Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski prekršajni sud u Splitu

    Split, Domovinskog rata 4

    Poslovni broj: Pp-9838/2024.-13.

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog AU, zbog prekršaja iz članka 13. i članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22., 47/23.), i drugookrivljene OU, zbog prekršaja iz članka 17. citiranog Zakona, u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split, pod klasom: 211-07/24-/20963 i ur.brojem: 511-12-24-24-1 od 4. kolovoza 2024., nakon provedenog žurnog postupka, sukladno članku 222. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), 29. siječnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Prvookrivljeni AU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pokojnog AU i A rođene O, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], Ć [adresa], sa završenom srednjom stručnom spremom, skiper, vlasnik sezonskog obrta, zaposlen sezonski, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivan,

    drugookrivljena ĆU OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pokojnog AU i A rođene O, rođena **.**.1968. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa] (kod V), sa završenom srednjom stručnom spremom, bibliotekarka, zaposlena, mjesečnih primanja u iznosu 1.000,00 eura, neudana, bez djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivana iz javnog reda i mira i javne sigurnosti,

    k r i v i  s u

    što je:

    4. kolovoza 2024. u 19:30 sati u Splitu, u Ulici Šetalište Pape Ivana Pavla II prvookrivljeni AU narušavao javni red i mir na način da je na gradskoj plaži „Zenta“ vikao i galamio na državljanina Ukrajine, VU, riječima: "Ja sam se za razliku od tebe borio za svoju državu" te mu je pokazao srednji prst, a nakon čega je vrijeđao postupajuće policijske službenike HU, RU i KU riječima: "Jebem vam mater, govna jedna, smradovi, pička vam materina, mene vodite u mojoj državi, srbi, smeća", a drugookrivljena ĐU je vidjevši da policijski službenici odvode njenog brata, prvookrivljenog AU, vrijeđala postupajuće policijske službenike HU, RU i KU riječima: "Govna jedna sram vas bilo pička vam materina",

    dakle, prvookrivljeni AU na javnom mjestu vikom i na drugi način remetio javni red i mir te je omalovažavao ili vrijeđao državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, a drugookrivljena ĆU je omalovažavala ili vrijeđala državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja,

    čime je prvookrivljeni AU počinio prekršaje opisane i kažnjive po članku 13. i članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a drugookrivljena ĆU prekršaj opisan i kažnjiv po članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

    pa se prvookrivljenom AU sukladno članku 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona,

    u t v r đ u j e

    na temelju članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira - novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura, i

    na temelju članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira - novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura,

    te se prvookrivljenom AU

    i z r i č e

    UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.000,00 (tisuću) EURA.

    Sukladno članku 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, vrijeme za koje je prvookrivljenik bio lišen slobode na temelju izvješća o uhićenju Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split odnosno vrijeme od 4. kolovoza 2024. u 19:40 sati do 5. kolovoza 2024. u 11:25 sati, uračunava se prvookrivljeniku u izrečenu novčanu kaznu kao 79,64 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) novčane kazne pa je prvookrivljenik dužan platiti novčanu kaznu u preostalom iznosu od 920,36 eura (devetsto dvadeset eura i trideset šest centi).

    Na temelju članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, drugookrivljenoj OU

    i z r i č e s e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 700,00 (sedamsto) EURA

    Sukladno članku 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, vrijeme za koje je drugookrivljenica bila lišena slobode na temelju izvješća o uhićenju Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split odnosno vrijeme od 4. kolovoza 2024. u 22:10 sati do 5. kolovoza 2024. u 11:25 sati, uračunava se drugookrivljenici u izrečenu novčanu kaznu kao 79,64 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) novčane kazne pa je drugookrivljenica dužna platiti novčanu kaznu u preostalom iznosu od 620,36 eura (šesto dvadeset eura i trideset šest centi).

    Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u roku od 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

    Sukladno odredbi članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, izrečene novčane kazne smatrat će se u cjelini plaćenima ako okrivljenici plate dvije trećine istih u roku 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

    II. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 130,00 (sto trideset) eura u roku od 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II. Policijska postaja Split, podnijela je pod uvodno navedenim brojem, optužni prijedlog protiv prvookrivljenog AU, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i prekršaja iz članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije i drugookrivljene OU zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    2. Žurni postupak proveden je na temelju članka 221. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona.

    3. Prvookrivljeni AU je, očitujući se o krivnji za prekršaje koji mu se stavljaju na teret, izjavio kako se ne smatra krivim te je u svojoj obrani naveo da je 4. kolovoza 2024. u 19:30 sati u Splitu, Šetalište Pape Ivana Pavla II, na plaži Žnjan, šetao psa, a sa njim je bila sestra (drugookrivljenica) ĆU koja je također šetala psa. U jednom trenutku pored njih je proletjelo jedno vozilo, došao je do vozača tog vozila i istom se obratio na engleskom jeziku da vozi opreznije, a on je na to izišao iz vozila, unio mu se u facu (lice) i rukama ga odgurnuo te ga je isti, nakon što je počeo fotografirati njegove registarske oznake, gurnuo preko zidića u grmlje, a nakon toga je istom viknuo neke riječi jer je bio uzrujan, ali to nisu bile riječi koje se navode u optužnom prijedlogu. Istina je da je istom pokazao srednji prst. Drugookrivljenica je pozvala policiju, a potom je dotični izvadio sprej i posprejao ih oboje. Sudu pokazuje svoje naočale za vid na kojima se vide zamagljena stakla te navodi da su to ostaci suzavca tj. spreja. Nije točno da je vrijeđao postupajuće policijske službenike riječima koje se navode u optužnom prijedlogu, istina je da im je uputio neke riječi, ali te riječi nisu uvredljivog sadržaja.

    3.1. Drugookrivljena ĆU je, očitujući se o krivnji za prekršaj koji joj se stavlja na teret, izjavila kako se ne smatra krivom te je u svojoj obrani navela da je 4. kolovoza 2024. bila u Ulici Šetalište Ivana Pavla II u Splitu. Nije točno da je vrijeđala dotične policijske službenike za vrijeme dok su isti odvodili njenog brata (drugookrivljenika) AU. Samo je kazala policijskim službenicima: "Evo moga brata odvodite, a njega ne", a pritom je mislila na čovjeka koji je državljanin Ukrajine i koji ih je umalo prethodno pregazio autom zbog čega mu se drugookrivljenik obratio, oni su se posvađali zbog toga te se sjeća da mu je drugookrivljenik govorio da se on borio za svoju državu, a dotični mu je na to odgovorio da nema veze što se on borio za svoju državu kad je sada siromašan i jadan i glup kao i njegov predsjednik. Dotični je odgurnuo drugookrivljenika, a kasnije ga je gurnuo u grmlje te je iz prtljažnika izvadio psa pasmine pit bull kojeg je huškao na njih, a kojeg je pomazila jer pas nije kriv za ponašanje vlasnika. Osim toga, dotični ih je poprskao suzavcem, pa je zbog toga zvala i hitnu pomoć. Nije vrijeđala policijske službenike, ne sjeća se riječi koje je drugookrivljenik upućivao policijskim službenicima, ali je vikao.

    3.2. Drugookrivljenica je Sudu predočila snimku sa svog mobitela, koju je Sud u dokazne svrhe reproducirao i na kojoj drugookrivljenica govori da ima pravo ovdje sidit, na što joj policijski službenik odgovara: „Dobro onda vi sidite tu“, a drugookrivljenica konstatira govoreći: „Znači njega niste uhapsili“.

    3.3. Sud je dalje u dokazne svrhe pročitao zapisnik o ispitivanju svjedoka – policijskih službenika: RU, KU, HU, ZU i DU od 5. kolovoza 2024., izvješće o uhićenju na ime prvookrivljenika i drugookrivljenice od 4. kolovoza 2024., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime prvookrivljenika i drugookrivljenice od 4. kolovoza 2024., naredbu o smještanju u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva na ime prvookrivljenika i drugookrivljenice te službenu zabilješka o dojavi II. Policijske postaje Split.

