REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

Poslovni broj: P-83/2026-98

(ranije P-35/2019 i P-109/2019)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Sonji Bulić, odvjetnici iz Pule, protiv tuženika 1. MO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], K. Kranjca 54/19, zastupanog po punomoćniku Igoru Vretenaru, odvjetniku iz Labina, 2. KO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] (ranije pok. IO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]), 3. HO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnicama iz ZOU Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, odvjetnicama iz Labina, 4. Općina Sveta Nedelja, OIB 84615779206, Nedešićina 103, zastupana po punomoćniku Deanu Ilijevski, odvjetniku iz Pule, 5. GO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Ani Pavičić, odvjetnici iz Rijeke, radi prestanka uznemiravanja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. studenog 2025. u nazočnosti tužitelja VO osobno, punomoćnice tužitelja Sonje Bulić, odvjetnice u Puli, zamjenika punomoćnika 1. tuženika LO, odvjetnika u [adresa], zamjenice punomoćnica 2. i 3. tužene JO, odvjetničke vježbenice u Labinu, punomoćnika 4. tuženika ĆO, odvjetnika u [adresa] i 5. tuženika GO osobno uz punomoćnicu Anu Pavičić, odvjetnicu u Rijeci, 29. siječnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I.Utvrđuje se da je tuženik ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k.l. 112/11 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, uznemiravao vlasništvo tužitelja RO, OIB [osobni identifikacijski broj], na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica površine 3154 m2, na način da je u kamenom zidu koji dijeli nekretnine parničnih stranaka probio dva otvora kroz koja prolaze kokoši i druge životinje tuženika na nekretninu tužitelja pa se nalaže tuženiku da prestane sa takvim uznemiravanjem i nalaže mu se da zatvori odnosno sazida otvore na tome zidu sukladno uputi i mišljenju Ministarstva kulture RH, Konzervatorskog odjela Pula, u roku 15 dana, a ukoliko to tuženik ne učini, ovlašten je učiniti tužitelj na trošak tuženika, a tuženik mu je izvršenje tih radova dužan dopustiti pod prijetnjom novčane kazne.“

II. Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:

„II. Nalaže se tuženiku ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], da sanira oštećenja na zidu sagrađenom između nekretnine tužitelja RO, OIB [osobni identifikacijski broj], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te nekretnine Općine Sveta Nedelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja oštećenja zida se nalaze na sjevernom dijelu zida koji graniči između nekretnine tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u dužini od cca 10 m i to na ulicu zida prema nekretnini tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to da sanaciju predmetnog zida izvrši sukladno uputi i mišljenju Ministarstva kulture RH, Konzervatorskog odjela Pula, u roku 15 dana, a ukoliko to tuženik ne učini, ovlašten je učiniti tužitelj na trošak tuženika, a tuženik mu je izvršenje tih radova dužan dopustiti pod prijetnjom novčane kazne.“

III. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da su 1. tuženik ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, 2. tužena KO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. tužena HO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. tužena Općina Sveta Nedelja, OIB 84615779206, Nedešićina 103, kao vlasnici nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], u naravi kuća, k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. č. [katastarska čestica] zgr i k. č. [katastarska čestica] zgr u naravi kuće sve k. o. [katastarska općina], i 5. tuženik i 5. tuženik GO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao posjednik nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr, k. č. [katastarska čestica] zgr i 112/9 zgr u naravi sve kuće, sve k. o. [katastarska općina], uznemiravali vlasništvo tužitelja RO, OIB [osobni identifikacijski broj], na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi oranica površine 3154 m2, na način da se iz septičke jame koja je sagrađena na toj nekretnini tužitelja, a koja je u isključivoj funkciji i upotrebi objekta sagrađenih na nekretninama tuženika, izlijevaju fekalne vode i fekalije na nekretninu tužitelja, pa se nalaže tuženicima da prestanu sa takvim uznemiravanjem, pa se nalaže tuženicima da izmjeste septičku jamu sa nekretnine tužitelja i da postojeću septičku jamu zatrpaju, sve sukladno uputi i mišljenju vještaka graditeljske struke, u roku od 15 dana, a ukoliko to tuženici ne učine ovlašten je učiniti tužitelj na trošak tuženika, a tuženici su izvršenje tih radova dužni dopustiti pod prijetnjom novčane kazne.“

IV. Usvaja se tužbeni zahtjev u odnosu na 1. tuženika ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tuženu KO, OIB [osobni identifikacijski broj], 3. tuženu HO, OIB [osobni identifikacijski broj], i 5. tuženika GO, OIB [osobni identifikacijski broj], a odbija se u odnosu na, 4. tuženu Općina Sveta Nedelja, OIB 84615779206, koji glasi: " Utvrđuje se da su 1. tuženik MO ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, 2. tužena KO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. tužena HO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. tužena Općina Sveta Nedelja, OIB 84615779206, Nedešićina 103, kao vlasnici nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], u naravi kuća, k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. č. [katastarska čestica] zgr i k. č. [katastarska čestica] zgr u naravi kuće sve k. o. [katastarska općina], i 5. tuženik GO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao posjednik nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr, k. č. [katastarska čestica] zgr i 112/9 zgr u naravi sve kuće, sve k. o. [katastarska općina], uznemiravali vlasništvo tužitelja RO, OIB [osobni identifikacijski broj], na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, površine 3154 m2, na način da se iz septičke jame koja je sagrađena na toj nekretnini tužitelja, a koja je u isključivoj funkciji i upotrebi objekta sagrađenog na nekretnini tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izlijevaju fekalne vode i fekalije na nekretninu tužitelja 1025/1 k. o. [katastarska općina], pa se nalaže tuženicima da prestanu sa takvim uznemiravanjem i da saniraju septičku jamu koja se nalazi na nekretnini tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na način da isprazne jamu, očiste jamu, ožbukaju zidove jame, navuku hidroizolaciju, osuše septičku jamu, ispitaju nepropusnost septičke jame, i izvrše sve ostale potrebne pomoćne radnje, sukladno uputi i mišljenju vještaka graditeljske struke, u roku od 15 dana, a ukoliko to tuženici ne učini, ovlašten je to učiniti tužitelj na trošak tuženika, a tuženici su mu izvršenje tih radova dužni dopustiti, pod prijetnjom novčane kazne.“

V. Nalaže se tuženiku ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju VO, OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 678,09 eur, roku od 15 dana, a u slučaju zakašnjenja da mu na parnični trošak obračuna i isplati zakonsku zateznu kamatu koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućoj od objave presude do isplate.

VI. Nalaže se tužitelju VO, OIB [osobni identifikacijski broj], da naknadi parnični trošak 4. tuženiku Općini Sveta Nedelja, OIB 84615779206, u iznosu od 3.570,00 eura, u roku od 15 dana, a u slučaju zakašnjenja da mu na parnični trošak obračuna i isplati zakonsku zateznu kamatu koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućoj od objave presude do isplate, sve u roku od 15 dana.

VII. Nalaže se 1. tuženiku ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj KO, OIB [osobni identifikacijski broj], 3. tuženoj HO, OIB [osobni identifikacijski broj], i 5. tuženiku AO, OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju VO, OIB [osobni identifikacijski broj], solidarno naknade parnični trošak u iznosu od 3.509,41 eur, a u slučaju zakašnjenja da mu na parnični trošak obračuna i isplati zakonsku zateznu kamatu koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućoj od objave presude do isplate, sve u roku od 15 dana, te se u preostalom dijelu odbija zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka.

VIII. Odbijaju se zahtjevi za naknadom troškova postupka i to 1. tuženika ZO, 2.tužene KO, 3. tužene HO i 5. tuženika ŽO.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dostavio sudu tužbu protiv tuženika, MO, radi prestanka uznemiravanja, a koji predmet se zaveo pod posl. broj P-35/2017 (kasnije P-109/2019 i P-83/2026).

2. Tužitelj je naknadno dostavio i novu tužbu koja je zavedena pod. posl. broj P-1213/17 (kasnije posl.br. P-247/2019), protiv 1. tuženice IO, 2. tužene HO, 3. tužene [adresa], i 4. tuženika GO, i to radi prestanka uznemiravanja, a kako se oba tužbena zahtjeva temelje se na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, te je o istima potrebno izvesti iste dokaze, to je sud sukladno odredbi čl. 313 Zakona o parničnom postupku, (NN, 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu ZPP) pripojio parnični predmet posl. broj P-1213/17 (kasnije P-247/2019) parničnom predmetu posl. broj P-35/2017 (kasnije P- 109/2019 i P-83/2026), radi zajedničkog raspravljanja.

3. U tužbi navodi kako je tužitelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je stekla svojstvo kulturnog dobra temeljem rješenja RH, Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, klasa UP-I-612- 08/05-06/1292 od 20.12.2005. Prvotuženik MO je vlasnik susjedne nekretnine k. č. [katastarska čestica]/11ZGR, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, površine 288 m2, dok su drugo tuženica KO, i treće tuženica HO, suvlasnice nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica]/10ZGR, k. o. [katastarska općina], u naravi kuća, površine 232 m2 i to 1. tuženica u ¾ dijela a 2. tuženica u ¼ dijela. Četvrtotuženik Općina Sveta Nedelja, je vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica]/4ZGR, k. č. [katastarska čestica]/8ZGR i 112/9ZGR, sve k. o. [katastarska općina], u naravi kuće, a petotuženik GO, je po saznanju tužitelja posjednik tih nekretnina. Nekretnina tužitelja, u naravi predstavlja vrt u okviru kulturnog kompleksa " [adresa] u [adresa], u čijem se gornjem uglu, na njegovoj istočnoj strani, nalazi septička jama na koju su spojeni jedino objekti izgrađeni na nekretnini tuženika, odnosno na k. č. [katastarska čestica]/11ZGR. Budući da se u vrt tužitelja odnosno na njegovu nekretninu izlijevaju fekalne vode i fekalije iz te septičke jame tužitelj je, radi utvrđenja činjeničnog stanja, angažirao stalnog sudskog vještaka Ljubomira Buršića koji je izvršio očevid na licu mjesta i sačinio nalaz 23.08.2016. Vještak je utvrdio da sporna septička jama propušta fekalije koje se izlijevaju u teren, uz sam ogradni kameni zid, na nekretninu tužitelja. Istim nalazom i mišljenjem vještak je na licu mjesta utvrdio da je po sjevernoj strani parcele tužitelja izveden kameni zid koji graniči sa kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nekretnina u vlasništvu Općine Sveta Nedelja) i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nekretnina u vlasništvu tuženika).

4. U odnosu na 1. tuženika ZO, tužitelj navodi da je zid zidan kamenom djelomično sa jednim licem prema k. č. [katastarska čestica] (nekretnina tužitelja), te dijelom sa dva lica, od nivoa terena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa do vrha. Zid je zidan zemljanim vezom, te je na više mjesta izbočen i urušen. Najizraženija oštećenja odnosno urušavanja, nalaze se na poziciji cca 5 m lijevo i 5 m desno, od lokacije zidane nadstrešnice (spremišta) na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nekretnina tuženika), dakle na dužini od cca 10 m zida. Iz nalaza vještaka, nadalje proizlazi da budući da je na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nekretnine tuženika) zid visine 3,50 m odnosno 2,50 m, zbog nastalih urušavanja, postoji opasnost daljnjeg urušavanja i pada većeg dijela zida na nekretninu tužitelja. Vještak je zaključio da je radi normalnog i nesmetanog korištenja nekretnine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nekretnina tužitelja) nužna sanacija kamenog zida i septičke jame. Iz takvog zaključka vještaka, nedvojbeno proizlazi da su opisana oštećenja kamenog zida takva, uslijed čega prijeti opasnost njegova urušavanja na nekretninu tužitelja, te da uslijed izlijevanja fekalnih voda i fekalija iz septičke jame tuženika, na nekretninu tužitelja, nije moguće normalno i nesmetano korištenje nekretnine tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a to znači da tuženik uznemirava tužitelja u vršenju sadržaja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini i da postoji opasnost od rušenja zida tuženika na nekretninu tužitelja. Što se tiče kamenog zida, tužitelj je bio mišljenja da je predmetni zid zajednički, pa ga je htio sanirati sukladno zahtjevu i uvjetima konzervatora budući da je cijeli kompleks, uključujući i predmetni zid, kulturno dobro, dakako, uz sudjelovanje tuženika u troškovima sanacije u ½ dijela. Međutim, tuženik je izričito zabranio tužitelju poduzimanje bilo kakvih radova na predmetnom zidu, uz obrazloženje da se predmetni zid u cijelosti nalazi na nekretnini tuženika i da je stoga to njegov zid. Budući da postoji opasnost od daljnjeg urušavanja, štoviše rušenja predmetnog zida na nekretninu tužitelja i samim time, a predmetni zid predstavlja opasnost po sigurnost ljudi, a tuženik ne dozvoljava tužitelju sanaciju zida, tužitelj smatra da su ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i da tužitelj, kao susjed čija je nekretnina u opasnosti, ima pravo od tuženika koji tvrdi da je zid njegov zahtijevati poduzimanje svih potrebnih mjera za sprječavanje nastanka štete, a šteta će za tužitelja zasigurno nastati, ukoliko dođe do rušenja zida. Budući da je zid zaštićeno dobro, tužitelj smatra da se njegova sanacija može vršiti samo uz prethodnu pribavu uvjeta sanacije od Ministarstva kulture RH, Konzervatorskog odjela Pula, nakon čega si tužitelj pridržava pravo precizirati tužbeni zahtjev u pogledu sanacije zida. Tuženik je u zidu probio dva otvora kroz koji na nekretninu tužitelja ulaze kokoši tuženika. Tužitelj je 1.04.2016. u sklopu sanacije zidova kojima je ograđena njegova nekretnina kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zatvorio jedan od ta dva otvora, ali je tuženik isti dan opet probio otvor na način da je srušio svo kamenje kojim je tužitelj taj otvor zatvorio. Vezano za taj događaj uredovala je i policija. Postupajući na taj način tuženik uznemirava tužitelja u vršenja sadržaja vlasništva tužitelja na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obzirom na sve navedeno, tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će prihvati tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, u odnosu na 1. tuženika ZO.

5. Što se pak tiče septičke jame koja se nalazi na nekretnini tužitelja, a koju koriste svi tuženici i to 1. tuženik MO, 2. tužena KO, 3. tužena HO, 4. Općina Sveta Nedelja, i 5. tuženik GO, a iz koje dolazi do izlijevanja fekalija i fekalnih voda na nekretninu tužitelja, a notorno je da je takvo izlijevanje opasno po zdravlje ljudi i potencijalni izvor zaraze i štetne imisije na nekretninu tužitelja te stoga predstavlja uznemiravanje vlasništva tužitelja u smislu odredbe čl. 110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tužitelj je u više navrata tražio od tuženika da septičku jamu izmjesti na svoju nekretninu, i da na taj način konačno prestane uznemiravati vlasništvo tužitelja, ali su tuženici odbili to učiniti. Tužitelj prvenstveno smatra da predmetna septička jama mora biti izmještena na nekretninu tuženika, budući da je isključivo u funkciji objekta tuženika, a tek podredno, ukoliko to izmještanje nije moguće da se predmetna septička jama sanira sukladno načinu i uvjetima koje će odrediti vještak graditeljske struke.

