Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 a

Poslovni broj: Gž-1713/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Mihe Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i Arijane Bolanče kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CB iz [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Damir Metelko, odvjetnik u Zagrebu, Lopašićeva 6, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbe stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5342/2024-35 od 31. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 29. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5342/2024-35 od 31. ožujka 2025. u dijelu pod točkom I. izreke kojom je odlučeno o troškovima postupka, te u dijelu pod točkom II. izreke kojom je odbijen zahtjev za isplatu iznosa od 8.189,62 eura i za isplatu zatezne kamate na ime glavnice u iznosu od 25.051,12 Eur za razdoblje od 2. srpnja 1995. do 6. svibnja 2017., i za isplatu zatezne kamate na iznos od 623,80 Eur za razdoblje od 5. veljače 2015. do 6. svibnja 2017.

II. Odbija se žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5342/2024-35 od 31. ožujka 2025. u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev.

III. Djelomično se usvaja žalba tužitelja, preinačuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5342/2024-35 od 31. ožujka 2025. u dijelu kojim je pod točkom I. izreke odlučeno o zateznim kamatama i sudi: "Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 isplatiti tužitelju CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 25.674,92 Eur sa zateznom kamatom tekućom od 6. svibnja 2017. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, kao i nadoknaditi mu trošak parničnog postupka u iznosu 3.475,24 Eur, sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

"I. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 isplatiti tužitelju CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 25.674,92 Eur / 193.447,68 kn sa zateznom kamatom tekućom od 16. svibnja 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, kao i nadoknaditi mu trošak parničnog postupka u iznosu 1.067,31 Eur / 8.041,65 kn, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa 8.189,62 EUR / 61.704,70 kn s pripadajućom zateznom kamatom, dio zahtjeva za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 25.051,12 Eur za razdoblje od 2. srpnja 1995. do 15. svibnja 2018., kao i dio zahtjeva za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos 623,80 Eur za razdoblje od 5. veljače 2015. do 15. svibnja 2018. "

2. Tužitelj pobija presudu u dijelu pod točkom II. izreke, te u točci I. u pogledu odluke o troškovima parničnog postupka zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da se presuda u pobijanom dijelu preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Tuženica pobija presudu u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. ZPP-a, te predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja i naloži istom da tuženiku naknadi parnični trošak, odnosno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Nakon što je pobijana presuda ispitana u okviru odredbe članka 365. stavak 2.

ZPP-a riješeno je kao u izreci.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da isplatom u iznosu od 25.051,12 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 2. srpnja 1995. do isplate i zahtjev za isplatom iznosa od 623,80 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 5. veljače 2015. do isplate na ime štete koja je istom nastala u vidu nemogućnosti naplate potraživanja od dužnika Hrvoja Rendulića iz Ugovora o zajmu i umanjenja imovine u visini sudske pristojbe na žalbu u predmetu poslovni broj P-132/08.

7. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je između tužitelja, kao zajmodavca i SB, kao zajmoprimca zaključen 10. veljače 1995. ugovor o zajmu u iznosu od 39.000,00 Dem u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Zagrebačke banke uz obvezu vraćanja najkasnije 1. srpnja 1995., time da su stranke konstatirale da je između njih zaključen 15. srpnja 1992. i ugovor o zajmu u iznosu od 30.000,00 Dem u kunskoj, koji iznos nije vraćen u predviđenom roku do 15. listopada 1992., pa u svrhu osiguranja zajma u ukupnom iznosu od 69.000,00 Dem u kunskoj protuvrijednosti ugovaraju zasnivanje založnog prava u korist tužitelja na nekretninama SB i to stan u [adresa], jednosobni stan tip 314-S1F diletacija treća, stubište treće, kat treći, objekt [adresa], uz ovlaštenje tužitelju da nakon dospijeća može neposredno tražiti izvršenje na opisanoj nekretnini radi naplate iznosa 69.000,00 Dem u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju

Zagrebačke banke na dan isplate,

- da je javni bilježnik izdao potvrdu da je gore navedeni javnobilježnički akt izvršan 1. srpnja 1995.,

- da je tužitelj 23. svibnja 1996. podnio izvršni prijedlog protiv SB broj:I-1457/96 (Ovr-1457/96) radi naplate novčanog potraživanja na gore navedenoj nekretnini prema gore navedenom ugovoru o zajmu te je sud 28. svibnja 1996. zatražio zabilježbu na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a isti je predmet 31. svibnja 1996. dobio broj Z-8711/96,

