sa l.s. 15-21), te da je u zemljišnoj knjizi temeljem kupoprodajnog ugovora od 22. rujna 2006. godine tuženik ad/1 SS bio upisan vlasnikom predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina] za cijelo, a temeljem ugovora o kreditu od 2. studenog 2006. godine je u korist Raiffeisen bank d.d. za navedeni kredit od 92.000,oo eur uknjiženo založno pravo (navedeno proizlazi iz povijesti zk upisa za predmetnu nekretninu sa l.s. 8-10).
11. Nije sporno da je između tuženika ad/1 SS i njegove kćerke- tuženice ad/2 dana 27. ožujka 2015. godine zaključen ugovor o darovanju kojim tuženik ad/1 kao darovatelj daruje svojoj kćerki kao daroprimateljici predmetnu nekretninu u k. o. [katastarska općina] uz istovremeni upis tereta doživotnog plodouživanja u zemljišnim knjigama u korist darovatelja (navedeno proizlazi iz darovnog ugovora od 27. ožujka 2015. godine sa l.s. 80-82), da je između tuženice ad/2 i njezine sestre- tuženice ad/3 (kćerka tuženika ad/1) dana 12. lipnja 2018. godine zaključen ugovor o darovanju nekretnine kojim tuženica ad/2 kao darovatelj daruje svojoj sestri-tuženici ad/3 kao daroprimatelju predmetnu nekretninu u k. o. [katastarska općina] (navedeno proizlazi iz darovnog ugovora od 12. lipnja 2018. godine sa l.s. 76-78), te da je u zemljišnoj knjizi temeljem darovnog ugovora od 27. ožujka 2015. godine tuženica ad/2 bila upisana vlasnicom predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina] za cijelo, a zatim je temeljem darovnog ugovora od 12. lipnja 2018. godine u zemljišnoj knjizi kao vlasnica predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina] upisana tuženica ad/3 (navedeno proizlazi iz povijesti zk upisa za predmetnu nekretninu sa l.s. 8-10).
12. Nije sporno da je u zemljišnoj knjizi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb tužiteljica KS upisana vlasnicom za cijelo stana površine 62,77 m2 koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem kupoprodajnog ugovora od 31. svibnja 2010. godine i na navedenom stanu je temeljem ugovora o namjenskom kreditu uknjiženo založno pravo radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 96.804,14 eur u korist Zagrebačke banke d.d. (navedeno proizlazi iz povijesti zk upisa za stan u k. o. [katastarska općina] sa l.s. 11-14), te da presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-167/2021-13 od 3. veljače 2022. godine utvrđeno da stan površine 62,77 m2 koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu ovdje tuženika ad/1 SS i ovdje tužiteljice KS svakog za 1/2 dijela i naloženo je zk odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu da se izvrši brisanje prava vlasništva navedenog stana sa imena ovdje tužiteljice KS za 1/2 dijela uz istovremeni upis prava vlasništva za 1/2 dijela na ime ovdje tuženika ad/1 SS, koja prvostupanjska presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-444/22-4 od 14. svibnja 2024. godine (navedeno proizlazi iz prvostupanjske i drugostupanjske presude sa l.s. 96-109).
13. Nije sporno da je tužiteljica Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv tuženika ad/1 SS podnijela kaznenu prijavu od 9. srpnja 2022. godine zbog kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja prema njihovoj kćerki mlt. ČS po kojoj osnovi da postoji dugovanje po osnovi uzdržavanja mlt. djeteta u iznosu od 55.341,14 kuna (navedeno proizlazi iz kaznene prijave sa l.s. 46- 48).
14. Sporna je međutim činjenica koja se odnosi na to da li darovni ugovori od 27. ožujka 2015. godine i od 12. lipnja 2018. godine predmet kojih pravnih poslova je bila predmetna nekretnina u k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je nesporno stečena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice tužiteljice i tuženika ad/1 i njihova je izvanbračna stečevina, predstavljaju ništetne pravne poslove, radi utvrđenja koje sporne činjenice je izveden dokaz saslušanjem svjedoka ŽS te tužiteljice, tuženika ad/1 i tuženice ad/3 u svojstvu stranaka.