6. U tijeku postupka tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev u pogledu kumulativnog tužbenog zahtjeva, i to nakon što je vještak graditeljske struke dostavio svoj nalaz o izvođenju potrebnih radova na saniranju predmetne septičke jame, a što je sud dopustio sukladno odredbi čl. 190. Zakona o parničnom postupku.

7. Tuženik MO je 23. svibnja 2017. putem svog punomoćnika dostavio odgovor na tužbu, a u kojem se u cijelosti protivi tužbi i prvopostavljenom tužbenom zahtjevu, kao i eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu. Prvenstveno se osporavaju navodi tužitelja, da su na septičku jamu koja se nalazi na nekretnini tužitelja spojeni jedino objekti izgrađeni na nekretnini tuženika označenoj kao k. č. [katastarska čestica]/11ZGR k. o. [katastarska općina]. Predmetnu septičku koriste svi susjedi koji imaju svoje nekretnine unutar kulturnog kompleksa " [adresa] u [adresa] i to isključivom krivnjom tužitelja. Prethodno se na nekretnini tužitelja nalazila još jedna septička koju su koristili ostali susjedi unutar kompleksa "Kort" koju je sagradila Općina Sveta Nedelja, i koju je tužitelj bez prethodne obavijesti, razrušio i zatrpao, pa su isti stoga otada prisiljeni koristiti predmetnu septičku. Stoga tuženik, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, budući tužbom nisu obuhvaćeni svi ovlaštenici prava služnosti septičke jame. Naime, isti su, sukladno odredbama čl. 196. st. 1. i 201. Zakona o parničnom postupku materijalni, jedinstveni i nužni suparničari, stoga što se prije i izvan parnice nalaze u pravnoj vezi s obzirom na predmet spora, te se zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svima, budući su oni kao jedna parnična stranka. U toč. I. prvopostavljenog tužbenog zahtjeva tužitelj traži izmještanje septičke sa nekretnine tužitelja i njezino zatrpavanje. Iz tako postavljenog tužbenog zahtjeva proizlazi da tužitelj od tuženika traži prelaganje služnosti sa nekretnine tužitelja temeljem odredbe čl. 179. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pritom u tužbenom zahtjevu tužitelj nije naveo na koje mjesto bi se trebala septička jama izmjestiti, već se samo traži da se izmjesti "sa nekretnine tužitelja", dakle očito na neku treću nekretninu, a ne navodi koju i čiju te nalaže njezino zatrpavanje. Ovdje prvenstveno tuženik ističe da se radi o neosnovanom tužbenom zahtjevu budući se temeljem odredbe čl. 179. st. 1. ZV-a služnost može izmjestiti samo na neko drugo mjesto na istoj poslužnoj nekretnini i da se radi o zemljištu istog vlasnika, a ne na neki treću nekretninu. Ono što tužitelj u biti prvopostavljenim tužbenim zahtjevom traži je ukidanje prava služnosti septika na svojoj nekretnini i osnivanje služnosti na nekoj drugoj nekretnini (nije određeno na kojoj i u čijem vlasništvu), međutim ovdje valja navesti da se odlukom suda ne može osnivati služnost na nekretninama drugih vlasnika, jer takav način osnivanja služnosti odredba čl. 232. ZV-a ne predviđa. Odlukom suda se služnost može osnovati na način predviđen odredbama čl. 223.-225. ZV-a, a niti jedna zakonska odredba ne predviđa mogućnost ukidanja postojeće služnosti, osnivanjem služnosti na teret drugog poslužnog dobra, različitog vlasnika. Glede toč. II. prvopostavljenog tužbenog zahtjeva, osporavaju se navodi da je tuženik u kamenom zidu koji dijeli nekretnine stranaka probio dva otvora. Spomenuti otvori nalaze se u kamenom zidu od kada je isti sazidan, a isti je sazidan kada i cijeli kompleks ladanjskog dvorca Lazzarini (krajem 17. ili početkom 18. st.) te isti predstavlja kulturno dobro. Od kada je tuženik s obitelji odselio u svoju kuću, a to je bilo 1955., otvori su, dakle, itekako postojali te postoje i danas i to u istim gabaritima, na istim mjestima i glede istih tuženik nije vršio nikakve preinake. Manji otvor je ranije korišten za potrebe svinjca koji se nalazio na parceli tuženika, a prethodno je bio u vlasništvu obitelji V, kao i čitav ladanjski sklop, dok je već korišten za izlazak na septičku jamu radi održavanja. Osporavaju se navodi tužitelja da bi kroz otvore na nekretninu tužitelja dolazile bilo kokoši, bilo druge životinje. Kokoši tuženika borave u ograđenom tuženikovom dvorištu i ne zalaze na nekretninu tužitelja, dok drugih životinja tuženik nema, stoga je u tom smislu takav tužbeni zahtjev tužitelja nejasan i neprecizan, pa se prema njemu ne može ni postupiti. Glede navoda tužitelja, da je isti u sklopu sanacije zidova kojima je omeđena njegova nekretnina zatvorio jedan od ta dva otvora, ali je tuženik isti dan opet probio otvor na način da je srušio kamenje kojim je tužitelj otvor zatvorio, tuženik ističe da je takvim navodima djelomično iskonstruiran scenarij u prilog tužitelja. Točno je da je tužitelj zatvorio jedan manji otvor na tuženikovom zidu i da je tuženik isti dan srušio kamenje i otvorio otvor, iz razloga što je tužitelj to učinio samovoljno i neovlašteno, bez ikakve prethodne obavijesti ili pokušaja dogovora s tuženikom, a posebice se ističe način na koji je to tužitelj učinio. Tužitelj je spomenutog dana iskoristio priliku u kratko vrijeme, dok je tuženik bio kod doktora te na svoju ruku zatvorio otvor, dakle potajno. Za navedeno nije imao nikakvu uputu i mišljenje Ministarstva kulture ili ga barem nije dostavio tuženiku na uvid, a na koje se poziva pa ne može tvrditi da je bio u nekakvom "postupku sanacije". Stoga se tuženik ovlašteno koristio pravnim sredstvom dopuštene samopomoći temeljem čl. 21. t. 4. i čl. 27. ZV-a te uspostavio ranije posjedovno stanje. U odnosu na točku III. prvopostavljenog tužbenog zahtjeva, tuženik osporava činjenice navedene u toč. IV. tužbe, ali je načelno suglasan s prijedlogom da se zid sanira. Međutim, za tuženika su neprihvatljivi zahtjevi tužitelja za sanaciju na način kako isključivo on to želi. Ovdje tuženik posebno napominje da tužitelj zahtjeva da se predmetni zid sanira uz ekstremno visoke troškove i putem izvođača koje je samostalno angažirao tužitelj, a da tuženiku takav način i takvi troškovi nisu prihvatljivi jer iste ne može snositi. Dakle, tužitelj zahtijeva da se zid sanira samo na način kako on to želi, a da pritom ne dozvoljava tuženiku pristup na svoju nekretninu radi sanacije. Tuženik ističe da je on sam voljan popraviti predmetni zid odnosno angažirati izvođača koji bi s obzirom na uvjete i cijenu odgovarao prvenstveno mogućnostima tuženika, obzirom na nespornu činjenicu da je tužitelj znatnijeg imovinskog stanja. Stoga su apsolutno netočni navodi tužitelja da tuženik istome brani sanaciju zida, već ne želi prihvatiti način sanacije koji nameće tužitelj. Izričito osporava tvrdnje tužitelja da je isti htio sanirati zid sukladno zahtjevu i uvjetima konzervatora, jer tužitelj takve zahtjeve i uvjete nije dao na uvid tuženiku prilikom tobožnjeg pokušaja sanacije zida, a niti ih je priložio uz tužbu, već tek u tužbi predlaže da ih se pribavi od Konzervatorskog odjela. Glede navedenog dijela tužbenog zahtjeva tuženik ističe da je spreman na mirno rješenje spora i suradnju. Glede postavljenog eventualno kumulirano tužbenog zahtjeva za prestanak uznemiravanja, tuženik prije svega ističe navode izložene u toč. II. odgovora na tužbu glede prigovora promašene pasivne legitimacije. Posebno se ističe da se predmetna septička nalazi na nekretnini tužitelja oduvijek (sagrađena za vrijeme "barona" kada i cijeli kompleks ladanjskog dvorca Lazzarini krajem 17. ili početkom 18. st.) i koristila je svim nekretninama unutar kompleksa "Kort". Od kada je tuženik s obitelji doselio u svoju kuću, a to je bilo 1955. godine, septička se oduvijek koristila na isti način i nikada nije propuštala. Stoga tuženik ne prihvaća izvansudski nalaz i mišljenje vještaka Ljubomira Buršića, zbog toga što je navedenog vještaka angažirao tužitelj, bez da je pozvao tuženika i druge ovlaštenike služnosti septika, pa se o utvrđenim činjenicama nisu mogli očitovati. Radi navedenog, tuženik smatra da je u predmetnom postupku potrebno izraditi novi nalaz, a dostavljeni nalaz i mišljenje izdvojiti iz spisa, prije svega što navedeni vještak nije pravilno utvrdio tko sve koristi predmetnu septičku jamu odnosno nije utvrdio da ista koristi i svim drugim nekretninama u kompleksu "Kort", a pored toga je isti utvrdio da septička propušta, što je potpuno pogrešno i ne proizlazi iz nijednog dijela nalaza i mišljenja. Budući je na nekretnini tužitelja prije bila septička koju je izradila Općina Sveta Nedelja, a koju je samovoljno i neovlašteno zatrpao tužitelj, također je moguće da takvo zatrpavanje nije bilo propisno obavljeno pa da propušta "stara" septička, a što je potrebno utvrditi očevidom na licu mjesta. Radi svega navedenog tuženik smatra da tužiteljev zahtjev za prestanak uznemiravanja nije osnovan, s obzirom da ne postoji uznemiravanje koje ističe tužitelj. Radi svega iznijetog, evidentno je da je prvopostavljeni tužbeni zahtjev, kao i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan, pa predlaže da naslovni sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja i naloži mu da naknadi tuženiku prouzročeni trošak postupka uvećano za zakonske zatezne kamate.

8. U odgovoru na tužbu 2. tužena KO (nasljednica iza smrti pok. IO koja je prvotno bila tužena) i 3. tužene HO, čine nespornim navode iz toč. I. i II. tužbe. navode iz toč. III. i IV. tužene osporavaju te će se na iste detaljno očitovati najkasnije na pripremnom ročištu. Međutim, već sada ističu da je do oštećenja septičke jame, a time i do propuštanja i izlijevanja došlo radnjama tužitelja, koji je nestručno porušio nadzemni dio septičke jame a što je uzrokovalo oštećenje iste. Nikada ranije, do radnji koje je poduzeo tužitelj, nije dolazilo do propuštanja, pa bi stoga obveza saniranja septičke jame trebala biti tužiteljeva. Tužene ujedno navode, da je tužitelj stekao nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupoprodajnim ugovorom zaključenim sa Općinom Sveta Nedelja 2005. godine, i da je u samom ugovoru u čl. 11. utvrđeno da se na nekretnini koja je predmet prodaje nalazi septička jama, te da si Općina zadržava pravo izgradnje septičkih jama na nekretnini. Tužene ističu da one nemaju u svom vlasništvu nikakvih nekretnina na kojima bi se eventualno mogla izmjestiti postojeća septička jama, a kako to predlaže tužitelj u svojoj tužbi. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji zaključenim sa Općinom Sveta Nedelja, kada je predmetna septička jama postojala, koja činjenica je i konstatirana u Ugovoru o kupoprodaji, da Općina Sveta Nedelja zadržava pravo izgradnje septičke jame za potrebe kompleksa Ladanjskog zdanja Lazarini u ukupnoj površini od 50m2 na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uz to činjenica da je u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora postojala septička jama je nesporna. Time je septička jama pripadak nekretnine tužitelja i time ju je on kao vlasnik obvezan održavati. Od tuženika bi jedino imao pravo na naknadu za troškove ispražnjenja stvari, u određenom razmjernom dijelu svakog koji ju koristi, dok je obveza održavanja stvari na vlasniku. U skladu sa time da bi se radilo o pravnom osnovu štetnih imisija, sukladno čl. 110 ZV potrebno je da se septička jama nalazi ne na nekretnini tužitelja, nego tuženika, jer štetne imisije ne mogu obuhvaćati potrebu poduzimanja radnji na nekretnini samo osobe koja tvrdi da je otklanjanja/sprečavanja štetnih imisija na nekretnini susjeda, a što konkretno nije slučaj. Radi se o pripadnosti stvari, sukladno čl. 5 ZV-a. Podredno, ostaje se kod prigovora nedostatka uzročno- posljedične veze s obzirom da je tužitelj svojim radnjama doveo do oštećenja septičke jame, nestručnim rušenjem nadzemnog dijela septičke jame.

9. Zbog navedenog, 2. i 3. tužene predlažu da se u odnosu na iste odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

10. U odgovoru na tužbu 4. tuženik Općina Sveta Nedelja ističe kako osporava tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužitelj je sa 4. tuženikom dana 10.10.2005. zaključio kupoprodajni ugovor i to nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je tim ugovorom tužitelj dozvolio izgradnju septičkih jama na predmetnoj nekretnini. Sukladno navedenom 4. tuženik smatra neosnovanim zahtjev tužitelja u pravcu navodnog uznemiravanja prava vlasništva od strane tuženika. S druge strane, 4. tuženik smatra da su septičke jame izgrađene sukladno pravilima struke te 4. tuženik ne prihvaća "utvrđenja" ing. NO koje je priloženo uz tužbu. Temeljem navedenog, 4. tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti te predlaže da sud isti odbije i obveže tužitelja da tuženiku naknadi troškove postupka.

11. U tijeku postupka, tužba je proširena na DO, a koja je u tijeku postupka umrla, te je postupak preuzeo 5. tuženik GO, njezin zakonski nasljednik. U odgovoru na tužbu 5. tuženik GO, navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cjelosti. Navodi da iz z. k. izvadka za predmetnu nekretninu na kojoj se nalazi predmetna septička jama razvidno je da je tužitelju bilo poznato da se radi o kulturnom dobru, jer je još 2002. g. i 2011. g. temeljem rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine zabilježeno svojstvo kulturnog dobra za Ladanjski sklop Lazzarini u [adresa] (Općina Sveta Nedelja) pa kako su zemljišne knjige javne tužitelj, se ne može pozivati na to da mu nije bilo poznato da se radi o kulturnom dobru, te je prije podnošenja predmetne tužbe trebao zatražiti suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela, te ishoditi rješenje o prethodnom odobrenju za radove na kulturnom dobru od nadležnog konzervatorskog odjela. Kako je tužitelj mogao pribaviti dokaze – navedeno rješenje prije zaključenja prethodnog postupka to se radi o novim činjenicama i dokaznim prijedlozima tužitelja koje je tužitelj predložio nakon zaključenja prethodnog postupka, pa iste sud mora odbiti sukladno čl. 299. ZPP-a. Iz istih razloga petotuženik se protivi i dokaznom prijedlogu tužitelja koji se odnosi na petotuženika – izvadak iz KPU. Petotuženik napominje da je u ovršnom predmetu koji se vodi protiv njega kod istog suda pod posl. brojem Ovr-964/2019 prilikom uviđaja na licu mjesta mjernični vještak identifikacijom utvrdio da se stan u [adresa] u kojem živi petotuženik ne nalazi na k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] za koju je nekretninu tužitelj dostavio izvadak iz KPU već se nalazi na k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina]. Stoga je predmetni tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na petotuženika također neosnovan.

12. Proveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid i to zk izvadak (str. 7-8 spisa), nalaz vještaka Ljubomira Buršića (str. 9-19 spisa), očitovanje na zapisnik (str. 29 spisa), kupoprodajni ugovor (str. 40-41 spisa), račun od 13.02.2003. (str. 42- 43 spisa), očitovanje Općine Sveta Nedelja (str. 44-45 spisa), očitovanje Uprave za zaštitu kulturne baštine od 26.2.2009. (str. 46-49 spisa), rješenje Ministarstva kulture od 2009. (str. 50-51 spisa), rješenje Uprava za zaštitu kulturne baštine od 7.3.2009. (str. 52spisa), rješenje Uprave za zaštitu kulturne baštine od 2005.(str. 53-54 spisa), kopiju katastarskog plana (str. 55 spisa), P-1213/17, fotografije (str. 91-93 spisa), nalaz građevinskog vještaka (str. 121-126 spisa), dopunu nalaza građevinskog vještaka (str. 138-140 spisa), dopunu nalaza (str. 154-156 spisa), fotografije (str. 179- 184 spisa), fotografije (str. 186-189 spisa), mišljenje Uprave za zaštitu kulturne baštine (str. 197 spisa), fotografije (str. 204-207 spisa), očitovanje Uprave za zaštitu kulturne baštine (str. 217-220 spisa), zk izvadak (str. 227-228 spisa), troškovnik/ponudu obrta u građevinarstvu Karizma (str. 274 spisa), te priložene fotografije, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka, FO, EO i TO, te je proveden dokaz saslušanjem stranaka.

13. Iz iskaza FO koji je obnašao funkciju načelnika Općine Sv. Nedelja od 2013. do 2017. proizlazi da mu je poznat ovaj problem, vezano za predmetnu septičku jamu kao i za zid. Općina sv. Nedelja je bila prvotni vlasnik predmetne nekretnine na kojoj postoji septička jama i predmetni zid kao, te su mu poznati i susjedi parcela na kojem je Ladenski dvorac i javna površina. Bio je javni natječaj i koliko se sjeća, tužitelj je kupio predmetnu nekretninu na tom javnom natječaju, te je kupio i zatečeno stanje, na kojem se nalazila stara septička jama. Ta septička jama je bila u stanju u kakvom su postojale septičke jame starije gradnje, i to pripadala je na korištenje za dio sjeveroistočnog Ladenskog dvorca i to za obitelji GO, obitelj ZO, i obitelji pok. PO, čiji su nasljednici HO i ŠO koje su došle u vlasništvo Ladenskog dvorca. Po njegovom mišljenju, tužitelj je znao da kupuje nekretninu sa septičkom jamom i sa zidom, onakav kakav je bio u to vrijeme. Tužitelj se obraćao Općini Sveta Nedelja, te je u više navrata razgovarao o toj temi u općini tražio je mogućnost rješavanja problema, na način da se riješi odvodnja otpadnih voda, odnosno da se napravi nova septička jama, kako bi on mogao svoju nekretninu konzumirati u cijelosti. Od strane Općine Sv. Nedelje nije donijeto ni jedno konkretno rješenje. U to vrijeme nije donijeta nikakva odluka, iako je bio organiziran sastanak između predstavnika Općine i vlasnika terena. Sve je stalo kada je bilo predloženo da korisnici septičke jame snose jedan dio troškova, a jedan dio troškova Sv. Nedelja za premještanje septičke jame. Za suhozid je bilo upitno tko bi ga trebao sanirati. Saniranje zida je tražio tužitelj, te svjedok navodi da je to tužitelj tražio s pravom, jer je zid iznad njegovog terena i drži gornju površinu. Nije mu poznato u kakvom je stanju bio zid u to vrijeme. Nije mu poznato da li se nadograđivala septička jama, ali navodi da je za to samo čuo, ali da mu nije poznato tko ju je nadograđivao. Ne zna da li je navedeno financirala Općina Sv. Nedelja. Navodi da septička jama postoji i prije dodjele stanova za stanarskim pravom, dakle više od 30 – 40 godina. Općina sv. Nedelja ne koristi niti jednu nekretninu koja koristi septičku jamu. Istina, Općina Sv. Nedelja je vlasnik, ali zgrade ne koriste septičku jamu. Općina Sv. Nedelja je bila upisana kao vlasnik jedne zgradne nekretnine, a u kojem je bio sporan posjed i vlasništvo tako da bi sada trebao Općinu pitati da li je riješeno vlasništvo, i kome pripada korištenje septičke jame. Na temelju saznanja koje ima danas, septičku jamu koriste obitelj ŠO, GO i ZO. Za Ladansko zdanje „Lazarini Batalja“ svjedok navodi da obuhvaća sam ulaz, samu portu s vanjske strane, i sve ono što je obuhvaćeno unutar te porte s površinom, dok dio Restorana „Pineta“ ne obuhvaća Ladanjski Dvorac barem, i to navodi za vrijeme kada je bio načelnik. Nije mu poznato sadašnje stanje. U vrijeme dok je on bio načelnik, GO, je bilo vlasnik stana, međutim, bio je u posjedu i jednog dijela na kojem je kao vlasnik upisana Općina Sv. Nedelja, te je zbog toga u svom iskazu naveo da Općina Sv. Nedelja ne koristi septičku jamu.

14. Iz iskaza saslušanog svjedoka BO, proizlazi da se isti svega sjeća, bez obzira na protek vremena, jer je to bio prvi posao kojeg je obavljao u vrijeme kada je otvorio svoj Obrt „Istra“. Sjeća se da je od SIZ-a Stambenog komunalne djelatnosti Labin, koji je tada imao sjedište u [adresa], dobio narudžbu da sanira postojeću septičku jamu, na način, da se ista očisti i da se izvede novi betonski prsten i betonska ploča od betonskih bloketa i betonskih gredica. Prihvatio je taj posao. Jama je imala dimenzije cca 3x3, ista je očišćena, i u istim gabaritima je podignuta nova ploča. Koliko se sjeća, jama je bila smještena u blizini ceste i sjeća se, da su imali traktor kojim su odvezli materijal u deponij. Uredno je plaćen za taj posao. Nije mu poznato tko se koristi septičkom jamom, ali zna da je bilo dosta stanara, te se sjeća jedne stanarke koju su zvali M. Navodi da je izvodio radove za tužitelja na njegovoj nekretnini, uredno ga platio, te mu je u razgovoru rekao i za navedenu septičku jamu, da je on obavljao radove. Nitko nije tražio, niti je bilo potrebno posebno uvjerenje konzervatorskog odjela, a koliko se sjeća, navedena jama je bila udaljena od dvorca. Osim stanarke zvane „ M“ sjeća se stanara K i GO. Navodi da postojeća septička jama nije bila čvrsto natkrivena, nego su zidovi propali zbog dugogodišnjeg korištenja, i jama ja bila okom vidljiva. Gornja ploča je propala, unutra je bila vidljiva gnojnica, te je bilo potrebno sanirati. Jama je bila u razini zemlje. Možda je mogla biti viša 20 cm. Nakon što je izgrađena gornja ploča, tada se radilo o možda 10 cm uzdignuća iznad zemlje. Taj obruč betonski se nakon dovršetka radova zasipao tako da se ne vide granice septičke jame. Kada se svjedoku pokazuje nalaz vještaka Lakošeljca od 2020. godine, odnosno kada mu se prikazuje fotografija na stranici 184 spisa, svjedok iskazuje sa sigurnošću, da na navedenoj septičkoj jami, njegov tadašnji obrt nije izvodio radove. Septička jama na kojoj je njegov [obrt] izvodio radove bio je udaljen daleko od dvorca, i da nije podlijegala konzervatorskim uvjetima. Svjedok nadalje iskazuje da zidove koje mu se pokazuju ,na stranici 184 spisa nije izvodio, a niti ih je onda vidio, jer se sjeća ravnog terena, i nekog kaskadnog zida. Sjeća se te 1991. godine, kada je izvodio radove, da se nije izvodila donja betonska ploča, već samo gornju. Kada gleda fotografiju na stranici 184 stranici, ne zna da li se radi o istoj poziciji za koju je iskazivao kada je govorio koju su jamu 1991. godine čistili. Kad mu se pokazala kopija katastarskog plana, svjedok je prikazao lokaciju septičke, te je pokazao da se radi o k. č. [katastarska čestica] i to na sjeveroistočnom dijelu u gornjem dijelu uz prometnicu i ispod granice k. č. [katastarska čestica]. Svjedok opet ponavlja da je na tadašnjoj izvedena gornja ploča u istim gabaritima, te da nije širena. Prijašnja septička jama nije bila funkcionalna i to je bio razlog sanacije.

15. Iz iskaza TO, konzervatora, proizlazi da je konzervator u Konzervatorskim odjelu Pula, i da je s predmetnim slučajem upoznat, ali da su se neke radnje događale, prije nego što je preuzeo spis. Navodi da je ovaj predmet aktualan od 2002. godine. Naime 2002. godine je kompleks obitelj V stavljen u predmetnu zaštitu pod kulturno dobro, a koje je bilo upisano na 3 godine (tako se upisivalo). 2003. godine i to u prvoj polovici 2003. godine, zaprimljena je prijava u konzervatorskom odjelu da se gradi septička jama na tuđem zemljištu. Prijavu je podnio VO (tužitelj). Septička jama gradila se na k. č. [katastarska čestica] u vrtu ladanjskom kompleksa Lazarini. 18. ožujka 2003. godine Odjel za inspekcijske, radove utvrdio je da je na k. č. [katastarska čestica] izgrađena nadzemna septička jama. Prema saznanju predmetu septičku jamu sagradio je OO, a utvrđeno da potrebna dokumentacija koja je trebala biti ishođena od konzervatorskog odjela nije bila ishođena. 29.10.2003. godine Općini Sveta Nedelja, konzervatorski odjel u Puli izdaje mišljenje o obnovi središnjeg dvorišta kompleksa. Unutar mišljenja, odnosno stav odjela je da se dvorište treba urediti parkovno i ovdje se spominje septička jama i da je izgrađena bez odobrenja ovog odjela. 20.12.2025. postoji naznaka da je barokni objekt I stavljen pod stalnu zaštitu. 26. 02.2009. godine izrađen je zapisnik od strane inspektora ministarstva kulture. Nadzor su obavili inspektor SO i konzervatorica CO. Unutar zapisnika je ukratko upisano da je sa 2002. na 2003 izgrađena septička jama, tada na općinskom zemljištu, te je 2005. godine kupio VO. Svjedok ponavlja konstataciju da je septička jama izgrađena bez odobrenja konzervatorskog odjela. Najbolji način je da se cijeli sklop spoji na kanalizacijsku mrežu. **.**.2009. godine IO se očitovala na ovaj zapisnik i navodi da OO nije izgradio novu septičku jamu, nego je septičku jamu nadogradila Općina Sveta Nedelja. 07.04.2009. godine Odjel za inspekcijske poslove, Ministarstva kulture izdaje rješenje RO kojim se naređuje uklanjanje septičke jame na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je on u to vrijeme vlasnik nekretnine, odnosno Zakon o zaštiti koji je tada vrijedio iz 1999. godine, podrazumijeva da je vlasnik odgovaran za stanje kulturnog dobra. 30.04.2009. godine na spomenuto rješenje (u kojem se nalazi uklanjanje) VO je izjavio žalbu, gdje tvrdi, da je unatoč računu koji glasi na ime Sveta Nedelja, septičku jamu izgradio OO uz dopuštenje Općine. U prilogu žalbe je i zapisnik inspekcije Ministarstva prostornog uređenja. 01.06.2009. godine drugostupanjsko tijelo Ministarstva kultura odbija žalbu, iz razloga što je zakonom o odobrenju kulturnog dobara utvrđeno da je vlasnik zemljišta odgovoran za održavanje stanja kulturnog dobra. 09.03.2022. godine OS u Pazinu, SS Labin zaprimamo podnesak ovog suda da se očitujemo na okolnost, odnosno da se dostavi mišljenje o načinu postupanja u svezi mogućnosti bilo kakvih radova na predmetnoj septičkoj jami. 21. travnja 2022. godine i **.**.2022. godine VO putem punomoćnice traži prethodno odobrenje za sanaciju. 8.12.2012. godine izdan je zaključak o nadopuni dokumentacije, kojom se poziva investitor VO da dopuni dokumentaciju nacrta postojećeg stanja, zatim fotografiju postojećeg stanja i nakon rušenja dogradnje septičke jame. VO **.**.2023. po punomoćnici dostavlja tražene fotografije, stanja 2005. godine i fotografije iz 2016. godine. 3.3.2023. godine Konzervatorski odjel u Puli, utvrđuje posebne uvjete u vezi sanacije septičke jame, uz napomenu da se samopostavljanje septičke jame smatra privremenim rješenjem. Po mišljenju konzervatorskog odjela prihvatljivo je da predmetna septička jama ostane u ovom prostoru, s time da su izdali uvjete o načinu saniranja iste, i to da se provedu građevinski radovi u smjeru saniranja propuštanja, dok je konzervatorskom odjelu bitno sačuvanje vanjskog oblikovanja, što znači da ukoliko radovi zahtijevaju uklanjanja kamenog vanjskog lica, da se po završetku radova opet uspostavi isto ovakvo vanjsko lice. Investitor ih je dužan izvijestiti o početku radova, i to u roku od 15 dana prije početka radova u svrhu konzervatorskog nadzora. Dakle, radi se o privremenom rješenju, sve do uvođenja kanalizacije u tom prostoru, jer tada bi trebalo ovu predmetnu septičku jamu ukloniti kada više ne bude potrebna. Nema saznanja tko se koristi ovom predmetnom septičkom jamom. Što se tiče oštećenog zida, ne može se na ročištu izjasniti o načinu saniranja istog. Septička jama bi se mogla ukloniti i danas, ali sa stajališta zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ukoliko se radi o građevnom objektu koji nema vrijednost isti se može ukloniti u skladu sa njihovim uvjetima i to može napraviti vlasnik. U konkretnom slučaju odjel je donio odluku da postojeće septička bude u prostoru, dok se ne sagradi javna kanalizacija, jer su iz predmetne dokumentacije shvatili da tu septičku jamu koristi vlasnik. Što se tiče kulturne vrijednosti predmetna septička jama za konzervatorski odjel ne znači ništa. Ukoliko vlasnik podnese zahtjev za uklanjanjem predmetne septičke jame, konzervatorski odjel bi to dopustio i to bez obzira što nema kanalizacije. Ukoliko bi podnio investitor takav zahtjev, uklanjanje bi se moralo izvršiti pod određenim uvjetima odnosno uz sanaciju okolnog zida. Međutim, to je samo pretpostavka. Ne bi znao odmah odgovoriti što bi se dogodilo, i tko bi bio u obvezi sanirati ovaj okolni zid, ako je vlasnik zida druga osoba. S obzirom na iskaz svjedoka BO koji je iskazao da je 1991. godine radove radio na septičkoj jami na način da je istu očistio na zahtjev SIZ-a, napravio betonski prsten i ploču u razini zemlje, a da danas na licu mjesta ta septička jama ima kamenom ozidane zidove iznad razine zemlje, te je na vrhu postavljena ploča, na pitanje da li je i taj dio iznad zemlje pod konzervatorskom zaštitom i na koji način je konzervatorski odjel utvrdio da je taj dio iznad zemlje postojao u vrijeme dvorca, svjedok izjavljuje da vrijeme izgradnje nadzemnog dijela mogu utvrditi samo prema dokazima i podacima koje ima u ovom sudskom predmetu i u svom predmetu. Odjelu je bitno to da ukoliko se bilo što radi da se radi o tome da se uklopi u ambijent. Konzervatorski odjel ne istražuje tko koristi određeni objekt odnosno u konkretnom slučaju septičku jamu, odnosno da je odjel bitno da je podnositelj zahtjeva za rušenje vlasnik temeljem zakona.

