Poslovni broj: P-4331/2021-19

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivanu Borkoviću u pravnoj stvari tužitelja ĆE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Nikolina Jukić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, koga zastupa zaposlenica FE, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave 16. prosinca 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Hrvoja Jukića i punomoćnika tuženika, 29. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku GRADU ZAGREBU, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 da isplati tužitelju ĆE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 17.197.05 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 04.07.2020.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, kao i naknaditi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate po navedenoj stopi, u roku od 15 dana. “

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je suvlasnik i posjednik ½ nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zagrebu, k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao Oranica Ĉret u gajištu površine 85 čhv i suvlasnik ½ nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zagrebu, k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao Oranica Ĉret u gajištu površine 26 čhv. Dalje navodi da je tuženik izvlastio predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja, bez sudjelovanja tužitelja u postupku. Naime, ovaj sud je izdvojio dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 53,72 m2 i spojio ju s česticom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i u cijelosti izdvojio česticu 2010/6 u površini od 93,51 m2 u dio čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedeno rješenje o promjeni stvarnih prava na nekretninama zemljišnoknjižnog odjela ovog suda tužitelj je zaprimio dana 13.11.2020. Navedenim postupanjem tužitelju je oduzeto ukupno 73,62 m2 predmetnih nekretnina. Tuženiku su u trenutku izrade elaborata i izrade prijavnih listova jasno bili poznati vlasnici nekretnina te je tuženik bio dužan obavijestiti svakog vlasnika nekretnina o planiranim promjenama u pogledu stvarnih prava na nekretninama. No, bez obzira na izvršene promjene, tužitelj je i dalje u posjedu predmetne nekretnine koja u stvarnosti predstavlja prilaz nekretnini u vlasništvu tužitelja bez obzira što je asfaltirana od strane tuženika te tužitelj nije imao, do primitka rješenja ovog suda kojim upisuje tuženika kao vlasnika njegovih nekretnina, pravnu osnovu ni interes potraživati pravičnu naknadu s obzirom na to da je tek upisom tuženika u zemljišne knjige oduzeta nekretnina tužitelju. Tužitelj nema osnove potraživati uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, već ima isključivo pravo na naknadu tržišne vrijednosti oduzete nekretnine. Smatra da primjerena naknada za neotkupljene dijelove predmetnih nekretnina iznosi 1.760,00 kn/m2 kao prosječna tržišna vrijednost nekretnina na navedenom području, stoga tužitelj potražuje za oduzeti suvlasnički dio nekretnina u ukupnoj površini od 73,62 m2 iznos od 129.571,20 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 04.07.2020. Kao dokaze je predložio građevinsko vještačenje, geodetsko vještačenje po potrebi, rješenje ovog suda Z-37094/19, uvid u spis Z-37094/19, saslušanje tužitelja i povijesne zk izvatke. Predložio je usvojiti tužbeni zahtjev kako glasi u izreci ove presude.