    4. Na idućem ročištu u svojstvu svjedoka ispitani su policijski službenici GU i KU.

    4.1. Svjedok GU je u svom iskazu izjavio da je predmetne prilike postupao kao policijski službenik, a po dojavi da dvije osobe narušavaju javni red i mir i da će doći do eskalacije sukoba te da sada prepoznaje da su to prisutni okrivljenici. Na plažu „Zenta“ u Splitu upućene su dvije patrole, a patrola koja je došla prije njegove patrole je smirila situaciju. Prvookrivljenik je bio posprejan pepper sprejem, a što je uočio po dolasku na mjesto događaja, nije osobno vidio taj čin. Također je uočio da je dotični alkoholiziran. Državljanin Ukrajine je mirno stajao sa strane. Sjeća se da je okrivljenik vikao "Jebem vam mater, pička vam materina", bilo je još riječi uvredljivog sadržaja koje su bile upućene policijskim službenicima, ali ih se zbog proteka vremena ne može sjetiti. Prvookrivljeniku je ponuđena liječnička pomoć u više navrata, a koju je odbio. Drugookrivljenica je za vrijeme intervencije počela vaditi mobitel i držala ga je u ruci, vjerojatno je i snimala, govorila je da ne rade svoj posao, da kako joj se brata odvodi, a drugih riječi se ne može sjetiti. Državljanin Ukrajine je također bio priveden u sklopu ove intervencije.

    4.2. Okrivljenici nisu imali primjedbi na iskaz ispitanog svjedoka.

    4.3. Prvookrivljenik je postavio pitanje jesu li od državljanina Ukrajine oduzeli pepper sprej, na što je svjedok odgovorio da je pepper sprej oduzet i da je za to isti sankcioniran. Drugookrivljenica nije imala pitanja za svjedoka te je izjavila da ona nije nikoga vrijeđala.

    4.4. Sud je na okolnost vrijeđanja iz predmetnog događaja izveo dokaz suočenjem prvookrivljenika i svjedoka RU, na način da su se prvookrivljenik i svjedok gledali u oči te je prvookrivljenik izjavio da nije vrijeđao policijske službenike dok je svjedok izjavio da je upozoren da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo i da ostaje pri svom iskazu kojeg je dao.

    5. Svjedokinja KU je u svom iskazu izjavila da je predmetne prilike upućena s drugim kolegama policijskim službenicima na intervenciju na mjesto događaja na plažu Zenta u Splitu. Da je kao policijska vježbenica tada postupala prema drugookrivljenici koju je smirivala i uzimala njene podatke i od nje je bilo upućeno nekoliko uvreda prema policijskim službenicima koji su tada postupali, a ne samo prema njoj osobno. Da je to bio njen prvi radni dan i ne može se više sjetiti tih uvredljivih riječi. Da je druga patrola postupala prema prvookrivljeniku, tako da se ne može točno izjasniti o njegovom ponašanju.

    5.1. Okrivljenici nisu imali primjedbi na iskaz ispitane svjedokinje.

    5.2. Na pitanje prvookrivljenika koliko je bila udaljena od njega na mjestu događaja, svjedokinja je odgovorila otprilike pet do šest metara. Na pitanje prvookrivljenika je li čula njegov razgovor, svjedokinja je odgovorila da je razgovarala sa svojim kolegama i nije na to obraćala pažnju.

    5.3. Drugookrivljenica nije imala pitanja za svjedokinju te je izjavila da ona nije nikoga vrijeđala.

    5.4. Sud je pročitao zapisnik o ispitivanju svjedokinje KU od 5. kolovoza 2024., nakon čega je svjedokinja u cijelosti ostala pri svom iskazu.

    5.5. Sud je izveo dokaz suočenjem prvookrivljenika i svjedokinje KU, a na okolnost vrijeđanja iz predmetnog događaja, na način da su se prvookrivljenik i svjedokinja gledali u oči te je prvookrivljenik izjavio da nije vrijeđao policijske službenike i da ostaje pri svojoj obrani, a svjedokinja je izjavila da je nebitno kada je počela raditi, je li joj to bio prvi radni dan, ali neće davati lažni iskaz i čula je ove riječi, a koje su navedene na njenom zapisniku kad je davala iskaz kao svjedok u prostorijama policije.