- da je 21. siječnja 1997, pod brojem I-1547/96 sud odredio traženo izvršenje na gore navedenoj nekretnini dužnika SB (radi naplate tražbine u iznosu 69.000,00 Dem u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Zagrebačke banke d.d. sa kamatama od 1. srpnja 1996. do isplate i to zabilježbom rješenja o izvršenju na gore navedenoj nekretnini, utvrđivanjem vrijednosti iste, prodajom i namirenjem),

- da je ČB **.**.1998. podnijela prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na gore navedenoj nekretnini temeljem ugovor o kupoprodaji iste zaključenog 28. veljače 1996. s prodavateljem AB, a prijedlog je zaveden pod brojem Z-2000/98,

- da je sud zaključcima od 12. lipnja 1998., 19. lipnja 1998. i 17. ožujka 1999. broj: I-1547/96 odredio procjenu gore navedene nekretnine na licu mjesta te je 17. ožujka 1999. zatečena ČB koja je predočila ugovor o kupoprodaji te nekretnine zaključen 28. veljače 1996. sa prodavateljem AB, kao i potvrdu da je ugovor predan na uknjižbu 5. veljače 1998. pod brojem Z-2000/98,

- da je rješenjem ovog suda od 8. travnja 1999. broj:I-1547/96 AB postavljen privremeni zastupnik jer je nepoznatog boravišta,

- da je ČB, kao treća osoba, **.**.1999. podnijela prijedlog da se ovrha Ovr (I)-1547/96 na gore navedenoj nekretnini proglasi nedopuštenom te u privitku dostavila z.k. izvadak sa stanjem na dan 22. svibanj 1996. iz kojeg proizlazi da nema zabilježbe rješenja o izvršenju broj:I-1547/96,

- da je ČB, kao treća osoba, rješenjem od 18. lipnja 1999. broj:I-1547/96 upućena pokrenuti parnicu protiv tužitelja radi proglašenja da na gore navedenoj nekretnine izvršenje nije dopušteno, koji postupak je pokrenula tužbom od 31. ožujka 2000.,

- da je privremeni zastupnik SB u predmetu broj: I-1547/96 podnio prigovor protiv rješenja o izvršenju navodeći da je SB pristupio u odvjetnički ured i preuzeo na sebe obvezu javiti sudu sadašnju adresu, uz napomenu da je cijeli dug ili veći dio duga podmirio,

- da je u predmetu broj:P-132/08 z.k. odjel ovog suda dostavio 7. svibnja 2007. očitovanje u pravcu da u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nije zabilježeno rješenje I- 1547/96 od 21. siječnja 1997. broj:Z-8711/96 na gore navedenoj nekretnini,

- da iz očitovanja z.k. odjela od 12. listopada 2009., danog za potrebe postupka broj:P-132/08, proizlazi da se predmet broj: Z-8711/96 odnosi na ovršni spis broj: I-1547/96, da z.k. odjel još uvijek nije donio odluku u tom predmetu, da je zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bio oštećen i dovršen je postupak obnove istog te da iz preslike ručno vođene knjige proizlazi da je plomba broj:Z-8711/96 na jednom mjestu bila precrtana, ali je na drugoj strani teretovnice bila upisana, zbog čega je naredbom suca od 12. listopada 2009. plomba broj: Z-8711/96 ponovno upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je presudom ovog suda od 12. siječnja 2015. broj:P-132/08 proglašena nedopuštena ovrha na gore navedenoj nekretnini zabilježbom rješenja o ovrsi u zemljišnoj knjizi - zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđivanjem vrijednosti nekretnine, njenom prodajom i namirenjem ovdje tužitelja, kao ovrhovoditelja, u predmetu ovog suda broj:I-1547/96, uz nalog ovdje tužitelju i AB da tužiteljici EB nadoknadi parnični trošak u iznosu 42.187,50 kn,

- da iz obrazloženja gore navedene odluke, kao i presude Županijskog suda u Zagrebu od 11. travnja 2017. broj:Gž-2925/15 kojom je potvrđena ta odluka, kao bitno proizlazi da u zemljišnoj knjizi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u trenutku kada je kupac ČB zatražila provedbu kupoprodajnog ugovora zaključenog s prodavateljem AB - **.**.1998. - nije postojao vidljiv upis zabilježbe rješenja o izvršenju broj:I-1547/96 kojim je određena provedba ovrhe na toj nekretnini odnosno da je "31. svibnja 1996. zabilježena plomba pod brojem Z- 8711/96 u vezi predmeta poslovni broj: I-1547/96, no činjenica upisa zabilježbe rješenja o izvršenju nije bila vidljiva niti iz jedne isprave koje su stranke ili zemljišnoknjižni odjel dostavili u spis, a koju je tužiteljica (op.a ČB) mogla imati na uvidu prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora, te da je i zemljišno-knjižni odjel postupao kao da u zemljišnim knjigama navedena zabilježba nije učinjena, te je u skladu s time izvršio prijenos vlasništva …na tužiteljicu (op.aMargaretu ČB)", kako je pobliže navedeno u presudi Županijskog suda u