15. Tužiteljica KS je u svom iskazu na ročištu od 6. studenog 2025. godine (l.s. 116) navela da je predmetna nekretnina u [adresa] stečena 2006. godine za vrijeme trajanja izvanbračne zajednica između nje i SS, koja je trajala u periodu od 2004. pa do 2018., da je za kupnju nekretnine podignut kredit na iznos od nešto više od 100.000,00 eur, nositelj kredita je SS, a ona mu je jamac, nakon prestanka njihove izvanbračne zajednice kredit otplaćuje samo SS, da je za darovne ugovore koji iz 2015. i 2018. godine vezano za predmetnu nekretninu u [adresa], prvi put je saznala 2018. Godine, nakon prekida izvanbračne zajednice nje i tuženika ad/1 kada je išla provjeravati zk stanje nekretnine, te da su nakon prekida izvanbračne zajednice ona i SS razgovarali o tome da nekretnina u Zagrebu pripadne njoj, a da nekretnina u [adresa] pripadne SS, međutim to nije bilo ništa napismeno, već samo razgovor između njih dvoje, zadnji puta je u predmetnoj nekretnini bila 2018. godine, te njoj nije poznat razlog zbog čega je tuženik ad/1 predmetnu nekretninu u [adresa] darovao svojoj kćerki SSZ, a ona poslije svojoj sestri IS.
16. Tuženik ad/1 SS je u svom iskazu na ročištu od 6. studenog 2025. godine (l.s. 117-118) naveo da je predmetna nekretnina u k. o. [katastarska općina] stečena za vrijeme izvanbračne zajednice njega i tužiteljice koja je trajala od 2004. pa do 2018. godine, dakle kupnjom 2006. godine, za kupnju nekretnine je podigao kredit, nositelj kredita je bio on, a nakon prestanka izvanbračne zajednice kredit otplaćuje samo on. Tužiteljica je od samog početka, dakle prije zaključenja darovnog ugovora iz 2015. bila upoznata s darovanjem predmetne nekretnine njegovoj kćerki SSZ, naime 2014. godine je bio ovršen, zbog ovrhe su bile u opasnosti nekretnine stečene za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice i to stan u [adresa] i predmetna nekretnina u [adresa], te je negdje 2014/2015. godine sjeo za stol sa tužiteljicom, njihovom zajedničkom kćerkom ČS i njegovim dvjema kćerkama SSZ i IS, za kojim stolom su se bili usmeno dogovorili da stan u [adresa] koji je bio od njegovog oca pripadne njegovim kćerkama SSZ i K, da stan u [adresa] pripadne tužiteljičinoj i njegovoj kćerki ČS, a da se nekretnina u [adresa] podijeli na tri djela i to na ČS, SSZ i IS, već je bio i pripremljen ugovor od strane odvjetnika, ali tužiteljica to nije htjela potpisati jer je rekla da neće njihovu mlt. kćerku ČS opteretiti kakvim problemom, on je prihvatio da tužiteljica to neće potpisati, ali je rekao da će poduzeti sve što treba da zaštiti nekretnine od ovrhe, te je tužiteljica bila upoznata već tada 2014/2015. godine da će nekretninu u [adresa] darovati svojoj kćerki SSZ, tužiteljica s tim nije bila suglasna, međutim to su bile odluke koje su se morale provesti radi zaštite od ovrhe, a u svezi darovnog ugovora iz 2018. godine nije mu poznato da li je tužiteljica znala za taj darovni ugovor. Na predmetnom stanu u [adresa] je upisano pravo doživotnog plodouživanja u korist njega, naime njemu je odvjetnik savjetovao da bi to bilo dobro napraviti da se nekretnina zaštiti ako bi kćerke odlučile stan prodati i slično i u slučaju ako bi se kćerke svađale, pa je tako u prvotnom ugovoru bilo napisano i da se za tužiteljicu upiše pravo doživotnog plodouživanja na predmetnoj nekretnini u [adresa], ali taj ugovor tužiteljica nije htjela potpisati jer nije htjela njihovu mlt. kćerku opteretiti kreditom, pa je darovnom ugovoru iz 2015. godine navedeno pravo doživotnog plodouživanja samo za njega. Inače svoju polovicu stana u [adresa] je u međuvremenu prepisao na svoju kćerku IStuženicu ad/3 i kćerki K je dao izričitu uputu da ako se njemu ne daj Bože što dogodi da IS tu polovicu stana u [adresa] mora prepisati na njegovu i tužiteljičinu kćerku ČS koja je sada punoljetna. U predmetnoj nekretnini u [adresa] on ne živi, već dođe preko ljeta, naime živi u [adresa] u stanu koji je bio predmet postupka pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu.