    5.6. Sud je izveo dokaz suočenjem drugookrivljenice i svjedokinje KU, a na okolnost vrijeđanja iz predmetnog događaja, na način da su se drugookrivljenica i svjedokinja gledali u oči te drugookrivljenica izjavila: „Ja nisam vrijeđala policijske službenike i ostajem pri svojoj obrani“, a svjedokinja navodi: „Ja ostajem pri svom iskazu iz prostorija policije“, a na pitanje drugookrivljenice „Kako to da ste prvo izjavili na sudu da se ne sjećate tih riječi, da niste ništa čuli“, svjedokinja izjavljuje: „Od ovog događaja je prošlo mjesec dana i ja se ne mogu sjetiti svake izgovorene riječi, ja sam od tada imala toliko intervencija, ali sada kada je sutkinja pročitala moj zapisnik, ja kažem da ste vi te riječi izgovorili“, a na primjedbu drugookrivljenice da možda nije pobrkala od toliko intervencija riječi koje bi bile izgovorene u predmetnom događaju, ista izjavljuje: „Nisam pobrkala te riječi“.

    6. Iduće ročište održano je u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti uredno pozvanog ovlaštenog tužitelja.

    6.1. Sud je na navedenom ročištu reproducirao audio-video snimku s mjesta događaja, koju su okrivljenici dostavili u spis, a iz koje proizlazi sljedeće: Muška osoba s bijelim naočalama na glavi sjeda pored prtljažnika auta u kojem se nalazi pas i drži u ruci mobitel, za to vrijeme se u pozadini čuje ženski glas, a koji pripada drugookrivljenici, i koja govori „evo policija“, a prvookrivljenik govori „razbija mi je očale“, drugookrivljenica govori „razbio mu je očale, prijetija nam je pasom, skoro nas je zgazija, u našoj vlastitoj zemlji nam prijeti jedan ovakav „shit“, govno od čovika“, nakon čega se čuje muški glas koji kaže „Nećete se tako izražavat“, a drugookrivljenica nastavlja govoriti „mene peče sve ovo, ja ga želim prijavit“, a prvookrivljenik govori „pogledajte šta mi je napravija“, drugookrivljenica govori „on mu je samo reka da se ide borit za svoju zemlju ka šta se on borija za svoju“, prvookrivljenik izjavljuje „ja sam se borija“, a drugookrivljenica „on je popizdija, ja imam upalu oka“, prvookrivljenik izjavljuje „ja sam navika na sranja“, drugookrivljenica „mene je zabolila glava, mislim da ovog čovika triba privest i zatvorit i nastavlja „nemojte vidit, vi ste naša policija u našoj zemlji“, prvookrivljenik izjavljuje „dobro je, smiri se“, drugookrivljenica: „okej, ali ono mi njemu nismo ništa napravili“. Na snimci se dalje vidi kako policijski službenik uzima dvije osobne iskaznice i fotografira ih na zidiću, drugookrivljenica izjavljuje „zato šta ima para pa misli da može srat po glavi svakom“, prvookrivljenik izjavljuje „ne znam, pitaj njega di je sprej“. Na snimci se vidi kako je jedan pas i dalje u prtljažniku auta, miran je, kao i pas koji se nalazi pored drugookrivljenice. Policijski službenik razgovora na mobitel i govori „zbog nekog napada“, a onda se ubacuje prvookrivljenik i govori „ne, ne, ne, on me je napa“, a drugookrivljenica „on je nahuška pasa na nas“, a prvookrivljenik „ništa, pas nije napa“, a policijski službenik govori „samo se malo smirite, moram znat točno što se dogodilo“ , drugookrivljenica govori „on nas je skoro zgazija“ i za to vrijeme drži psa na uzici, policijski službenik izjavljuje „pozvao sam ja hitnu“, a prvookrivljenik „ne triba“, drugookrivljenica „neka, bravo, bolje“, prvookrivljenik izjavljuje „ja sam veteran, ne treba mi“, a policijski službenik govori „smanjite tenzije, smanjite ton“, drugookrivljenica izjavljuje „mi smo se tamo parkirali i otišli sa pasom, on nas je skoro zgazija i onda smo mu rekli neka pazi i onda je došlo do sukoba između njega zato što nas je on počeja vriđat da šta mi oćemo, neka mi pazimo, ne on i tako“ i onda mu je on reka šta se ne ide borit ovako mlad za svoju zemlju nego ovde dolazi i misli ako ima para da može sve i onda je eskaliralo i onda su se počeli naguravat, međutim on ga može samlit u papar, ali nije, ali zato je on njega gurnija tamo, uzeja je sprej iz auta i poprska je mene jer sam ja počela vikat, poprska je mene, poprska je njega“, a policijski službenik na to govori „dobro, rekli ste mi svoju verziju pričekajte tu da obavimo razgovor sa ljudima koji su vidili“, drugookrivljenica odgovara „dobro može“, a prvookrivljenik