16. Tužitelj u svom iskazu navodi da je u listopada 2005., kupio predmetnu nekretninu, te mu je bilo poznato da na toj nekretnini postoji septička jama, ali mu nije bilo poznato tko koristi septičku jamu, te mu nije bilo poznato da je septička jama u funkciji. Tada je i zid bio u ruševnom stanju, imao je samo neke izbočine. Na dva mjesta na zidu se vidjelo da iz zida raste bršljan, a što je vidljivo i na slikama. U vrijeme kada je kupio nekretninu, nigdje nije pisalo u javnom pozivu da se na nekretnini nalazi septičke jame. Međutim, njemu je bio poznato što kupuje, jer je bio u [adresa] kao dijete, međutim nije znao u čijoj su funkciji te septičke jame, i tko ih koristi. Kad je ušao u posjed predmete nekretnine, dobio je saznanje od De Conte-a poduzeća u [adresa], da je izveo radove na betoniranju postojeće septičke jame, odnosno da je tada to bila otvorena rupa, te mu je rekao da je na toj otvorenoj rupi, njegova firma sagradila zidove i gornju ploču sa otvorom. Rekao mu je da nije sanirano dno jame. Uz tu staru septičku jamu, pok. OO, otac HO i suprug IO je nadogradio, uz odobrenje Općine Sv. Nedelja, još jedan dio septičke jame. OO, odnosno njegove nasljednice imaju u vlasništvu nekretninu koji ljeti iznajmljuju turistima, pa pretpostavlja da je to bilo za njihove potrebe. Tužitelj navodi da je zatražio mišljenje od konzervatora za tu drugu septičku jamu, te mu je konzervatorski odjel naložio, odnosno naredio, da ukloni tu drugu jamu u roku od 20 dana. Obitelj OO je bila upoznata s time, međutim nitko nije pristupio uklanjanju, već je on to morao sam učiniti, a što je učinio. Ta „stara jama“ prema njegovom saznanju iz „Vodovoda“ nikada nije bila pražnjena, te ju je on ispraznio 16.03.2016., dva dana prije rušenja, a što govori u prilog da ne postoji dno te stare jame. Iskazuje da bilo što da započne raditi na svojoj nekretnine, u dubini od 2,5 metra su fekalije, što znači da se one izlijevaju iz dubine. Taj vrt kojega je kupio, je stepenastog oblika, na vrhu je septička jama te se može samo pretpostaviti kako odljevi fekalija prolaze po zemljištu, izviru, a sve uzimajući u obzir da je na visinskoj razlici od 30 metara. Te fekalije su dosta jake u ljetnim mjesecima kada je toplo, kada je više ljudi, pogotovo zbog turizma, lokva je uvijek prisutna, širi neugodne mirise. Predmetni zid je potporni zid, odnosno drži nekretninu koja je jednim dijelom u vlasništvu Općine Sv. Nedelje, a drugim u vlasništvu ZO i svatko zna gdje je granica, te se prema pravilu smatra da je zid od onoga čiju nekretninu drži, odnosno da bi zid bio u jednom djelu u vlasništvu od ZO, a u drugom od Općine Sv. Nedelja. Kada je kupio predmetnu nekretninu postojao je otvor, i dogovor da ga ZO može koristit kako bi njegove kokoši mogle ući na moju nekretninu, što njemu tada nije smetalo, ali mu je rekao da kada bude htio nešto raditi, da će zatvoriti otvor, a što je i učinio, ali je ZO taj otvor opet srušio isti dan. Pozvana je policija, napravljen je zapisnik, te je ZO izjavio da je to njegov zid i da ga on ne trebam dirati. Tada je zid bio njegov, a sada kada tužitelj traži od njega da ga sanira, tada ZO osporava vlasništvo zida. Tužitelj navodi da je zabranio pražnjenje septičke 2019. i to zbog toga što nije bila pražnjenja od 2005 do 2016., te je rekao da nije rješenje pražnjenje, nego trajno saniranje stanja, jer bi tuženici praznili septičku svako toliko, te da se njemu i dalje iz septičke izlijevaju fekalije, iz unutrašnjosti i dižu se na površinu. Utvrdio je da ne postoji uporabna, ni za staru, ni za novu septičku. U biti sada te nove septičke nema, ali navodi da obje nemaju dna, te je po njemu tu problem. Tužitelj navodi da je na svojoj nekretnini ukopao svoj bio pročišćivač na dubini od 3 metra, kao i spremnike za vodu, te kada je kopao rupu udaljeno od septičke oko 15- tak metara za odvod sabirnih voda iz spremnika, da je naišao na fekalije. Navodi da je kupio nekretninu da je uživa, navodi da se njegov vrt mora sanirati. U radijusu od 10 metra, kada se površno kopa zemlja oko septičke i na površini od metra, se nailazi na fekalije. Njemu je poznata granica zida koja bi pripadala u vlasništvo ZO i koja Općini Sv. Nedelja. Na pitanje da li mu je poznato tko je financirao gradnju nove septičke jame, navodi da mu nije poznato. Nije tražio od korisnika septičke jame da mu naknade pražnjenje, ali možda i hoće. Preko njegovog terena nisu nikada praznili, međutim moguće je da su praznili preko zida, ali iz izjave Vodovoda proizlazi da ju nisu nikada praznili. Iz Vodovoda je dobio odgovor da bi vlasnika nekretnine tražili suglasnost za pražnjenje septičke. Ne bi dozvolio da korisnici septičke jame prolaze po njegovoj nekretnini i prazne septičku jer postoje druga rješenja. Ne bi ni dozvolio da se postavi biopročistač, jer postoje i druge mogućnosti. Ne bi dozvolio ni da se sanira postojeća septička jama jer ima drugih mogućnosti. Navodi da je njegova kuća udaljena od septičke 40 metara. Ne može se izjasniti o količini fekalija, jer ih nije mjerio i ne namjerava, samo su vidljive okom i osjećaju se mirisom. Fekalije su stalno prisutne, ali su u ljetnim mjesecima češće.

17. Tuženi MO u svom iskazu navodi da koristi septičku jamu oduvijek, od 1955. od kada je doselio. Septička je uvijek na istom mjestu i koristi je i dan danas. U prijašnje vrijeme prije nego što je tužitelj kupio nekretninu, septička jama je bila na općinskom zemljištu. Najprije je samo on bio priključen na septičku i nije ju praznio u to vrijeme, septička jama je bila otvorena i vrlo rijetko se čistila, voda se gubila sama od sebe. Tu septičku danas koriste osim njega i obitelji GO i H. Septička jama je zatvorena, moguće je da je zatvorena i zabetonirana onako kako je rekao tužitelj. Od 2000. pa do danas, korisnici septičke su je praznili barem 2 puta. Poslije je on preselio u [adresa] pa ne zna. U [adresa] je bio do 2013. a prije njega je septičku koristila njegova majka koja je živjela u [adresa]. Misli da ne postoji mogućnost prelaganja septičke, iz razloga što po njegovoj nekretnini prolaze glavni vodovi struje za glavni objekt. Po njegovom mišljenju, predmetni zid bi trebao biti od onoga za čiju se nekretninu drži zid, a to je njegova nekretnina. Na tom zidu je nekad bio krov, jer su bili u produžetku kokošinjci, koji su na njegovoj nekretnini. Tuženik misli da zid oštećuju korijenja raslinja na strani tužitelja, naime zid koji drži njegovu nekretninu je u dobrom stanju s unutrašnje strane. Nije mu jasno kako bi on trebao sanirati zid, kojega smatra svojim, s druge strane ako su sada na sudu. Navodi da je predmetni zid s njegove strane dobar, a sa strane tužitelja bi ga trebalo sanirati, jer je pola zida srušeno. Nije tražio od tužitelja da mu dopusti da sanira zid, jer sa tužiteljem ne govori desetak godina. Navodi da bi on mogao sanirati zid, ali da bi opet bilo pitanje da li bi taj zid odgovarao tužitelju. Navodi da bi bio spreman sanirati zid i da bi bio spreman to uraditi u suglasnosti sa Konzervatorskim odjelom, ali navodi da postoji raslinje i sa tužiteljeve nekretnine i da to raslinje utječe na stabilnost zida. Navodi da je posjekao zid koji je virio, ali da to drvo i dalje postoji. Momentalno nema neke pomoćne objekte koji se naslanjaju na taj zid, a prije je bio svinjac. Poznato mu je da su H par puta praznili septičku ali mu nije poznato koliko točno puta. Nije mu poznato da li su praznili novu ili staru. Poznato mu je da je tužitelj zabranio pražnjenje septičke. Belušići su praznili preko zida od Općine Sv. Nedelje.

18. Tužena HO u svom iskazu navodi da su ona i majka sada pok. IO, nasljednice iza smrti pok. oca ĐO, te da su naslijedili nekretninu u naravi zgrada koju koriste u turističke svrhe za iznajmljivanje. Znali su da postoji septička jama koju zovu stara. Nakon kupovine kuće i nakon renoviranja kuće tražili su od Općine Sveta Nedelja, sa čije strane je bilo obećanje, da će im se sagraditi nova septička jama. Nakon kupovine kuće i nakon i nakon što su se obratili Općini Sv. Nedelje, Općina je dala očitovanje na način da je u tijeku rješavanje izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda za [adresa], za Ladenski dvorac, ali do toga nikada nije došlo. Nakon toga je Općina Sv. Nedelja donijela odluku da se ta stara septička nadogradi, s još jednom komorom i što je i učinila. Da li je Općina Sv. Nedelja tražila mišljenje konzervatora, to im nije poznato. Nakon što je tužitelj kupio nekretninu, tužitelj je srušio tu septičku jamu nakon što je pozvao konzervatorski odjel. Oni i dalje koriste tu staru septičku jamu, jer nema druge mogućnosti. Njihova kuća ima kapacitet 12 ljudi, te navodi da su septičku jamu praznili nakon svake sezone. Praznili su je preko zida i prije nego što je tužitelj kupio nekretninu. Nisu ni pokušali prazniti jamu, koristeći nekretninu tužitelja 2019., jer im je Vodovod rekao da više neće prazniti septičku bez dopuštenja VO. Navodi da i dalje koriste septičku jamu jer nemaju drugog rješenja. U kupoprodajnom ugovoru tužitelja, Općina Sv. Nedelja si je zadržala pravo da gradi septičke jame za potrebe kompleksa Ladanjsko zdanje na površini od 50 m2. Općina Sv. Nedelja je zadržala pravo rekonstrukcije i pražnjenja tih septičkih jama. Navodi da oni (misleći na svoju obitelj ĐO) nemaju nikakvog zemljišta na kojem bi mogli graditi septičku jamu. Bivši načelnik koji je saslušan kao svjedok, je njima nudio da se priključe na upojni bunar koji bi služio za oborinske vode, a ne za kanalizaciju. Njihovom objektu kojega koriste za turističke svrhe ne smeta miris od te septičke, a koji je udalje od septičke oko 20-tak metara. Septičku jamu koriste oni, odnosno obitelj ĐO, MO i GO sada trenutno.

19. Podneskom od 3. svibnja 2022., Uprava za zaštitu kulturne baštine, Sektor za konzervatorske odjele i inspekciju, Konzervatorski odjel u Puli (stranica 197 spisa), dostavio je očitovanje, u kojem je naveo kako isti nije izdao bilo kakvu suglasnost za izvođenje radova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Za ishođenje suglasnosti

– Rješenja – prethodnog odobrenja za rad na kulturnom dobru vlasnik nekretnine mora nadležnom tijelu predati zahtjev sa odgovarajućom dokumentacijom. Dokumentacija za ishođenje prethodnog odobrenja propisana je posebnim pravilnikom. Konzervatorski odjel ovlašten je prije izdavanja prethodnog odobrenja prema potrebi utvrditi posebne uvjete zaštite kulturnog dobra. Prilikom izdavanja suglasnosti – Potvrde Glavnog projekta, Konzervatorski odjel utvrđuje da je Glavni projekt usklađen sa utvrđenim posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra.

20. Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Pula, klasa 612- 08/22-23/4432 od 3. ožujka 2023. dostavio je očitovanje na temelju zahtjeva punomoćnice tužitelja Sonje Bulić, za izdavanje posebnih uvjeta za sanaciju postojeće septičke jame na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica 217-218 spisa). Predmetna lokacija na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vanjski vrt ladanjskog sklopa, nalazi se unutar granica zaštićenog kulturnog dobra "Ladanjski sklop Lazzarini s crkvom [adresa] i [adresa] upisanim u Registar kulturnih dobara RH – istu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-2473 rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 20. prosinca 2005. Predmetna poluukopana septička jama nalazi se uz sjeveroistočni rub parcele koja je u naravi vanjski vrt ladanjskog sklopa. Nadzemni dio septičke jame, prigrađen je uz postojeći ogradni zid parcele, s dva vanjska lica građena lomljenim kamenom. Zid, tj. vanjsko lice septičke jame djelomično je urušeno, a rešetke zida većim dijelom su isprane. Cijela septička jama obrasla je vegetacijom. Vrijeme nastanka septičke jame nije pouzdano utvrđeno. Napominju da je postojeće oblikovanje i samo postojanje septičke jame na lokaciji vanjskog vrta sklopa u skladu s posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela u Puli. Ipak, predmetna septička jama smatra se privremenim rješenjem do konačnog rješavanja kompletnog kanalizacijskog sustava ladanjskog sklopa obitelji V, u skladu s mišljenjem Konzervatorskog odjela u Puli, klasa 612-08/02-01/125, urbroj:

532-10-7/3-04 od 29. listopada 2003. U trenutku rješenja pitanja kanalizacije čitavog sklopa, septička jama može se ukloniti uz prethodno ishođenje uvjeta i prethodno odobrenje ovog Odjela. Postojeću septičku jamu potrebno je pažljivo očistiti od obrasle vegetacije, pazeći da se pritom ne uruši postojeći kameni zid septičke jame. Kamene zidove potrebno je sanirati na mjestima gdje su se oni urušili istovjetnim materijalom uz poštivanje postojećeg načina gradnje i veza zida. Zidovi se mogu injektirati, a sljubnice (reške) se mogu fugirati mortom na bazi vapna. Prije fugiranja konzervator u nadzoru mora odobriti uzorke. Ukoliko je to potrebno radi stanja zidane konstrukcije, moguća je razgradnja kamenog materijala vanjskih lica zida, ali pri sanaciji treba koristiti istu kamenu građu, pažljivo i na način da se kamen koristi tako da kameni lomljenci ostanu okrenuti vanjskim licem na istu stranu kao i postojeći, sve kako bi se zadržala patina vanjskog lica septičke jame. Također, novo lice zida mora biti faksimilna rekonstrukcija postojećeg, uz poštivanje postojećeg načina gradnje i veza zida. Nakon pregradnje vanjsko lice zida fugirati po uputama iz toč. 5. Ukoliko je potrebno izvesti novi pokrov septičke jame, on se može izvesti kao AB konstrukcija, ali ista ne smije biti vidljiva na vanjskom licu zidova septičke jame. Na temelju ovih posebnih uvjeta potrebno je izraditi dokumentaciju za sanaciju septičke jame (Troškovnik radova s opisom materijala i tehnike, te pripadajućim grafičkim prilogom s prijedlogom izgleda sanirane septičke jame i drugo prema uvjetima). Troškovnik s prilozima treba dostaviti Odjelu u dva primjerka uz zahtjev za izdavanje rješenja o prethodnom odobrenju za radove na kulturnom dobru sukladno čl. 62 Zakona i Pravilniku o obveznoj dokumentaciji za izdavanje prethodnog odobrenja za radove na kulturnom dobru (NN 134/15) ili potvrde glavnog projekta iz čl. 61b istog Zakona ukoliko se projekt izvodi prema glavnom projektu. U skladu s Pravilnikom o obveznoj dokumentaciji za izdavanje prethodnog odobrenja za radove na kulturnom dobru (NN 134/15) i u skladu s člankom 100. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, projektant mora posjedovati dopuštenje za izradu projektne dokumentacije (licencu) Ministarstva kulture i medija. Prije ishođenja navedenog rješenja od nadležnog konzervatorskog odjela nije dopušteno započeti radove.

21. Na dostavljeni podnesak Konzervatora, svi tuženici su suglasno naveli da je nedvojbeno da tužitelj nije ishodio rješenje o prethodnom odobrenju radova na predmetnoj septičkoj jami od nadležnog konzervatorskog odjela, te je stoga tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženima da izvedu točno određene radove i to da isprazne jamu, ožbukaju zidove jame, navuku hidroizolaciju, osuše septičku jamu, ispitaju nepropusnost septičke jame i izvrše sve ostale potrebne pomoćne radnje, neprovediv. Ukoliko bi sud i usvojio tako postavljeni tužbeni zahtjev isti bi bio u suprotnosti sa uvjetima Konzervatorskog odjela.

22. Na uviđaju održanom 10. rujna 2020. godine mjernični vještak Branimir Fable je identificirao predmetnu nekretninu, te naveo da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se u [adresa], te je sa svih strna ograđena suhozidom. Ista je pozicionirana južno od tzv. Kaštela u naselju. Sjeverna granica stabilizirana je potpornim kamenim zidom pri čemu su parcele koje se nalaze sjeverno zgr. 112/1 i zgr. 112/11 više od k. č. [katastarska čestica]. U sjeveroistočnom uglu nalazi se tzv. stara septička jama koja je i danas vidljiva, a koja sa istočne strane graniči sa k. č. [katastarska čestica], a sa sjeverne sa k. č. zgr. [katastarska čestica]. Prema kazivanju prisutnih tzv. nova septička nalazi se nešto južnije – 2 do 3 metra od stare septičke,a danas su na terenu vidljivi samo ostaci iste. Prije pomenuti potporni zid između k. č. [katastarska čestica] s jedne strane i zgr. 112/1 i zgr. 112/11 jeste granica između navedenih parcela. Glede vlasništva zida, vještak navodi da prema dosadašnjem iskustvu zid najčešće pripada višoj parceli odnosno u ovom slučaju bi to bila zgr. 112/1 i zgr. 112/11. Što se pak katastarskih podataka tiče temeljem istih nije moguće utvrditi točnu granicu.

23. Dakle, predmet ovog parničnog postupka je utvrđenje da li postoje prekomjerne imisije iz septičke jame na nekretnini u vlasništvu tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ako postoje da li tužitelju pripada pravna zaštita od imisija, konkretno od otjecanja fekalnih voda i fekalija iz septičke jame, zatim utvrđenje tko su korisnici odnosno posjednici septičke jame, te da li korisnici septičke jame na nekretnini u vlasništvu tužitelja istog uznemiravaju u njegovom vlasništvu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], radi čega tužitelj traži izmještanje septičke jame i zatrpavanje postojeće, odnosno sanaciju postojeće prema nalazu i mišljenju vještaka graditeljske struke. Potrebno je i raspraviti i o tome da li je predmetna jama pripadak nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i o prigovoru promašene aktivne legitimacije.

24. Osim navedenog predmeta, predmet ovog parničnog postupka je i utvrđenje da li tuženik ZO, vlasnik k. č. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] uznemirava vlasništvo tužitelja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog dva otvora u zidu, kao i zbog opasnosti rušenja zida na nekretninu tužitelja.

25. Sporna je pasivna legitimacija 5. tuženika GO.

26. Na temelju provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno slijedeće činjenično stanje:

-da je tužitelj vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vanjski vrt ladanjskog sklopa, a koja se nalazi unutar granica zaštićenog kulturnog dobra „Ladanjski sklop [adresa] s [adresa] i [adresa], upisanih u registar kulturnih dobara RH

-da se na predmetnoj nekretnini nalazi poluukopana septička jama, i to uz sjevernoistočni rub nekretnine koja je u naravi vanjski vrt ladanjskog sklopa,

-da je nadzemni dio septičke jame prigrađen uz postojeći ogradni zid nekretnine u vlasništvu tuženika ZO, s dva vanjska lica građena lomljenim kamenom da je vanjsko lice septičke jame djelomično urušeno, a rešetke zida većim dijelom su isprane, te da je cijela septička jama obrasla vegetacijom, ( fotografije na stranici 204. 206-207 spisa)

-da je osim predmetne septičke jame postojala još jedna septička jama, koju je uspostavio pok. OO, otac 2. tužene KO i 3.tužene HO, a koju je uklonio tužitelj, ( iskaz tužitelja u suglasnosti s iskazom tužene HO, te dokumentacija na stranicama 39-55 spisa)

-da su tuženici (od 1-4. tuženici) vlasnici odnosno suvlasnici susjednih nekretnina, i to 1. tuženik MO, vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, 2. tužena KO i 3. tužena HO, suvlasnice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te 4. tužena Općina Sveta Nedelja, kao vlasnik nekretnine u naravi kuća, k. č. br. [katastarska čestica] i zgr, k. č. [katastarska čestica] zgr i k. č. [katastarska čestica] zgr u naravi kuće sve k. o. [katastarska općina],

-da korisnici septičke jame nemaju upisanu stvarnu služnost korištenja septičke jame,

-da je tužitelj stekao u vlasništvo nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem kupoprodajnog ugovora sa 4.tuženikom Općina Sveta Nedelja, dana 10. listopada 2005., te da je tužitelj upoznat da bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela poduzimati radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru i narušiti njegovu cjelovitost, već da je nakon stjecanja vlasništva nad nekretninom odgovoran za njezino očuvanje i zaštitu (čl. 10 ugovora), te da Općina Sveta Nedelja zadržava pravo na izgradnju septičke jame za potrebe kompleksa Ladanjskog zdanja Lazzarini- Bataglia u ukpnoj površini od 50 m2, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kupoprodajni ugovor na stranici 40-41 spisa)

-da se između nekretnine u vlasništvu tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i nekretnine u vlasništvu ZO k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi sporni zid, a koji je djelomično urušen (fotografije na stranici 205 spisa)

-nesporno je i to da za izvođenje bilo kakvih radova na nekretnini tužitelja kao zaštićenog kulturnog dobra potrebno uz zahtjev sanacije septičke jame ishoditi prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru, sukladno čl. 62 Zakona i Pravilnika o obveznoj dokumentaciji za izdavanje prethodnog odobrenja za radove na kulturnom dobru (NN 134/15) ili potvrde glavnog projekta iz čl. 61b. istog Zakona ukoliko se projekt izvodi prema glavnom projektu., te da projektant mora posjedovati dopuštenje za izradu projektne dokumentacije (licencu) Ministarstva kulture i medija

- nesporno je da tužitelj kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] nije ishodio odobrenje za radove na kulturnom dobru

27. Analizom svih iskaza međusobno, te uspoređujući iskaze svjedoka sa iskazima stranaka, kao i sa ostalim provedenim dokazima, sud zaključuje da je tužitelj prilikom kupovine predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] znao da je na predmetnoj nekretnini septička jama, da je znao da je septička jama u funkciji, odnosno da je koriste vlasnici, suvlasnici susjednih nekretnina, kao i da je znao da se predmetna nekretnina nalazi pod zaštitom kulturnog dobra, s obzirom da te činjenice nedvojbeno proizlaze iz kupoprodajnog ugovora (stranica 40-41 spisa).

28. S obzirom da je tužitelj znao da kupuje nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na kojoj se nalazi septička jama, a koja je u funkciji korisnika vlasnika susjednih nekretnina, to je neosnovan prigovor aktivne legitimacije, jer je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine, te mu pripada aktivna legitimacija za zaštitu prava vlasništva.

29. Prigovor da je predmetna septička jama pripadak nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sud je odbio neosnovanim. Naime iz odredbe čl. 7 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZV), proizlazi da je pripadak (pertinencija ili pobočna stvar) pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi glavne, a stoji u takvu prostornom odnosu prema glavnoj stvari koji odgovara toj namjeni. Nije pripadak ona stvar koja se prema shvaćanju u prometu ne smatra pripatkom. S obzirom da tužitelj kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nema namjeru zadržati predmetnu septičku jamu u vlasništvu, a niti je zainteresiran da trajno služi glavne stvari, to predmetna jama nema svojstvo pripatka nekretnini u vlasništvu tužitelja, u smislu odredbe čl. 7 ZV-a.

30. Prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na 5. tuženika ŽO, je po mišljenju suda neosnovan.

31. Iz iskaza saslušanog svjedoka EO, proizlazi da je izvodio radove po nalogu Općine Sv. Nedelja još 1991., i da mu je poznato da su predmetnu septičku jamu koristili između ostalih i obitelj ŽO. Isto tako i iz iskaza bivšeg načelnika [adresa], FO, proizlazi da su u vrijeme njegovog mandata, dakle, u vremenu od 2013. do 2017., predmetnu septičku koristili obitelji ZO, OO i ŽO, odnosno obitelj 5. tuženika, GO. Polazeći od iskaza navedenih svjedoka, a koje je iskaze sud u cjelostio ocjenio objektivnim i nepristranim, to sud utvrđuje da je obitelj GO bila korisnik predmetne septičke jame, i 1991., i u razdoblju od 2013. do 2017., a što u svom iskazu navode i 1.tuženik MO, i 3. tužena HO. Kako iz dostavljenog izvadka iz KPU, na stranici 219-220 proizlazi da je 5. tuženik GO upisan kao vlasnik stana u [adresa], u zgradi sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica], a koja nekretnina je upisana u vlasništvu Općine Sveta Nedelja, a koja je susjedna nekretnina, nekretnini u vlasništvu tužitelja, i kako nije riješena kanalizacija u mjestu, to sud utvrđuje da je prigovor promašene legitimacije neosnovan, jer je za 5. tuženika nesporno utvrđeno da je isti korisnik septičke jame.

32. Osim 5. tuženika ŽO, korisnici septičke jame su i 1. tuženik MO, 2.tužena KO i 3. tužena HO, kao vlasnici i suvlasnici susjednih nekretnina, a što proizlazi iz njihovih iskaza, kao i iz iskaza saslušanog bivšeg načelnika Općine Sveta Nedelja. 1. tuženik MO, kao i vještak graditeljske struke su naveli da Općina Sveta Nedelja ne koristi septičku jamu, pa slijedom toga, a prihvaćajući iskaz 1. tuženika istinitim, kao i mišljenje vještaka, sud zaključio da Općina Sveta Nedelja, ne koristi septičku jamu. Osim toga, nitko od saslušenih stranaka nije iskazao da je Općina Sveta Nedelja korisnik septičke jame.

33. Iz iskaza saslušanih stranaka, te svjedoka UO, bivšeg načelnika Općine Sv. Nedelja proizlazi da se predmetna septička jama koristila 30-40 godina prije dodjele stanova sa stanarskim pravom, dakle, prije kupoprodaje od strane tuženika, odnosno najkasnije od 1955., kako to proizlazi iz iskaza tuženika ZO. Temeljem navedenih iskaza sud zaključuje da su tuženici (osim Općine Sveta Nedelja) nesmetanim korištenjem septičke jame dulje od 20 godina, dosjelošću stekli izvanknjižnu stvarnu služnost korištenja septičke jame na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, sukladno odredbi čl. 229 ZV.

34. Radi utvrđenja da li su tuženici kao, vlasnici, suvlasnici, posjednici, predmetne septičke jame, uznemiravali vlasništvo tužitelja na način da se iz septičke jame izlijevaju fekalije i fekalni vode na nekretninu tužitelja, te zbog toga traže da se postojeća jama izmjesti s nekretnine tužitelja i da se zatrpa postojeća septička jama, proveden je dokaz vještačenjem po vještaku graditeljske struke Denisu Lakošeljac.