Zagrebu od 11. travnja 2017. broj:Gž-2925/15,

- da je rješenjem ovog suda od 5. veljače 2015. broj:P-132/08 tužitelju naloženo platiti sudsku pristojbu na žalbu protiv presude u iznosu 4.700,00 kn,

- da je rješenjem ovog suda od 18. svibnja 2017. broj:Z-8711/96 (pravomoćno 7. srpnja 2017.) zabilježeno rješenje o izvršenju od 21. siječnja 1997. broj:I-1547/96 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-72) na nekretnini ČB, ranije u vlasništvu SB, koja se sastoji od stana br.314, tip 1F, jednosobni stan u trećem katu, površine 36,33 čm, sa spremištem br.57, površine 2,30 čm, treći ulaz, [adresa], kao posebnog dijela stambeno-poslovnog objekta KC-4, pop.br.[broj] u [adresa], sada ulica [adresa] sagrađenog na zk.č.br.[katastarska čestica],

- da iz obrazloženja gore navedene odluke proizlazi da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-72) upisana 31. svibnja 1996. plomba broj:Z-8711/96 radi provedbe odluke iz predmeta broj:Ovr-1547/96 u kojem je 21. siječnja 1997. doneseno rješenje o izvršenju na nekretnini dužnika SB te da je o dopustivosti upisa temeljem tog rješenja odlučeno prema stanju u zemljišnoj knjizi koje je postojalo u času kada je upisana plomba broj:Z-8711/96 i zbog toga se upis smatra provedenim već od tog trenutka, a tada je tada vlasnik bio SB, time da je kasnije pod brojem Z-16523/99 oznaka Zn-2000/98 dopuštena uknjižba za korist ČB koja je sada upisana kao vlasnica,

- da je tužitelj u predmetu broj: P-132/08 podnio 5. lipnja 2017. reviziju, a 19. lipnja 2017. prijedlog za ponavljanje postupka,

- da je rješenjem od 10. kolovoza 2017. broj: P-132/08 tužitelju naloženo platiti pristojbu na reviziju u iznosu 4.700,00 kn te prijedlog za ponavljanje postupka u iznosu 2.350,00 kn,

- da je rješenjem ovog suda od 12. siječnja 2018. broj:Ovr-1859/14, ranije Ovr- 1547/96 (pravomoćno 15. svibnja 2018.) obustavljen postupak izvršenja određen rješenjem o izvršenju od 21. siječnja 1997. broj:I-1547/96 te određeno brisanje zabilježbe ovrhe broj: Z-8711/96, sve s obzirom na pravomoćno okončan postupak broj: P-132/08,

- da je rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 15. svibnja 2018. broj:Gž Ovr- 987/18, kojim je potvrđena gore navedena odluka, tužitelju uručeno 14. lipnja 2018.,

-da je rješenjem ovog suda od 21. svibnja 2018. broj:P-132/08-104 (pravomoćno 25. rujna 2018.) odlučeno da se ne dopušta ponavljanje postupka te je tužitelju naloženo naknaditi ČB trošak u iznosu 10.117,20 kn,

- da je rješenjem ovog suda od 21. svibnja 2018. broj:P-132/08-105 tužitelju naloženo platiti sudsku pristojbu za prijedlog za ponavljanje postupka u iznosu 2.350,00 kn

- da je rješenjem ovog suda od 30. srpnja 2018. broj:Z-41369/18 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a temeljem pravomoćnog rješenja ovog suda od 12. siječnja 2018. broj:Ovr-1859/14, ranije Ovr-1547/96, dopušteno brisanje zabilježbe rješenja o izvršenju broj:I-1547/96 od 21. siječnja 1997. pod brojem Z-8711/96,

- da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. ožujka 2019. broj:Rev-370/19 odbačena revizija tužitelja presude Županijskog suda u Zagrebu od 11. travnja 2017. broj:Gž-2925/15 kojom je potvrđena prvostupanjska presuda od 12. siječnja 2015. broj:P-132/08,