izjavljuje „može dobar sam sve je u redu“. Prvookrivljenik dalje za svoju osobnu govori da je dao kolegi, policijski službenik pita prvookrivljenika „imate li vi osobnu“, a on odgovara “da sam da sam kolegi, jel vam triba, ne znam dođite vamo, ako triba osobna“, a na snimci se vidi parkirano osobno vozilo ukrajinskih registarskih oznaka, sada sa zatvorenim prtljažnikom te prvookrivljenik ponavlja „da sam osobnu, bila je tu negdi“. Tri policijska službenika se nalaze pored vozila i međusobno razgovaraju, ne čuje se što govore, a prvookrivljenik tada govori „kreten ukrajinac, poprska me sa peper sprejom jer je kreten, šta reć, pa se nasmije i govori „bolje vam je“ i nastavlja govoriti „ja ću se borit ne brinite se, borija sam se i 91., sad ću se isto borit, nema straja samo“. Na snimci se dalje vidi kako ljudi prolaze šetnicom, tada jedan od policijskih službenika koji su stajali pored vozila s ukrajinskim reg. oznakama dolazi do osobe koja snima predmetni događaj i govori „dobar dan“, ne čuje se dobro na snimci što policijski službenik pita prvookrivljenika koji odgovara „di me je volja“, policijski službenik izjavljuje u vidu konstatacije „di vas je volja“, a potom „di vas je trenutno volja zato što nemate prebivalište“, a prvookrivljenik odgovara „imam, [adresa], imate na...“, tada se čuje drugi policijski službenik u pozadini koji izjavljuje „vas dvojica ćete bit privedeni za narušavanje javnog reda i mira“, a prvookrivljenik izjavljuje „super baš mi je drago“, a policijski službenik nastavlja govoreći „drugi gospodin će ići s kolegom i to je to“, prvookrivljenik izjavljuje „može, recite samo, sestra mi je tamo“, pas čitavo vrijeme laje, policijski službenik govori „mislim da smo se razumjeli“, prvookrivljenik odgovara „jesmo“ policijski službenik pita „čije su ovo stvari“, prookrivljenik odgovara „to su njezine stvari i doziva drugookrivljenicu „ OU, OU, uzmi svoje stvari, dat ću ti ključ od auta i ja idem u postaju“. Vidi se kako drugookrivljenica stoji pored dva policijska službenika, prvookrivljenik govori „ja idem u postaju, nema veze, šta“, jedan od policijskih službenika govori drugookrivljenici „zato što je on njega napao“, a prvookrivljenik na to izjavljuje „nisam ga ja napa“, a drugookrivljenica izjavljuje „skužajte.... ne fali mu dlaka, a vidi njega“ a policijski službenik govori „stišajte se“, a prvookrivljenik dalje nastavlja govoriti „Miljena pusti, smiri se sve u redu“, a na snimci se vidi i policijska službenica koja se nalazi pored druga dva policijska službenika i promatra situaciju, policijski službenik govori „vi ćete doći u postaju, njih dvoje će biti privedeni, dalje se nećemo raspravljat“, prvookrivljenik ponavlja „sve u redu“, a drugookrivljenica i dalje raspravlja s policijskim službenikom mahajući rukom i govoreći „pogledajte njegovo lice, njegovu majicu“, policijska službenica stoji pored drugookrivljenice koja negoduje i dalje i govori prvookrivljeniku „peče me, mi smo došli s pasima prošetat i ić u moje mame koja tu poviše živi i ovaj kreten nas ja zamalo zgazija“, policijski službenik govori „stišajte se“, a drugookrivljenica nastavlja „mene užasno boli glava sada, ja ne mogu vozit, bojin se, sve me peče“ a prvookrivljenik govori „čekajte sad, njega puštate da priča, a ja“, u pozadini se vidi muška osoba (državljanin Ukrajine koji razgovara na mobitel), prvookrivljenik dalje govori „di mi je osobna iskaznica“, policijski službenik mu govori da je u prekršaju, a prvookrivljenik povisuje ton i govori „ je li ja sam uhićen“, čuje se drugookrivljenica kako govori „on nije u prekršaju“ opet se čuje prvookrivljenika „ja sam uhićen“, policijski službenik odgovara „je, tako je“, policijski službenik govori „upozoravam vas da se kulturno ponašate, prvookrivljenik izjavljuje „ja sam uvik kulturan“ te mu policijski službenik govori da ugasi mobitel, prvookrivljenik odgovara „neću, neću“, a tada dolazi drugi policijski službenik i govori mu „vi ste uhićeni, gasite mobitel“, prvookrivljenik izjavljuje „ja sam uhićen, policijski službenik izjavljuje „tako je“ a prvookrivljenik „ a oćete mi stavit lisice“ i tada drugookrivljenica povišenim tonom se obraća i govori „a on nije uhićen“ nakon čega snimka završava.