35. Iz nalaza i mišljenja vještak građevinske struke Denisa Lakošeljca, (stranica 121-126 spisa) nakon pregleda predmetnih građevina i to septičke jame, potpornih zidova te na temelju prikupljenih podataka, utvrđeno je kako je na terenu zatečena kamena septička jama sa AB pločom izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uz istu je primijećeno istjecanje tekućeg sadržaja neugodnog mirisa. Velika je vjerojatnost da navedeni tekući sadržaj istječe iz septičke jame po k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Mišljenje vještaka je da je ekonomičnija izgradnja nove sabirne jame, nego sanacija postojeće septičke jame. Novu sabirnu jamu potrebno je izgraditi prema odredbama Prostornog plana uređenja Općine Sveta Nedelja. Prije izvođenja jame potrebno je utvrditi koliko je stambenih jedinica spojeno na jamu, odnosno koliko stanovnika, te provesti izračun veličine sabirne jame. Ukoliko sabirna jama prelazi zapremninu od 27 m3 potrebno je ishoditi akt o gradnji. Potpornim zidovima u vlasništvu I. i IV. tuženika je na pojedinim dijelovima ozbiljno narušena stabilnost. Prijedlog sanacije potrebno je zatražiti od ovlaštenog inženjera graditeljske struke – statičara koji će izvršiti analizu postojeće stabilnosti zida i dati prijedlog sanacije. U čijoj je funkciji predmetna septička jama nije na licu mjesta bilo moguće utvrditi. Moguće je utvrditi samo na temelju ispitivanja instalacija zgrada u okruženju koje bi mogle biti tehnički spojene na jamu, zgrade koje su na višim kotama u odnosu na septičku jamu.

36. Na predmetni nalaz su svi tuženici izjavili isti prigovor, u smislu da vještak nije nedvojbeno utvrdio da se radi o otjecanju fekalija, već da je naveo da postoji "velika vjerojatnost" da se radi o fekalijama koje se moguće izlijevaju iz predmetne jame. Navode da sud ne sudi na temelju vjerojatnosti, već na temelju dokazanih činjenica. Nadalje prigovor se odnosi i na navod vještaka da kako je sanacija moguća, no da bi trošak saniranja iste bio veći, nego izgradnja nove sabirne jame, a da je zadatak vještaka bio utvrditi eventualni način sanacije ukoliko nađe da postoji izlijevanje. Vještak predlaže izgradnju nove sabirne jame, pri čemu ne daje ni prijedlog načina i lokacije izgradnje sabirne jame. Vještak, nadalje, nije utvrdio ni u čijoj je funkciji septička jama, već samo paušalno navodi kako, prema podacima prikupljenim na licu mjesta, nije moguće utvrditi u čijoj je ista funkciji te da je predmetno moguće utvrditi naknadnim ispitivanjem instalacija pojedine zgrade u okruženju.

37. Na prigovore, vještak građevinske struke Denis Lakošeljac se očitovao na način da je u svom nalazu (stranica 138-140 spisa), naveo da je velika vjerojatnost da se iz postojeće septičke jame slijevaju fekalije na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Smatra da je navođenje "velike vjerojatnosti" dovoljan argument da Sud zaključi da se fekalije slijevaju iz predmetne septičke jame. Na terenu nije vidljivo ostalih objekata koji bi mogli vršiti emisiju sličnih supstanci, pa je gotovo sigurno da fekalije istječu iz predmetne septičke jame. Ukoliko stranka u postupku inzistira na sanaciji predmetne septičke jame postavlja se pitanje kako će objekti spojeni na predmetnu jamu funkcionirati za vrijeme sanacije jame. Također se postavlja pitanje ulaska u samu jamu budući da se u njoj razvijaju opasni plinovi i prisutno mnoštvo bakterija opasnih za zdravlje. Sanacija jame zahtijeva dugotrajan posao; pražnjenje jame, čišćenje, žbukanje zidova jame, navlačenje hidroizolacije, njeno sušenje, ispitivanje nepropusnosti i sve ostale potrebne pomoćne radnje. Svi navedeni radovi su izrazito skupi pa je i dalje mišljenja da je optimalnija varijanta izgradnja nove jame na adekvatnoj poziciji. Također u nalazu je navedeno da je potrebno periodički prazniti jamu prilaženjem specijalnog vozila jami. Prethodnim nalazom je dat prijedlog izgradnje nove septičke jame. Moguća gradnja monolitne septičke jame – građene na licu mjesta armiranim betonom ili ugradnja novog (prefabriciranog) uređaja za pročišćavanje. Kao bitan podatak za gradnju nove jame je broj stanovnika koji će biti priključen na jamu kako bi se proračunom odredio njen kapacitet. Mišljenja je da bi prihvatljiva lokacija izvođenja nove jame bila na k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] uz južnu među – potencijalna lokacija prikazana na situaciji u prilogu. Na dan ročišta prilikom pregleda lokacije nije bilo moguće utvrditi u čijoj je funkciji septička jama. Mišljenja je da bi stranke u postupku trebale znati koje su sve građevine priključene na predmetnu jamu budući da svi žive u okruženju same jame. Vještak se očitovao o troškovima sanacije postojeće septičke jame i izgradnje nove septičke jame na k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina]. Varijanta 1 je izgradnja nove sabirne jame zbog razloga navedenih u prethodnom elaboratu (cijena, manji gabariti, jednostavnija izvedba i održavanje) prijedlog vještaka je izvođenje biološkog uređaja na k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] u vlasništvu lokalne samouprave. Potrebno je planirati ugradnju biološkog uređaja za 16- 20 korisnika. Za navedeno potrebno je izvesti sljedeće radove: iskop jame za polaganje biološkog uređaja, iskop drenažnog kanala, iskop upojnog bunara, dobaviti biološki uređaj, dobaviti i dopremiti šljunčanu oblogu biološkog uređaja i drenažne cijevi, dobaviti i ugraditi kameni nabačaj u drenažni kanal i upojni bunar, dobaviti i ugraditi geotekstil iznad drenažne cijevi i upojnog bunara, otkopati postojeće kanalizacijske ispuste pojedine zgrade i prespojiti ih na novi uređaj, dobaviti i ugraditi čisti zemljani materijal nakon dovršetka radova. Trošak navedenih radova procjenjuje se na iznos od 31.000,00 kn za zemljane radove te iznos od 61.000,00 kn za bio uređaj, odnosno sveukupno 92.000,00 kn (PDV uključen). Varijanta 2 je sanacija postojeće septičke jame. Postojeća septička jama je po pretpostavci vještaka tzv. "crna jama" odnosno jama bez izvedenog betonskog ili sličnog dna, što znači da sadržaj iz jame nestaje u teren ispod građevine. U vrijeme građenja predmetne jame bio je običaj gradnje crnih jama. Zbog toga je, trenutni kapacitet jame dovoljan budući da sadržaj s vremenom nestaje kroz dno jame u podzemlje. Približni kapacitet postojeće jame prema izmjeri na licu mjesta, izračun neto volumena (bez uključenih zidova) 3,25x2,80x2,50=22,75m3. Budući je dubinu bilo nemoguće izračunati na licu mjesta pretpostavlja se da je ista 2,5 m jer je to uobičajena dubina. Pretpostavka vještaka je da su na septičku jamu spojeni tuženici sa svojim familijama (osim općine), dakle za pretpostaviti je da je na jamu spojeno cca 16 stanovnika. Prosječna potrošnja otpadnih voda po osobi na dan iznosi 150 litara/dan. Izračun: 16x150=2.400 litara/dan. Potreban volumen septičke jame 2,400x30=72.000 litara. Dakle, na istoj bi poziciji bilo potrebno izvesti sukladno trenutnoj zakonskoj regulativi sabirnu jamu kapaciteta 72m3 što u postojećim gabaritima septičke jame nije moguće.

38. Septička jama - građevina za prikupljanje otpadnih voda koja ima vodonepropusne stjenke i dno sa komorama, preljevom, ispustom i upojnim bunarom. Sabirna jama – građena na način da se osigura vodonepropusnost iste.

39. Dakle, prethodno provedeni načelni izračun predviđa sabirnu jamu izvedenu u armiranom betonu puno većih gabarita u odnosi na postojeću septičku jamu. Postojeća septička jama je tlocrtnih gabarita 3,75x3,30 m odnosno 12,40 m2. Prethodno proračunata sabirna jama kapaciteta 72 m3 zauzimala bi tlocrtno cca 7,50x4,00 odnosno cca 30m2 površine zemljišta. Gabariti biološkog uređaja za 16-20 osoba iznose 4,22x2,46 m, odnosno 10,40 m2. Nadalje, potrebno je od pozicije planiranog biološkog uređaja iskopati niz parcelu drenažni kanal duljine cca 10m i iskopati upojni bunar volumena cca 5m3 čime se dodatno i uvelike zauzima postojeća čestica. Dakle, u slučaju gradnje novog biološkog uređaja bilo bi potrebno od postojeće k.č. zauzeti postojeću površinu septičke jame plus 10m dužine novog drenažnog kanala i cca 6,25 m2 površine zemljišta za izvedbu upojnog bunara. Također, kako je prethodnim elaboratom navedeno potrebno je predvidjeti pristup uređaju specijalnim vozilom za povremeno pražnjenje sadržaja. Sukladno Zakonu o gradnji, Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima i Prostornom planu uređenja sabirna jama ili biološki uređaj moraju biti izgrađeni na istoj čestici kao i zgrada u čijoj je funkciji ili na javnoj površini, što u ovom slučaju nije.

40. Na ročištu održanom 25. studenog 2021. saslušan je vještak Denis Lakošeljac koji je naveo da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja, kao i kod svojih dopuna koje je dao u dva navrata. Kad ga se pita da li septička jama izgrađena u ovoj fazi ima uporabnu dozvolu u ovom stanju ili da li bi mogla dobiti uporabnu dozvolu vještak navodi, da ne zna, te da ukoliko je izgrađena prije 1968. da se smatra da je izgrađena sa građevnom dozvolom. Na pitanje da li bi se redovnim pražnjenjem septičke jame spriječilo istjecanje otpadnih voda, vještak iskazuje da ne može dati precizan odgovor iz razloga što predmetna septička jama je izgrađena iznad površine zemlje, cca nekih metar, i pretpostavlja da bi se pražnjenjem moglo spriječiti otjecanje, ali nije siguran u taj odgovor. Ako je veći protok fekalija u septičku jamu, ako septička jama pušta na dijelu iznad površine moguće je da istječu te fekalije. Nije razmatrao da li je taj dio na kojem je sagrađena septička jama pod zaštitio konzervatorskog odjela. Budući je raniji svjedok spominjao taj Ladenski dvorac, a to je poznati dvorac na ovom području, pretpostavlja da bi se moglo raditi o nekretnini pod nadležnošću konzervatorskog odjela, a što bi značilo da se od njih treba zatražiti mišljenje. Nije tražio njihovo mišljenje, kada je izrađivao nalaz. Bez obzira što bi se i radilo o nadležnosti konzervatorija odvodnja se mora nekako riješiti. Prvi prijedlog bi bio davanje nekog idejnog rješenja prema konzervatorima, te bi se oni očitovali da li se slažu s tim prijedlogom ili bi predložili neke načine rješavanja. Nije isključeno da bi konzervatori predložili neka druga rješenja od ovih koje je on predložio.

41. Na pitanje da li postoji mogućnost cijepanja nekretnine na kojoj je septička jama, vještak navodi da bi se o tome mogao malo detaljnije očitovati kada bi dobio potrebna mišljenja. Na licu mjesta se utvrdilo da se izlijeva neka tekućina neugodnog mirisa na temelju čega je zaključio da se radi o fekalijama. Ako je septička jama kroz dulje vrijeme puna, što će se češće pojavljivati i o tome ovisi koliko će se često prazniti. Na licu mjesta je utvrdio da fekalije plivaju na licu mjesta, ali ne može utvrditi odakle dolaze. Moguće je da septička jama u nekim nižim dijelovima ispod zemlje pušta i da se te fekalije kapilarno izlijevanju na površinu. Ne može se očitovati da li je zbog rušenja jednog dijela septičke od ranije razlog propuštanja septičke. Ponovnim saslušanjem vještaka proizlazi da isti ne može iskazivati o tome da li je zatečena septička jama nadozidana s obzirom da se ne vide neke više faze gradnje. Ono što je on zatekao prilikom uviđaja je metar visine kamenog suhozida, iznad terena, što predstavlja tijelo septičke jame i armirana betonska ploča. Utvrdio je da postoji velika vjerojatnost da ta septička jama propušta. Osjetili su se neugodni mirisni, vlažni zidovi, i vlažno tlo oko septičke. Nema saznanja o zapremini ali iz iskustva zna, da se septičke jame grade na način da su 2,5 m visine, pa bi sa tom pretpostavkom mogao reći da ima 25 m3. Naime, ta septička jama bi bila dostojna za jednu četveročlanu obitelj, te ukoliko se radi o nepropusno septičkoj jami za četveročlanu obitelj trebala bi se prazniti jednom mjesečno. Septička jama se sastoji od jednog dijela. Kada bi se nadzemni dio srušio i izleverirao sa tlom, po mišljenju svjedoka, ostala bi zapremnina 9 m3, odnosno smanjila bi se zapremnina za 9 m3. Kada bi ostala takva jama samo podzemna, ona bi bila dostojna za korištenje 1-2 osobe. Propusne septičke jame su zabranjene Zakonom o gradnji.

42. Sud je poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka, jer ga ocjenjuje stručnim i objektivnim. Vještak se detaljno očitovao na sve prigovore tuženika. Na temelju njegovog mišljenja kao i samog neposrednog opažanja ovog suda na uviđaju, sud sa sigurnošću utvrđuje da se iz postojeće septičke jame izlijevaju fekalne vode i fekalije na nekretninu tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez obzira što se vještak u odnosu na navedenu činjenicu očitovao „da je vrlo vjerojatno“ da se izlijevaju fekalije iz predmetne septičke jame. Naime, i sam sud se na licu mjesta neposrednim opažanjem uvjerio i utvrdio tragove fekalija na nekretnini oko septičke jame, te je i osjetio snažne neugodne mirise koji se šire u neposrednoj blizini septičke jame. U prilog takvom utvrđenju govori i činjenica da nema ostalih objekata koji bi mogli vršiti imisiju sličnih supstanci u blizini predmetne nekretnine, kao i o činjenici da se navedeni problem pokušava riješiti dulje od 10 godina (iskaz svjedoka FO). Nesporno je i da je osim postojeće, sadašnje septičke jame postojala još jedna septička jama koju je sagradio pok OO (iskaz tužene HO dokumentacija na str 39- 55 spisa) i da ju je uklonio tužitelj uz odobrenje Konzervatorskog odjela.

43. Što se tiče prigovora da vještak nije utvrdio tko su korisnici predmetne nekretnine, navedeni prigovor je neosnovan s obzirom da su sami tuženici u svom iskazu suglasno iskazivali da su korisnici septičke jame obitelj OO i ZO i ŽO. Za 5. tuženika GO je utvrđeno da je isti vlasnik stana u zgradi koja je sagrađena na nekretnini u vlasništvu Općine Sveta Nedelja, i da je korisnik septičke jame. Po mišljenju vještaka predmetna septička bi bila dovoljna po zapremnini da je koristi jedna obitelj. Vještak je mišljenja da bi bilo ekonomičnije izgraditi novu sabirnu jame, nego sanirati postojeću septičku jamu.