- da je SB, prema potvrdi HZMO od 2. kolovoza 2017., bio prijavljen na mirovinsko osiguranje do 31. ožujka 2005.,

- da je pristojba na žalbu u predmetu broj: P-132/08 plaćena 16. veljače 2015. u iznosu 4.700,00 kn (623,80 EUR), dok ostale pristojbe nisu plaćene, što je utvrđeno uvid u e-spis P-132/08,

- da tužitelj tijekom postupka nije dostavio dokaz da bi platio pristojbe prema rješenjima suda od 21. svibnja 2018. broj:P-132/08-105 (pristojba na prijedlog za ponavljanje postupka u iznosu 2.350,00 kn) te od 10. kolovoza 2017. broj:P-132/08 (pristojbu na reviziju u iznosu 4.700,00 kn te prijedlog za ponavljanje postupka u iznosu 2.350,00 kn), kao niti dokaz da bi ČB naknadio trošak postupka prema odlukama suda od 12. siječnja 2015. broj:P-132/08 (iznos od 42.187,50 kn) te 21. svibnja 2018. broj:P-132/08-104 (iznos od 10.117,20 kn).

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev, jer smatra da postoji štetna radnja u vidu propuštanja suca ili službenika zemljišnoknjižnog odjela da po zaprimanju prijedloga za zabilježbu rješenja o izvršenju poslovni broj I-1547/96, poslovni broj Z-8711/96 odmah učini vidljivim u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] trenutak zaprimanja istog tako da plomba bude jasno vidljiva svima odnosno štetna radnja se očituje u izdavanju zemljišnoknjižnih izvadaka u kojem nije bila vidljiva ista plomba.

9. Prvostupanjski je sud odbio tuženikov prigovor zastare jer da iz rezultata cjelokupnog postupka proizlazi da je ovršni postupak obustavljen rješenjem poslovni broj Ovr-1895/14 od 12. siječnja 2018. koje je pravomoćno 15. svibnja 2018. i s trenutkom pravomoćnosti istog da je tužitelj izgubio mogućnost namiriti svoju tražbinu koju je imao prema dužniku temeljem ugovora o zajmu, pa kako je tužba podnesena 24. srpnja 2020. to da se prigovor zastare ukazuje neosnovanim u odnosu na tražbinu osim toga, sud prvog stupnja ističe da ako se uzme da je subjektivni rok u trajanju od tri godine tužitelju počeo teći idućeg prvog dana nakon uručenja pravomoćne presude iz predmeta poslovni broj P-132/08 da ni u tom slučaju ne bi bio osnovan prigovor zastare jer je tužitelju odluka kojom se potvrđuje presuda pod poslovnim brojem Gž-2925/15 tužitelju uručena 5. svibnja 2017., a zahtjev za mirno rješenje spora tužitelj je podnio 23. travnja 2020., pa da nije došlo do zastare.

10. Za navesti je da država odgovara za štetu koju nezakonitim ili nepravilnim radom u obavljanju takvih poslova oštećenim osobama nanesu tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave, pa to postoji primarna odgovornost Republike Hrvatske za nezakoniti i nepravilan rad neovisno na kojoj je razini djelovanja nastala šteta, s tim da kumulativno moraju biti ispunjene sljedeće pretpostavke, a to je da se radi o nezakonitom ili nepravilnom radu navedenih tijela, da mora postojati šteta koja je zbog nezakonitog ili nepravilnog rada nastala i da mora postojati uzročna veza između nezakonitog i nepravilnog rada i nastale štete kao neposredne posljedice istoga.

11. Odredbom članka 13. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine br. 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 59/01, 190/03, 199/03, 79/07) odnosno članka 14. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine br. 150/11, 93/16, 104/16, 66/19), odnosno odredbom članka 105. Zakona o sudovima (Narodne novine br. 28/13, 33/15, 182/15, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22 i 36/24) kao i članka 72. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (Narodne novine br. 74/94, 86/94, 7/95 i 27/01) propisana je odgovornost države za štetu nastalu radom tijela državne uprave odnosno radom suda, a koju štetu u obnašanju dužnosti nanese sudac, odnosno službenik građaninu ili pravnoj osobi svojim nezakonitim ili nepravilnim radom.