2. U odgovoru na tužbu je tuženik istaknuo prigovor apsolutne nenadležnosti suda, protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu, osporio je osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te je istaknuo prigovor zastare. Tuženik osporava navode tužitelja da bi navedenim upisom tužitelju bilo oduzeto 73,62 m2 predmetnih nekretnina. Naime, gore opisanim upisom samo je konstatirano već postojeće stanje nekretnine. Navedena nekretnina nije upisom postala nerazvrstana cesta koja se koristila puno ranije kao cesta i od strane tuženika i od strane drugih osoba. Ovim postupanjem samo je proveden njen zemljišnoknjižni upis. Tuženik osporava navode tužitelja da nije bio upoznat s izradom elaborata i Prijavnih listova. Osporava se navod da je tek upisom tuženika u zemljišne knjige kao vlasnika ceste, nekretnina oduzeta tužitelju, te da tek od tada ima interes i pravnu osnovu potraživati pravičnu naknadu. Akt upisa u zemljišne knjige nema konstitutivno značenje, te Grad Zagreb kao javnopravni subjekt kao stjecatelj po samom zakonu, nema obvezu uknjižiti svoje pravo vlasništva. Nesporno je iz dostavljene dokumentacije da je još 28. srpnja 2011. navedena cesta postojala kao nerazvrstana cesta i da je tužiteljev dio faktički postao dio javne ceste kao javnog dobra u općoj uporabi čime je prestalo dotadašnje vlasništvo tužitelja. Najkasnije tada dospijeva zahtjev tužitelja na naknadu. Kao dokaze je predložio uvid u spis Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, Sektor za upravno-pravne poslove, Odjel za naknade i izvlaštenja, Peti područni odsjek (Dubrava), KLASA: UP/I- 943-0/21-04/1, Izvješće o utvrđivanju granice zemljišta na kojem je izvedena nerazvrstana cesta od 23.05.2018., Javni poziv od 22.04.2018. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao zk izvatke (str. 4-6 spisa, 147-157), rješenje Z-37094/19 ovog suda (7-21), zapisnik Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, Sektor za upravno-pravne poslove, Odjel za naknade i izvlaštenja, Peti područni odsjek (Dubrava), KLASA: UP/I-943-0/21-04/1 (31-31), Izvješće o utvrđivanju granice zemljišta na kojem je izvedena nerazvrstana cesta od 23.05.2018. (33-34), javni poziv (35), očitovanje Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, rješenje Grada Zagreba br. UP/I-05/3-3682/2-1980 od 17.10.1980. (61-63), rješenje br. UP/I-05/3-3681/3-1980 od 25.11.1980. (64-66), zapisnik br. UP/I-05/3 3681/4-1980 sastavljen 25.11.1980. Grada Zagreba (67), platni nalog Zavoda za izgradnju grada od 5.12.1980. br. 05/2-16070/2-80, račun br. 16070/2-80, dopis Općine Dubrava 05/2- 16070/1-80 od 20.8.1980., rješenje R1-1531/85 Općinskog suda u Zagrebu sa klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti 2.12.1985., naredba Grada Zagreba -Općine Dubrava br. 05/2-5738/1 1985 od "16.1985." Sekretarijatu za opću upravu i budžet, popis uputnica (1 list) - nečitka kopija, uplatnica, ispis stanja evidencije katastra 17.10.2022., preslik iz ZG Geo Portala - podloga DOF 2018, radni materijal k. o. [katastarska općina] - datum ispisa 23.9.2021., podloga DOF 2001 - ishođena od DGU radni materijal k. o. [katastarska općina] - datum ispisa 23.9.2021., podloga DOF 2011 - ishođena od DGU radni materijal k. o. [katastarska općina] - datum ispisa 23.9.2021., iskaz čestica, uvjerenje Grada Zagreba od 1.9.2021. klasa 935-07/21-02/1147, rješenje Grada Zagreba od 4.12.2007. Odjela za katastar i zemljišnih nekretnina, dopis Državne geodetske uprave, Središnji ured od 9.9.2021. Gradu Zagrebu, izvadak iz z.k. povijesni prikaz br. zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], neslužbena kopija od 19.10.2022. (sve navedeno od str. 71- 133) te je saslušan tužitelj (158).