44. Stranke su više puta u ovoj pravnoj stvari pokušali se nagoditi, na način da se postojeća jama zamijeni bio septičkom jamom, pa je vještak i dostavio mišljenje u svezi cijene izgradnje nove septičke jame, te je predložio i način saniranja postojeće septičke jame. 3. tužena HO je također dostavila troškovnik za izgradnju bio septičke jame, ali nagodba nije postignuta. Punomoćnik tužitelja je sukladno njegovom mišljenju i specificirao tužbeni zahtjev, na način kako bi trebalo sanirati postojeću septičku jamu.

45. Iz mišljenja vještaka proizlazi da bi se predmetnu jamu moglo izmjestiti na drugu lokaciju, odnosno da bi prihvatljiva lokacija izvođenja nove jame bila na k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] uz južnu među – potencijalna lokacija prikazana na situaciji, u vlasništvu Općine Sveta Nedelja.

46. Iz očitovanja Konzervatorskog odjela (stranica 217-218 spisa), proizlazi da se predmetna septička jama smatra privremenim rješenjem do konačnog rješavanja kompletnog kanalizacijskog sustava ladanjskog sklopa obitelji V, u skladu s mišljenjem Konzervatorskog Odjela u Puli. U trenutku rješenja pitanja kanalizacije čitavog sklopa, septička jama može se ukloniti uz prethodno ishođene uvjete i prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela. Iz iskaza konzervatora VĐ, proizlazi da je po mišljenju konzervatorskog odjela prihvatljivo da predmetna septička jama ostane u ovom prostoru, s time da su izdali uvjete o načinu saniranja iste, i to da se provedu građevinski radovi u smjeru saniranja propuštanja, dok je konzervatorskom odjelu bitno sačuvanje vanjskog oblikovanja, što znači da ukoliko radovi zahtijevaju uklanjanja kamenog vanjskog lica, da se po završetku radova opet uspostavi isto ovakvo vanjsko lice. Investitor ih je dužan izvijestiti o početku radova, i to u roku od 15 dana prije početka radova u svrhu konzervatorskog nadzora. Dakle, radi se o privremenom rješenju, sve do uvođenja kanalizacije u tom prostoru, jer tada bi trebalo ovu predmetnu septičku jamu ukloniti kada više ne bude potrebna.

47. S obzirom na mišljenje Konzervatorskog odjela, kao i na temelju iskaza konzervatora VĐ, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev za uklanjanjem septičke jame i njezino premještanje na drugu lokaciju, te zatrpavanjem postojeće, neosnovan. Polazeći od toga, da je sud utvrdio izvanknjižnu služnost korištenja septičke jame od strane 1.2.3., i 5., tuženika, to bi se navedena služnost po odredbama čl. 179 ZV-a, trebala izmjestiti na drugu lokaciju na nekretnini tužitelja, a što nije moguće u ovoj pravnoj stvari, slijedom čega je sud odbio takav tužbeni zahtjev.

48. S obzirom da je tužitelj u odnosu na sve tuženike postavio kumulativni tužbeni zahtjev kojim traži sanaciju septičke jame sukladno mišljenju vještaka graditeljske struke, to je sud u odnosu na navedeni tužbeni zahtjev utvrdio da je isti osnovan glede 1., 2., 3. i 5. tuženika. Po mišljenju ovog suda ne radi se o neprovedivom tužbenom zahtjevu. Kako iz mišljenja Konzervatorskog odjela proizlazi da se zahvati na septičkoj jami mogu poduzimati samo uz suglasnost Konzervatorskog odobrenja, to će tuženici u postupku saniranja septičke jame zatražiti i pribaviti odobrenje i upute u svezi sanacije septičke jame, od Konzervatorskog odjela. To što tužitelj nije naveo u tužbenom zahtjevu, da se radovi moraju obaviti u skladu s odobrenjem Konzervatorskog odjela ne čini tužbeni zahtjev neprovediv.

49. Dakle, sud zaključuje da se ne radi o septičkoj jami uobičajenoj za te mjesne prilike, dapače, može se sa sigurnošću zaključiti da uopće nije primjerena, jer se fekalije i neugodni mirisi šire, te se tužitelju praktično onemogućuje normalno korištenje svoje nekretnine (iz njegova iskaza proizlazi da kopanjem vrta na dubini od 1 m nailazi na fekalne vode). Nesporno je da sadašnja septička jama ne zadovoljava potrebe sadašnjih korisnika, a naročito u ljetnim mjesecima kada tuženica HO još iznajmljuje kuću gostima (po mišljenju vještaka sadašnja zapremnina septičke jame je dovoljna za jednu četveročlanu obitelj). Sa sigurnošću sud utvrđuje da se fekalije prekomjerno izlijevaju iz predmetne septičke jame, na nekretninu tužitelja, zbog čega se šire prekomjerni neugodni mirisi. Radi navedenog, sud je zaključio da korisnici bespravno koriste predmetnu septičku jamu, odnosno da zbog prekapacitiranosti dolazi do izlijevanja fekalija, čime se uznemirava vlasništvo tužitelja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sukladno odredbi čl. 167 ZV-a. Da se radi prekomjernim imisijama, sud zaključuje temeljem nalaza i mišljenja vještaka, temeljem neposrednog opažanja suda,viđenih tragova fekalija na nekretnini tužitelja kao i jakim neugodnim mirisima zbog kojih nije bilo moguće dulje zadržavanje na nekretnini tužitelja, kao i temeljem iskaza saslušanog bivšeg načelnika, a za čijeg mandata 2013., je također bio aktualan ovaj problem, kao i samog postupanja stranaka, odnosno HO, koja je u tijeku ovog postupka bila spremna sufinancirati nabavu bio septičke jame.

50. Po mišljenju ovog suda, tužitelj nije svojim postupanjem, odnosno rušenjem ranije septičke jame koju je sagradio pok. OO, doprinio da postojeća septička jama ne zadovoljava potrebe sadašnjih korisnika, jer je pok. OO, sagradio septičku bez odobrenja, pa ju je tužitelj uz odobrenje i uputama Konzervatora i uklonio.

51. Radi navedenog, odbijen je tužbeni zahtjev u odnosu na sve tuženike kojim se traži premještanje septičke jame, dok je prihvaćen kumulativni tužbeni zahtjev u odnosu na 1.,2.,3., i 5., tuženika, a u odnosu na 4. Tuženika Općinu Svetu Nedelju, odbijen tužbeni zahtjev, jer je utvrđeno da Općina Sveta Nedelja nije korisnik predmetne septičke jame.

52. U odnosu na tužbeni zahtjev koji se odnosi na 1. tuženika ZO, a koji se odnosi na utvrđenje da li je tuženik uznemiravao vlasništvo tužitelja na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je u kamenom zidu koji dijeli njihove nekretnine, probio dva otvora kroz koje prolaze kokoši i druge životinje tuženika na nekretninu tužitelja, kao i na nalog da tuženik sanira oštećenje na istom zidu koji dijelu nekretnine stranaka, zbog opasnosti od urušavanja zida na nekretninu tužitelja, provedeno je vještačenje po vještaku graditeljske struke istodobno kao i za septičku jamu, proveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka, kao i svjedoka TO, konzervatora, te je izvršen je uvid u očitovanje Konzervatorskog odjela ( stranica 21- 218 spisa).

53. Navedeni tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

54. Iz odgovora na tužbu, 1. tuženika ZO u odnosu na ovaj dio tužbenog zahtjeva proizlazi da je načelno suglasan s prijedlogom da se sanira predmetni zid, ali za tuženika su neprihvatljivi zahtjevi tužitelja za sanaciju na način kako to želi tužitelj. Tuženik je spreman i voljan popraviti predmetni zid i angažirati izvođača koji bi s obzirom na uvjete i cijenu odgovarao prvenstveno mogućnostima tuženika.

55. Glede utvrđivanja stabilnost zida sagrađenog na nekretnini označenoj kao k. č. zgr. [katastarska čestica] i zgr. 112/11, te eventualnog prijedloga način sanacije istog, vještak graditeljske struke u svom nalazu (stranica 121-126 spisa) navodi kako je stabilnost potpornih kamenih zidova i dijelova oprečnog zida ozbiljno narušena, dok glede utvrđivanja stabilnosti ostatka potpornog zida isti navodi kako je potrebno zatražiti mišljenje ovlaštenog inženjera graditeljske struke- statičara kako bi isti utvrdio opseg ugroženosti zida te kako bi isti dao prijedlog načina sanacije. Što se tiče pitanja stabilnosti zidova izgrađenih na k. č. [katastarska čestica] ZGR i 112/11 k. o. [katastarska općina] očito je da im je stabilnost narušena. Navedeno je vidljivo na licu mjesta budući da sa zidova opadaju dijelovi kamene građe čime stabilnost postaje sve upitnija. U zidovima također raste zelenilo narušavajući im stabilnost. Navodi da je opisao stanje zida zatečeno predmetnog zida, i predlože da se zatraži mišljenje od statičara. Golim okom i razmišljanjem prosječnog čovjeka vidi se da predmetni zid nije stabilan, koliko je upitan. Moguće je da stabilnost zida narušava i raslinje i korijenje s obližnje nekretnine. Na licu mjesta je vidljivo bilo da raslinje, da raste bršljan unutar zida, raste iz zida, kao i da okolo septičke ima nekog raslinja, neke rubide.

56. Sukladno odredbi čl. 111 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96., 137/99., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje u tekstu: ZV) da postoji ozbiljna opasnost da bi se dio nekretnine tuženice, tj. suhozid mogao srušiti, zbog čega da prijeti opasnost na njegovoj nekretnini, sud je prihvatio nalaz vještaka graditeljske struke kao stručan i objektivan, te je utvrdio da postojeći zid predstavlja opasnost od rušenja na nekretninu tužitelja. Ono što i sam vještak navodi, navedena opasnost od rušenja, se može utvrditi i neposrednim opažanjem na licu mjesta, a što je sud i utvrdio. Naime, radi se o suhozidu koje je djelomično urušen iz kojeg raste vegetacija, te po mišljenju ovog suda, nije bilo nužno provoditi i vještačenje po statičaru, radi utvrđenja stabilnosti zida. I same fotografije prikazuju da je predmetni suhozid u lošem i opasnom stanju (stranica 179- 181, 296 spisa). Osim toga, i sam 1. tuženik je u svom iskazu naveo da je spreman postojeći suhozid sanirati, i da bi ga sanirao u suglasnosti sa Konzervatorskim odjelom. Iz iskaza tuženika ZO, proizlazi da bi trebalo sanirati postojeći zid samo prema strani tužitelja, jer je postojeći zid prema njegovoj strani nije oštećen. Dakle, slijedom navedenog sud je prihvatio tužbeni zahtjev kojim se nalaže saniranje postojećeg suhozida, a koja oštećenja se nalaze na sjevernom dijelu zida, u duljini cca 10m i to na licu zida koje se nalazi prema nekretnini tužitelj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

57. S obzirom da je postojeći zid, također dio vanjskog vrta ladanjskog sklopa, a koja se nalazi unutar granica zaštićenog kulturnog dobra „Ladanjski sklop [adresa] s [adresa] i [adresa], upisanih u registar kulturnih dobara RH, to će 1. tuženik biti u obvezi ishoditi prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela za sanaciju postojećeg suhozida prema uputama navedenog odjela. Radi navedenog, prihvaćen je tužbeni zahtjev u tom dijelu.

58. Drugi dio tužbenog zahtjeva u odnosu na tuženika ZO se odnosi na nalog istom da zatvori postojeća dva otvora u kamenom zidu, odnosno da ih sazida, također sukladno uputi Konzervatorskog odjela. Tužitelj tvrdi da ga 1. tuženik uznemirava u vlasništvu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer da tim otvorima prolaze kokoši iz kokošinjca tuženika na njegovu nekretninu.

59. Iz odgovora na tužbu 1. tuženika ZO proizlazi da su navedeni otvori u postojećem zidu oduvijek, da ih on nije otvarao, odnosno da otvori postoje od kraja 17. ili početkom 18. st. kada i cijeli kompleks ladanjskog dvorca, a koje je zaštićeno kulturno dobro. Manji otvor je ranije korišten za potrebe svinjca, koji se nalazio na parceli tuženika, dok je veći otvor služio za izlazak na septičku jamu radi održavanja. Osporava da bi kroz otvore prolazili kokoši i druge životinje, jer da njegove kokoši borave u ograđenom dvorištu.

60. Po mišljenju ovog suda, tužitelj nije ničim dokazao da bi tuženik MO probio otvore u zidu. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je isti htio zatvoriti otvor, ali da ga je u tom spriječio tuženik MO na način da je srušio dio koji je tužitelj sazidao. Navedeno proizlazi i iz iskaza samog tužitelja, koji je naveo da su prilikom kupoprodaje nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postojali otvori i da se dogovorio sa tuženikom da će ih zatvoriti kad njemu budu smetali, a s čime se složio i tuženik MO. Sud nije povjerovao u tom dijelu iskaza tužitelja, jer je isti nelogičan i neživotan. Naime, tužitelj je kupovao nekretninu od Općine Sveta Nedelja, a ne od tuženika MO, te je s Općinom Sveta Nedelja trebao u ugovoru uglaviti i postupanje u svezi navedenih otvora. Dakle, tužitelj nije dokazao da bi tuženik probio otvore, a koji su prikazani na fotografijama na stranici 180,182, 184 spisa. Iz navedenih fotografija jasno proizlazi da su otvori ugrađeni u postojeći zid. Na fotografiji 183 spisa je vidljiv i dio koji je tužitelj sazidao sa namjerom da ga zatvori. Nadalje, tužitelj nije dokazao da bi tim otvorima prolazile kokoši tuženika ZO, te je slijedom toga tužbeni zahtjev u tom dijelu odbijen kao neosnovan.

61. Dakle, temeljem svega navedenog, sud je utvrdio da je kumulativni tužbeni zahtjev osnovan u odnosu na sve tuženike, osim na 4. tuženu Svetu Nedelju, dok je prvopostavljeni tužbeni zahtjev neosnovanu odnosu na sve tuženike.

62. Dokazi koji su u tijeku postupka izvedeni, a nisu posebno obrazlagani, mišljenje je ovog suda da su isti nepotrebni radi donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari.

63. Stranke su putem svojih punomoćnika dostavili troškovnike.

64. Tužitelj potražuje troškove postupka i to za sastav tužbe u predmetu posl.br. P-35/2017 (kasnije P-109/2019 i P-83/2026) od 7.12.2016., sastav podneska od 10.03.2017., zastupanje na ročištu 5.06.2017., zastupanje na ročištu 18.09.2017., zastupanje na ročištu 19.10.2017., zastupanje na ročištu 11.05.2018., za svaku radnju po 250,00 eura te za sastav podneska od 19.10.2018. iznos od 62,50 eura.