    6.2. Prvookrivljenik je nakon reproducirane snimke izjavio da snimka završava tada jer je poslušao policijskog službenika i ugasio mobitel, a inače je taj čitavi događaj snimao svojim mobitelom.

    6.3. Sud je pročitao dio izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju II. Policijske postaje Split u dijelu koji ne sadrži obavijesne razgovore.

    6.4. Drugookrivljenica je izjavila da je prije nego što je uopće došla u prostorije policije, bila kod svoje mame, i smatra da nije zabranjeno piti nakon tog događaja koji se dogodio popodne. Da se o njenim psima pobrinuo prijatelj kojeg je zvala, a da je tek navečer bila u policijskoj postaji i nije joj jasno zbog čega je taj H pušten od strane policije.

    6.5. Sud je pročitao izvatke iz prekršajne evidencije za okrivljenike, a iz kojih proizlazi kako okrivljenici nisu prekršajno osuđivani iz javnog reda i mira i javne sigurnosti.

    7. Sud je odustao od neposrednog ispitivanja VU u svojstvu svjedoka, a koji u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni boravište, a njegovo boravište izvan [adresa] je nepoznato te bi se inzistiranjem na njegovom ispitivanju ovaj postupak samo nepotrebno odužio, a sve odlučne činjenice su dovoljno utvrđene izvedenim dokazima.

    7.1. Napominje se kako je ovlašteni tužitelj ovom Sudu na traženje dostavio obavezni prekršajni nalog klasa: 211-07/24-2/33711 ur.broj: 511-12-24-24-1 od 4. kolovoza 2024., a iz kojeg proizlazi kako je VU kažnjen zbog prekršaja iz članka 72. stavak 1. točka 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, a koji nalog je pravomoćan 13. kolovoza 2024. i izvršan 22. kolovoza 2024. te da je isti novčanu kaznu po izdanom nalogu platio.

    8. Sud je precizirao ime i prezime državljanina Ukrajine u skladu s rezultatima provedenog dokaznog postupka, a čime nije došlo do prekoračenja optužbe jer se time ne mijenjaju bitni elementi optužbe.