12. Nezakoniti rad ogleda se u postupanju suprotnom zakonu i drugim propisima, s time da svaka povreda propisa ne dovodi do odštete neodgovornosti, već mora biti riječ o ozbiljnoj i težoj povredi propisa, npr. primjena kojeg inače u praksi otvara posebne dvojbe, dok se nepravilnost očituje u postupanju suprotno pravilima struke, dakle u ponašanju koje odudara od uobičajenih metoda rada u državnom tijelu. Republika Hrvatska odgovara za naknadu štete kada je nezakonit ili nepravilan rad tijela državne uprave u uzročno-posljedičnoj vezi s pretrpljenom štetom koja je, dakle, posljedica takvog nezakonitog ili nepravilnog rada.

13. Dužnost naknade uzrokovane štete kao i da krivnja postoji kada je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom propisana je odredbom članka 154. i 158. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01, dalje: ZOO/91), odnosno člankom 1054. i 1049. ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO/05).

14. Naknada štete u skladu s odredbom članka 376. ZOO/91 i članka 230. ZOO/05, zastarijeva u roku od tri godine od dana saznanja za štetu i počinitelja, odnosno u roku od pet godina od dana nastanka štete.

15. U žalbi tuženik u bitnom ističe da je u konkretnom slučaju nastupila zastara potraživanja budući je tužitelj nakon što je donesena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-132/08 od 12. siječnja 2015. imao saznanja o svim pretpostavkama za naknadu štete.

16. Odredbom članka 230. stavak 1. i 2. ZOO-a propisano je da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećeni doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (subjektivni rok zastare), a u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala (objektivni rok zastare). Dakle, u smislu navedenih odredbi zastarijevanje tražbine naknade štete nikako ne može teći prije nastanka štete, odnosno prije saznanja za istu i za počinitelja, ali pri tome treba imati u vidu da u određenim situacijama moment poduzimanja štetne radnje ne mora nužno predstavljati moment nastanka štete, odnosno u određenim situacijama šteta nastaje s vremenskim odmakom (kasnije) u odnosu na poduzetu štetnu radnju. Isto tako moment saznanja za štetu i njenu visinu nikako ne može nastati prije nego što je šteta nastala.

17. Štetna radnja koja je prouzročila štetu tužitelju ne čini donošenje presude u predmetu poslovni broj Ovr-1547/96 od 12. siječnja 2018. već je to odluka poslovni broj P-132/2008 od 12. siječnja 2015., a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2925/2015 od 11. travnja 2017. Šteta koju u predmetnoj parnici potražuje tužitelj nastala je upravo s momentom donošenja presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2925/2015 od 11. travnja 2017. Naime, šteta zbog gubitka nemogućnosti realizacije izvršenja na predmetnoj nekretnini za tužitelja nastaje tek u momentu u kojem on više nema mogućost pravnim putem, u odgovarajućem sudskom postupku, povratiti tu mogućnost.

18. Subjektivni rok u trajanju od tri godine propisan odredbom članka 230. stavak 2. ZOO-a započeo je teći tužitelju prvog idućeg dana nakon onog dana kada mu je navedena pravomoćna presuda uručena, jer s tim danom on je saznao za nastanak i postojanje štete. Kako je tužitelju uručena presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2925/2015 od 11. travnja 2017., dana 5. svibnja 2017., a zahtjev za mirno rješenje spora tužitelj je podnio tuženici 23. travnja 2020., to je neosnovan prigovor zastare, budući je s tim danom došlo do zastoja zastarijevanja u skladu s odredbom članka 186. stavak 3. ZPP-a.

19. Pravilno je prvostupanjski sud odbio zahtjev za isplatu iznosa od 8.189,62 Eur s pripadajućom zateznom kamatom kao neosnovan budući se isti odnosi na trošak parničnog postupka poslovni broj P-132/08, jer tužitelj nije dokazao da mu je nastala šteta.

20. Kako je presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2925/2015 tužitelju uručen 5. svibnja 2017. to je od toga dana isti imao saznanja o postojanju štete, te od tada teku zatezne kamate sukladno odredbi članka 29. stavak 1. i 2. ZOO-a.

21. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu članka 154. ZPP-a, te Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), pri tome cijeneći uspjeh stranaka kako kvalitativno tako i kvantitativno, kao i da zbog djelomičnog preinačenja nisu nastali posebni troškovi, te su u tom dijelu neosnovani žalbeni navodi.

22. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbe tužitelja i tuženika te odlučiti kao pod točkama I. i II. izreke, a sukladno odredbi članka 373. ZPP-a djelomično uvažiti žalbu tužitelja te preinačiti pobijanu presudu u dijelu u kojem je odlučeno o zateznim kamatama, te odlučiti kao pod točkom III. izreke ove drugostupanjske odluke.

U Splitu, 29. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća

Miho Mratović