65. Tužitelj potražuje trošak sastava tužbe u predmetnu posl.br. P- 1213/2017 (kasnije P-247/2019) od 14.09.2017. te za zastupanje na ročištu 21.12.2017. za svaku radnju iznos od 250,00 eura. Nadalje, potražuje troškove za zastupanje na ročištu 24.02.2020., 10.09.2020., 18.03.2021., 16.09.2021., 25.11.2021, za sastav podneska od 25.11.2021., za svaku radnju iznos od 250,00 eura, za sastav podneska od 26.11.2021. i 18.07.2022. za svaku radnju iznos od 62,50 eura, za zastupanje na ročištu 19.09.2022. iznos od 250,00 eura, za sastav podneska od 12.12.2022. iznos od 62,50 eura, za sastav podneska od 31.03.2023., 27.05.2024., 14.11.2024., 3.01.2025. za svaku radnju iznos od 62,50 eura, za zastupanje na ročištu 3.03.2025. i 23.10.2025. za svaku radnju iznos od 250,00 eura. Također potražuje troškove vještačenja i uviđaja u iznosu od 500,00 eura kao i sudske pristojbe na tužbu i presudu po odluci suda.

66. Prvotuženi MO potražuje troškove odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupa ročištu 5.6.2017. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupa ročištu 18.9.2017. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupa ročištu 19.10.2017. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupa ročištu 21.12.2017. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupa ročištu 11.5.2017. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupu ročištu 24.2.2020. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupu očevidu 10.9.2020. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove sastava podneska od 7.12.2020. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupu ročištu 18.3.2021. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupu ročištu 16.9.2021. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupa ročištu 25.11.2021. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupu ročištu 19.9.2022. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupu ročištu ročište 27.3.2023. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupu ročištu 3.3.2025. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove sastava podneska 3.9.2025. u iznosu od 200,00 EUR + PDV, troškove pristupa ročištu 23.10.2025. u iznosu od 200,00 EUR + PDV kao i troškove pristupa ročištu 19.11.2025. u iznosu od 200,00 EUR + PDV. Odnosno sveukupno iznos od 3.600,00 EUR + PDV. Tuženik potražuje troškove pristojbe za tužbu po nalogu suda, predujam za vještačenje u iznosu od 58,80 EUR te trošak pristojbe za presudu po nalogu suda.

67. Drugo i treće tužene KO i HO, potražuju troškove sastava odgovora na tužbu, pristup ročištu 21.12.2017., sastav podneska od 1.03.2018., pristup ročištu 11.05.2018., 24.02.2020., pristup očevidu 10.09.2020., pristup ročištu 18.03.2021., 25.11.2021., 19.09.2022., 27.03.2023., sastav podneska od 20.04.2023., za svaku radnju po 220,00 eura, te za pristup ročištu 3.03.2025., 23.10.2025., 19.11.2025. za svaku radnju po 200,00 eura odnosno sveukupno iznos od 3.020,00 eura uvećano za iznos PDV-a.

68. Četvrtotužena Općina Sveta Nedelja, potražuje troškove sastava odgovora na tužbu, sastava podneska od 8.03.2021., 4.05.2024., za zastupanje na raspravi 21.12.2017., 24.02.2020., 10.09.2020., 18.03.2021., 16.09.2021., 25.11.2021., 19.09.2022., 27.03.2023., 07.10.2024., 03.03.2025., 23.10.2025. i 19.11.2025. za svaku radnju iznos od 250,00 eura sve uvećano za iznos PDV-a., uvećane za troškove sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 124,09 eura, uvećane sa zakonskom zateznom kamatom.

69. Petotuženi GO, potražuje troškove pristupa ročištu

24.02.2020., 18.03.2021., 16.09.2021., 25.11.2021., 19.09.2022., 27.03.2023., 03.03.2025., 23.10.2025. i 19.11.2025., očevid, te troškove sastava podneska od 5.4.2023. za svaku radnju po 200,00 eura uvećano za iznos PDV-a, odnosno sveukupno 2.700,00 eura. Petotuženi također potražuje troškove sudske pristojbe po odluci suda.

70. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154 st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), osnovanost zatraženih troškova postupka sud je utvrđivao na temelju odredbe čl. 155. ZPP-a, dok je visinu utvrđivao primjenom pravila Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022 i 138/2023; dalje: Tarifa) te naznačenoj vrijednosti predmeta spora, slijedom čega se strankama za svaku poduzetu radnju kada im pripada 100% Tbr. 7.1. priznaju 100 bodova, odnosno 200 eur.

71. Sud smatra osnovanim trošak tužitelja koji se odnosi na za sastav tužbe u predmetu posl.br. P-35/2017. od 7.12.2016., u iznosu od 200 eur (Tbr.7.t.1) zastupanje na ročištu 5.06.2017., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1) zastupanje na ročištu 18.09.2017., u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1) zastupanje na ročištu 19.10.2017., u iznosu od 100 eur (Tbr.9.t.2), zastupanje na ročištu 11.05.2018., 200 eur (Tbr.9.t.1), odnosno 900 eur uz povećanje za PDV od 25%, odnosno 225,00 eur, odnosno sveukupno iznos od 1.125,00 eur.

72. Nadalje, sud smatra osnovanim trošak za sastav tužbe u predmetnu posl.br. P-1213/2017 od 14.09.2017. u iznosu od 200 Eur (Tbr.7.t.1), uz povećanje za PDV 25% od 50 eur, odnosno ukupno 250 eur.

73. Osnovan je trošak za zastupanje na ročištu 21.12.2017. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak za zastupanje na ročištu 24.02.2020. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), za zastupanje na ročištu 10.09.2020. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.7), za zastupanje na ročištu 18.03.2021.iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1), za zastupanje na ročištu 16.09.2021. iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1), za zastupanje na ročištu 25.11.2021. iznos od 200,00 eur (Tbr.9.t.1), za sastav podneska od 25.11.2021. u iznosu od 200 eur (Tbr.8.t.1), za zastupanje na ročištu 19.09.2022. iznos od 200,00 eur (Tbr.9.t.1), za zastupanje na ročištu 27. ožujka 2023., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1), za sastav podneska od 27.05.2024. iznos od 50 eur (Tbr.8.t.3), za zastupanje na ročištu 3.03.2025. iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1), i za zastupanje na ročištu 23.10.2025. iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1), odnosno ukupno iznos od 2.250 eur, uz povećanje za PDV od 25%, odnosno 562,50 eur, odnosno ukupno iznos od 2.812,50 eur. Osnovan je trošak vještačenja i uviđaja u iznosu od 616,71 Eur, kao i sudske pristojbe na tužbu (P- 1213/2017 i P-35/2017) u iznosu od 53,09 eur x 2= 106,18 eur i za presudu u iznosu od 53,09 eur. Dakle, ukupni priznati troškovi tužitelja iznose 4.187,50 eur.

74. Neosnovani su zatraženi troškovi koji se odnose na sastav podneska od 10.03.2017., za sastav podneska od 19.10.2018., za sastav podneska od 26.11.2021. i 18.07.2022., za sastav podneska od 12.12.2022., za sastav podneska od 31.03.2023., 14.11.2024., i za sastav podneska od 3.01.2025. Po mišljenju ovog suda navedeni podnesci su suvišni i nepotrebni za ovaj postupak. Naime, isti se odnose na požurnice za postupanje suda, za požurivanje vještaka, kao i na obavijesti o uplati iznosa za predujma, slijedom čega je sud odbio priznati navedene troškove (za iznos od 500 eur).

75. Ocjenjujući osnovanost zatraženih troškova 1. tuženika ZO, sud smatra osnovanim trošak odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eur (Tbr.8.t.1), trošak pristupa ročištu 5.6.2017., u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak pristupa ročištu 18.9.2017. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak pristupa ročištu 19.10.2017. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak pristupa ročištu 21.12.2017. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak pristupa ročištu 11.5.2018. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak pristupu ročištu 24.2.2020. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak pristupu očevidu 10.9.2020. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.7), troškove sastava podneska od 7.12.2020. u iznosu od 200 eur (Tbr.8.t.1), trošak pristupu ročištu 18.3.2021. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak pristupu ročištu 16.9.2021. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), za pristup ročištu 25.11.2021. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1) trošak pristupu ročištu 19.9.2022. u iznosu od 200 eur (Tbr 9.t.1) trošak pristupu ročištu e 27.3.2023. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak pristupu ročištu 3.3.2025. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak sastava podneska 3.9.2025. u iznosu od 200 eur (Tbr.8.t.1), trošak pristupa ročištu 23.10.2025. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), i trošak pristupa ročištu 19.11.2025. u iznosu od 200 eur, odnosno sveukupno iznos od 3.600,00 eur, uz povećanje od 25% odnosno za iznos od 900 eur, odnosno ukupno iznos od 4.500 eur. Osnovan je i trošak na ime predujma za vještačenje u iznosu od 58,80 EUR, slijedom čega ukupni troškovi 1. tuženika ZO iznose 4.558,80 eur.

76. Odlučujući o osnovanosti troškova 2. tužene KO i 3. tužene HO, sud smatra osnovanim trošak na ime sastava odgovora na tužbu u iznosu od 220 eur (Tbr9.t.1 i tbr.40), pristup ročištu 21.12.2017., iznos od 220 eur (Tbr.9.t.1 u svezi s Tbr. 40) za sastav podneska od 1.03.2018., iznos od 220 eur (Tbr 8.t.1 u svezi s Tbr. 40) za pristup ročištu 11.05.2018., iznos od 220 eur (Tbr.9.t.1 u svezi s Tbr. 40), za pristup ročištu 24.02.2020., iznos od 220 eur (Tbr.9.t.1 u svezi s Tbr. 40) za pristup očevidu 10.09.2020., iznos od 220 eur (Tbr.9.t.7 u svezi s Tbr. 40), za pristup ročištu 18.03.2021. iznos od 220 eur (Tbr.9.t.1 u svezi s Tbr. 40),za pristup ročištu 25.11.2021., iznos od 220 eur (Tbr.9.t.1 u svezi s Tbr. 40), za pristup ročištu 19.09.2022., iznos od 220 eur (Tbr.9.t.1 u svezi s Tbr. 40), za pristup ročištu 27.03.2023., iznos od 220 eur (Tbr.9.t.1 u svezi s Tbr. 40), te za sastav podneska od 20.04.2023. iznos od 220 eur (Tbr.8.t.1 u svezi s Tbr. 40), te za pristup ročištu 3.03.2025., iznos od 220 eur (Tbr.9.t.1 u svezi s Tbr. 40), za pristup ročištu 23.10.2025., iznos od 220 eur (Tbr.9.t.1 u svezi s Tbr. 40), za pristup ročištu 19.11.2025. iznos od 220 eur (Tbr.9.t.1 u svezi s Tbr. 40), odnosno iznos od 2.860,00 eur, uz uvećanje od PDV od 25% odnosno za iznos od 715 eur, a što ukupno iznosi ukupno za svaku radnju po 200,00 eura odnosno sveukupno iznos od 3.575,00 eura.

77. Odlučujući o troškovima 4. tužene Općina Sveta Nedelje, sud smatra osnovanim trošak sastava odgovora na tužbu, u iznosu od 200 eur (Tbr.8.t.1), za sastav podneska od 8.03.2021., u iznosu od 200 eur (Tbr.8.t.1) za sastav podneska od 4.05.2024., u iznosu od 200 eur (Tbr.8.t.1) za zastupanje na raspravi 21.12.2017., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1), za zastupanje na raspravi 24.02.2020., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1), za zastupanje na raspravi 10.09.2020., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1) za zastupanje na raspravi 18.03.2021., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1) za zastupanje na raspravi 16.09.2021., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1) za zastupanje na raspravi 25.11.2021., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1) za zastupanje na raspravi 19.09.2022., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1) za zastupanje na raspravi 27.03.2023., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1) za zastupanje na raspravi 07.10.2024., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1) za zastupanje na raspravi 03.03.2025., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1) za zastupanje na raspravi 23.10.2025., iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1) za zastupanje na raspravi i 19.11.2025. iznos od 200 eur (Tbr.9.t.1), dakle ukupno u iznosu od 3.000,00 eur, uz povećanje za PDV od 25%, odnosno za iznos od 750,00 eur, a što sveukupno iznosi 3.750,00 eur.

78. Odlučujući o osnovanosti zatraženih troškova 5. tuženika ŽO, to sud smatra osnovanim trošak pristupa ročištu 24.02.2020., u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1) trošak pristupa ročištu 18.03.2021., u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1),trošak pristupa ročištu 16.09.2021., u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1) trošak pristupa ročištu 25.11.2021., u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1) trošak pristupa ročištu 19.09.2022., u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1),trošak pristupa ročištu 27.03.2023., u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1),trošak pristupa ročištu 03.03.2025., u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1), trošak pristupa ročištu 23.10.2025. u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1) i trošak pristupa ročištu 19.11.2025., u iznosu od 200 eur (Tbr.9.t.1) te trošak sastava podneska od 5.4.2023. u iznosu od 200 eur (Tbr.8.t.1), odnosno ukupno iznos od 2.000,00 eur uz uvećanje za PDV od 25% odnosno za 500,00 eur, a što sveukupno iznosi 2.500,00 eur.

79. Na temelju provedenog dokaznog postupka, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev odbijen u odnosu na 4. tuženu Općinu Svetu Nedelju, te sukladno odredbi čl. 154 st.1. ZPP-a, to je sud odlučio da je tužitelj dužan isplatiti 4. tuženoj Općini Sveta Nedelja, iznos od 3.570,00 eur-a, na ime troškova ovog postupka, u roku od 15 dana, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, počev od presuđenja pa sve do isplate.

80. Tužitelj je u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom u odnosu na sve ostale tuženike, i to 1. tuženika ZO, 2. tuženu KO, 3. tuženu HO, i 5. tuženika.

81. Uzimajući u obzir da se ovaj parnični postupak u postupku posl. broj P. 35/2017, vodio samo protiv 1. tuženika ZO, to je isti sam dužan isplatiti tužitelju, sukladno čl. 154 st.1 ZPP-a, trošak koji se odnosi na sastav tužbe u iznosu od 250,00 eur (Tbr.7.t.1 uz PDV), trošak pristupa ročištu za pristup ročištu 18. rujna iznos od 250 eur (Tbr. 9.t.1 uz PDV), te za pristup ročištu 19. listopada 2017., u iznosu d 125,00 eur (Tbr. 9.2. uz PDV), odnosno iznos od 625,00 eur, te je isti dužan snositi i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 eur, a što je sveukupno iznos od 678,09 eur.

82. Preostale priznate troškove, u iznosu od 3.509, 41 eur, svi tuženi su dužni snositi solidarno, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno odredi čl. 29 ZOO-a, bez obzira što je protiv prvotuženika odbijen tužbeni zahtjev u pogledu zatvaranja otvora, i prihvaćen tužbeni zahtjev glede saniranja zida, jer zbog navedenog, po mišljenju suda, nisu nastali posebni troškovi, koje bi sud smatrao da bi ih isti morao sam snositi.

83. Radi svega navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

Labin, 29. siječnja 2026.

Sutkinja

Zdenka Raguž Zupičić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju putem punomoćnice

- 1. tuženiku putem punomoćnika

- 2. i 3. tuženiku putem punomoćnica

- 4. tuženiku putem punomoćnika

- 5. tuženiku putem punomoćnice