17. Tuženica ad/3 IS je u svom iskazu na ročištu od 6. studenog 2025. godine (l.s. 118) navela da se u cijelosti pridružuje iskazu svoga oca SS, a također je navela da je razlog zbog kojeg joj je sestra SSZ darovala predmetnu nekretninu u [adresa] bio taj što su se ona i sestra SSZ dogovorile da će sestri SSZ ostati očev stan u [adresa] za cijelo, a da onda njoj bude nekretnina u [adresa] za cijelo, ne sjeća se da li je darovni ugovor iz 2018. godine zaključen u vrijeme dok su tužiteljica i njezin otac SS bili još u izvanbračnoj zajednici, međutim s obzirom da je njezina sestra SSZ bila upisana kao vlasnik predmetne nekretnine u [adresa], to nije niti bilo potrebe da se o tom darovnom ugovoru obavještava tužiteljica, jer to je bio dogovor između nje i sestre SSZ.
18. Svjedok ŽS je u svom iskazu na ročištu od 6. studenog 2025. godine (l.s. 115-116) naveo da nema nikakvih saznanja o okolnostima darovanja predmetne nekretnine u [adresa] od strane SS kćerki SSZ, niti mu je o tome išta njegova kćerka KS pričala, kćerka KS mu je rekla da je između nje i SS postojao dogovor na način da bi nekretnina u Zagrebu ostala njegovoj kćerki KS, a nekretnina u [adresa] SS.
19. U pogledu sporne činjenice koja se odnosi na to da li se radi o ništetnosti darovnih ugovora iz 2015. i 2018. godine, imajući u vidu iskaze stranaka (dok je iskaz svjedoka ŽS ostao bez značaja za ovaj spor jer isti nema saznanja vezano za spornu činjenicu), pri čemu se posebno misli na iskaz tuženika ad/1 SS čijem iskazu se u cijelosti pridružila njegova kćerka-tuženica ad/3, dok se pak tužena ad/2 nije odazvala pozivu suda za saslušanjem, a njezin punomoćnik je naveo da se u saslušanju iste ne ustraje, kao nesporno slijedi da je razlog zbog kojeg je tuženik ad/1 SS sa svojom kćerkom-tuženicom ad/2 zaključio 27. ožujka 2015. godine darovni ugovor kojim je predmetnu nekretninu u [adresa], nesporno izvanbračnu stečevinu njega i tužiteljice, darovao svojoj kćerki- tuženici ad/2, bio taj da predmetnu nekretninu zaštiti od ovrhe koja mu je bila određena s kojim razlogom darovanja predmetne nekretnine koja je izvanbračna stečevina njega i tužiteljice su njegove kćerke- tuženice ad/2 i ad/3 bile upoznate, te da je tuženik ad/1, iako tužiteljica nije bila suglasna s navedenim darovanjem, predmetnu nekretninu radi zaštite od određene mu ovrhe darovao svojoj kćerki- tuženici ad/2, u kojem darovnom ugovoru je navedeno da tuženik ad/1 u odnosu na predmetnu nekretninu ima pravo doživotnog plodouživanja. Dakle iz iskaza samog tuženika ad/1 kao nesporno slijedi da je darovni ugovor od 27. ožujka 2015. godine sklopljen isključivo u svrhu izbjegavanja provedbe ovrhe na predmetnoj nekretnini u [adresa] radi podmirenja dugovanja tuženika ad/1 prema vjerovnicima s kojim razlogom darovanja su njegove kćerke-tuženice ad/2 i ad/3 bile jako dobro upoznate, a ne u svrhu stjecanja vlasništva tuženice ad/1, a poslije tuženice ad/2 na predmetnoj nekretnini, na kojoj tuženik ad/1 ima upisano pravo doživotnog plodouživanja i za koju nekretninu je tuženik u svom iskazu također rekao da nakon prekida izvanbračne zajednice kredit za tu nekretninu plaća samo on (a ne eventualno tuženice ad/2 i ad/3), a koje nesporne činjenice upućuju na zaključak da je darovni ugovor iz 2015. godine prividan i kao takav ništetan, a posljedično tome je ništetan i darovni ugovor iz 2018. godine. U svezi navoda iz odgovora na tužbu o postupanju tužene ad/3 s povjerenjem u zemljišne knjige, za navesti je da je ništetnost darovnih ugovora ocijenjena prema odredbi čl. 322. st. 1. ZOO-a, te je sud imao u vidu čl. 61., čl. 115. st. 2., čl. 122, čl. 123. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u nastavku ZVDSP-a) i čl. 37. ObZ-a, u kojim zakonskim odredbama se govori o dobroj vjeri, poštenju, savjesnosti stjecatelja, međutim u ovom slučaju je nesporno da tuženice ad/2 i ad/3 nisu bile u dobroj vjeri budući je nesporno da im je bilo poznato da je predmetna nekretnina u [adresa] izvanbračna stečevina njihovog oca SS i tužiteljice KS i također je nesporno da im je bio poznat razlog darovanja predmetne nekretnine, tako da sukladno navedenim zakonskim odredbama prednost u zaštiti ima ovdje tužiteljica, koja je nesporna po osnovi izvanbračne stečevine suvlasnica predmetne nekretnine u [adresa] za 1/2 dijela, i koja je nesporno bila u dobroj vjeri budući je sam tuženik ad/1 u svom iskazu naveo da tužiteljica nije bila suglasna da on predmetnu nekretninu u [adresa] daruje svojoj kćerki-tuženici ad/2, ali da je on to morao učiniti radi zaštite od ovrhe nad njim.
20. S obzirom da iz gore provedenih dokaza proizlazi utvrđenim da su tužiteljica i tuženik ad/1 za vrijeme svoje izvanbračne zajednice koja je trajala od 2004. pa do 2018. godine kao izvanbračnu stečevinu stekli predmetni stan u [adresa] i stan u k. o. [katastarska općina], da je po tužbi tuženika ad/1 protiv tužiteljice pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-167/2021-13 od 3. veljače 2022. godine utvrđeno da stan u k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu tuženika ad/1 SS i tužiteljice KS svakog za 1/2 dijela, te da je 2015. godine tuženik ad/1 darovao predmetnu nekretninu u [adresa] svojoj kćerki-tuženici ad/2, koja je pak 2018. godine predmetnu nekretninu darovala svojoj sestri-tuženici ad/3 (također kćerka tuženika ad/1), a za koje darovne ugovore je utvrđeno da su ništetni, to je slijedom navedenog, imajući u vidu čl. 11. st. 2., čl. 36. st. 3. ObZ-a, čl. 322. st. 1. i čl. 323. st. 1. ZOO-a valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučiti kao u toč. I. 1.-4 izreke presude.
21.1. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19. 80/22, 114/22, 155/23, u nastavku ZPP-a). Tužiteljici (s obzirom na VPS) priznati trošak parničnog postupka u iznosu od 2.967,85 eur sastoji se od odvjetničke nagrade za zastupanje po punomoćniku iz reda odvjetnika, i to za sastav tužbe (250 bodova po Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika- "Narodne Novine" broj 138/23, 107/25, u nastavku Tarifa), za sastav podneska od 8. rujna 2022. godine (250 bodova po Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 54. Tarife), te za zastupanje na ročištima od 8. rujna 2025. godine i od 6. studenog 2025. godine (2X250 bodova po Tbr. 9. toč. 1., Tbr. 54. Tarife). Na iznos od 2.000,00 eura priznat je PDV od 25% u iznosu od 500,00 eur. Tužiteljici je također valjalo priznati plaćeni trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 155,95 eur (l.s. 26) i na presudu u iznosu od 311,90 eur.
21.2. Slijedom navedenog valjalo je o zahtjevu tužiteljice za naknadu parničnog troška, imajući u vidu čl. 151. st. 3., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a odlučiti kao u toč. II. i III. izreke presude.
U Zadru, 29. siječnja 2026.
S u d a c
Katarina Dragičević
Pouka o pravnom lijeku
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u roku od 15 dana od ročišta za objavu odluke, odnosno od primitka odluke, ovisno o ispunjenju uvjeta određenih u čl. 335. ZPP-a, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA
1. Tužiteljici, po punomoćniku, uz rješenje za platež sudske pristojbe na presudu,
2. Tuženicima ad/1-ad/3, po punomoćniku.
Nakon pravomoćnosti/MF, Poreznoj upravi Zadar.