4. Na temelju provedenog dokaznog postupka i ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Među strankama nije sporno da je tužitelj upisan na nekretnini upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zagrebu, k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao Oranica Ĉret u gajištu površine 85 čhv i suvlasnik ½ nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zagrebu, k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao Oranica Ĉret u gajištu površine 26 čhv. Nije sporno da je tuženik izvlastio predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja, bez sudjelovanja tužitelja u postupku, na način da je izdvojen dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 53,72 m2 i spojio ju sa česticom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i u cijelosti izdvojio česticu 2010/6 u površini od 93,51 m2 u dio čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je da su provedbom geodetskog elaborata izrađenog za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta i evidentiranje izvedenog stanja ceste potvrđenom pod oznakom RN-172/2019 k. o. [katastarska općina],na temelju prijavnog lista za Zemljišnu knjigu evidentirane promjene i upisano je stvarno izgrađeno stanje ceste na način da je u katastru nekretnina i zemljišnim knjigama upisana nerazvrstana cesta- javno dobro u općoj uporabi. Nesporno iz geodetskog elaborata proizlazi da se na z. k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] nalazi javno dostupni put (dio kolnika i nogostup) te da se izvedeno stanje nerazvrstane [adresa] preklapa s predmetnim dijelom z. k. č. br. [katastarska čestica] i cijelom z. k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] na način da je prijavnim listom predloženo umanjenje površine zkčbr. [katastarska čestica] u površini od 54 m2 i umanjenje cijele z. k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 94 m2 te spajanjem istih u novoformiranu z. k. č. br. [katastarska čestica]( nerazvrstana [adresa]) k. o. [katastarska općina].

6. Među strankama je sporno pripada li tužitelju pravo na isplatu zbog navedenog izvlaštenja, odnosno, je li nastupila zastara tužitelju da potražuje tu isplatu.

7. Sud nije posebno ocjenjivao dokaze u dijelu u kojem se odnose na činjenice koje među strankama nisu sporne.

8. Sud nije provodio građevinsko i geodestkog vještačenja kao ni uviđaj zbog razloga ekonomičnosti jer je sud utvrdio odlučne činjenice i bez provođenja navedenih dokaza.

9. U svom je iskazu tužitelj naveo da je predmetnu nekretninu u Osječkoj 89, Zagreb kupio 2000., a o kupnji sam počeo pregovarati 1999. i u tu kupnju je uložio cijeli svoj kapital dobiven prodajom dva stana i zato je dobro proučio papire da zna što kupujem. Jedino je imao spor sa susjedom, ali to je riješeno. Uz to mi je bilo čudno da je jedino njegova katastarska čestica jednim dijelom na cesti, na ulici, dok su sve ostale nekretnine poravnate s pločnikom. Iz tog razloga je išao u grad Zagreb da vidi o čemu se radi te su mu rekle da ne treba brinuti jer će se to sve rješavati u sklopu daljnjih proširenja križanja [adresa] i [adresa] te ukopa ispod pruge. Preko njegove nekretnine je prolazila cesta, po katastru je riječ o oko pola ceste, riječ je o asfaltiranoj cesti koja je bila asfaltirana i 2000. u trenutku kupnje, riječ je o prometnoj cesti kojom prolaze automobili a pločnik također ide preko njegove nekretnine. Misli da je ta cesta asfaltirana sredinom 1980. Dok mu grad Zagreb nije dostavio rješenje o izvlaštenju prije nekih 4-5 godina nije znao da grad Zagreb tu polaže ikakva prava niti je bio pozvan u bilo kakav postupak vezano uz to. Što se tiče dijela nekretnine kojom prolazi cesta to je cijelo vrijeme smatrao svojim jer je bila riječ o površini koju je kupio, odnosno po toj površini koja uključuje i cestu je formirana cijena koju je platio prethodnom vlasniku. Prethodni vlasnik nije živio na adresi [adresa], ali bio je vlasnik te mu je prilikom prodaje pokazivao razne dokumente vezano uz nekretninu te mu je predao i kupoprodajni ugovor kojim je on stekao vlasništvo iz 1988. Prethodni vlasnik mu nije govorio da bi grad Zagreb tu imao nekih pretenzija, nisu razgovarali o činjenici da preko nekretnine prelazi cesta. Vezano uz to je išao u katastar puno puta i uvijek su bili isti podaci vezano uz nekretninu. Ima direktan izlaz na [adresa] te ima ogradu na mjestu do pločnika. Vezano uz pitanje je li neke čestice stekao darovanjem, navodi da je dio čestice glasio na prethodnog vlasnika koji je prodao česticu prodavatelju od kojeg je kupio česticu te je uredio zemljišnoknjižno stanje na način da mu je taj još raniji vlasnik darovao dio čestice. Na pitanje je li izvodio parcelacijski elaborat za predmetnu česticu, navodi da je pokrenuo postupak legalizacije garaže 2015. te da taj postupak još nije okončan. Cestu koja prolazi njegovom nekretninom su cijelo vrijeme koristili i pješaci i motorna vozila, nije takav čovjek da bih im branio prolaz, ali je to cijelo vrijeme smatrao svojim. Što se tiče vremena kupovine, pojašnjava da je prvi put išao u grad Zagreb 2000. da mu pojasne situaciju vezano uz cestu te su rekli da je to posljedica proširenja križanja i činjenice da nisu svi susjedi htjeli prodati dio svoje nekretnine te je takva situacija i ostala. U gradu Zagrebu su mu rekli da će takva situacija biti do deniveliranja [adresa], a nakon čega bi se ulica trebala proširiti još više na njegovu nekretninu, a moguće je da će i njegova kuća biti rušena. Još je dodao da je nekretninu kupovao s povjerenjem u zemljišne knjige, da bi mu nakon 20 godina grad Zagreb došao s ovakvim rješenjem.

10. Pravo vlasnika glede naknade za oduzetu stvar ne može zastarjeti sve dok vlasnik može zahtijevati njezin povrat. Dakle, da tužitelj može tražiti vraćanje predmetne nekretnine, tražbina tužitelja nije dospjela. Tek kada on više ne može zahtijevati povrat nekretnine ili dijela nekretnine koji je oduzet, dospijeva zahtjev za naknadu vrijednosti oduzete nekretnine. Taj zahtjev za isplatu naknade za zemljište koje je oduzeto bez zakonom predviđenog postupka zastarijeva u općem zastarnom roku, dakle u roku od 5 godina prema čl. 371 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99, dalje: ZOO).

11. Naime, iz iskaza tužitelja proizlazi da je dobro proučio papire da zna što kupuje. Preko njegove nekretnine je prolazila cesta, po katastru je riječ o oko pola ceste, riječ je o asfaltiranoj cesti koja je bila asfaltirana i 2000. u trenutku kupnje, riječ je o prometnoj cesti kojom prolaze automobili a pločnik također ide preko njegove nekretnine, a sve to mu je bilo poznato još 2000. godine kao i to da su cestu koja prolazi njegovom nekretninom su cijelo vrijeme koristili i pješaci i motorna vozila

12. Iz svih dokaza i provedenog postupka proizlazi da je predmetne nekretnina u naravi asfaltirana prometnica pristupačna većem broju ljudi još od vremena prije nego li je tužitelj kupio nekretninu, odnosno, prije 2000 godine. Prometnica [adresa] odavno je već bila izgrađena u današnjem profilu pa je tužitelj znao i morao znati da su predmetne čestice u naravi prometnica. Iz toga proizlazi i da tužitelj nikada nije niti bio u posjedu spornih nekretnina jer su one u trenutku sklapanja prethodno spomenutih ugovora već bile u naravi prometnica, javno dobro u općoj uporabi.

13. Iz svega navedenog proizlazi i da je prodavatelj koji je prodao nekretninu tužitelj već bio upoznat s izgradnjom prometnice i da je zastarni rok za isplatu istekao i prije nego li je tužitelj kupio nekretninu, a da to i nije slučaj, istekao je najkasnije 2005., dakle, 5 godina nakon kupnje. Odnosno, puno prije nego li je podnesena tužba u ovom slučaju. Na navedeno nema utjecaj što je rješenje o promjeni stvarnih prava na nekretninama zemljišnoknjižnog odjela ovog suda tužitelj zaprimio 13.11.2020. jer mu je stvarno stanje bilo poznato i od ranije.

14. S obzirom na to da je tuženik uspio u sporu, a nije tražio trošak, sud nije nalagao nijednoj stranci da plati trošak postupka.

15. Zbog svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 29. siječnja 2026.

Sudac:

Ivan Borković

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri istovjetna primjerka u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po pun

2. tuženiku po pun