    9. Nakon provedenog postupka, odnosno ocjenom obrane okrivljenika i izvedenih dokaza, Sud je nedvojbeno utvrdio kako je prvookrivljenik počinio prekršaje iz članka 13. i članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a drugookrivljenica prekršaj iz članka 17. istog Zakona, čega ga ih je Sud proglasio krivima i izrekao im odgovarajuće kazne.

    10. Odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je:

    Tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    10.1. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je: Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    11. U postupku nije sporno da su se prvookrivljenik AU i drugookrivljena ĆU u vrijeme opisano u izreci ove presude nalazili u Splitu, u Ulici Šetalište Ivana Pavla II (na plaži Zenta) te da se prvookrivljenik obratio VU, koji je državljanin Ukrajine, nije sporno da je prvookrivljenik vikao i nije sporno da je VU pokazao srednji prst.

    11.1. Sporno je je li prvookrivljenik vikao riječi koje mu se stavljaju na teret optužnim prijedlogom: „Šta se kupaš koji kurac ovdje dok tvoji ginu doma, idi bori se pička ti materina, ja sam se za razliku od tebe borio za svoju državu, gubi se u Ukrajinu ovo je moja zemlja“ i je li mu se unosio u lice.

    11.2. Iz naprijed citirane zakonske odredbe (odlomak 10.1. ove presude), proizlazi da prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj „tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, iz čega je jasno da je zakonsko obilježje prekršaja, između ostaloga, vika na javnom mjestu, pri čemu je irelevantan sadržaj riječi budući da je bitan intenzitet, dakle način kojim su se izgovarale određene riječi. S obzirom da je prvookrivljenik u obrani priznao da je vikao i da je VU pokazao srednji prst te uzevši u obzir da iz obrane drugookrivljenice proizlazi da su se VU i prvookrivljenik posvađali i da je istom prvookrivljenik izgovorio riječi da se borio za svoju državu, a čemu prvookrivljenik nije prigovorio, nedvojbeno je da je prvookrivljenik takvim postupanjem, odnosno vičući citirane riječi i pokazujući srednji prst, odstupio od granica normalnog ponašanja na ulici (plaži), koja je javno mjesto i time je počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    11.3. Budući da u činjeničnom opisu prekršaja nedostaje bitno zakonsko obilježje prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a to je da je djelo počinjeno na naročito drzak i nepristojan način (kvalifikatorna okolnost), Sud je naprijed opisano postupanje okrivljenika pravno označio kao prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a koji je blaži prekršaj u odnosu na prekršaj iz članka 6. istog Zakona za koji se prvookrivljenik optužuje. Sud je iz činjeničnog opisa djela ispustio riječi za koje nije dokazano da ih je prvookrivljenik predmetne prilike vikao ("šta se kupaš koji kurac ovdje dok tvoji ginu doma, idi bori se pička ti materina, gubi se u Ukrajinu ovo je moja zemlja") kao što nije ni dokazano da se unosio u lice VU (iz spisa je sukladno članku 121. Prekršajnog zakona izdvojen zapisnik o ispitivanju svjedoka VU kao nezakonit dokaz, a drugih svjedoka nije bilo). Iz činjeničnog opisa djela ispuštene su riječi: ..."u vidno alkoholiziranom stanju" jer navedeno ne čini biće djela iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Također je Sud umjesto prezimena RU, koje se odnosi u činjeničnom opisu djela iz optuženja na policijsku službenicu KU, naveo ispravno prezime KU.

    12. Odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je:

    Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    13. Nije sporno da su predmetne prilike policijski službenici postupali prema okrivljenicima i nije sporno da su im se okrivljenici obraćali. Sporno je jesu li okrivljenici vrijeđali postupajuće policijske službenike HU, RU i KU, i to na način da je prvookrivljenik dotičnima uputio riječi: "Jebem vam mater, govna jedna, smradovi, pička vam materina, mene vodite u mojoj državi, srbi, smeća", a drugookrivljenica da je dotičnima uputila riječi: "Moga brata privodite, a njega ostavljate, govna jedna, sram vas bilo, pička vam materina".

    13.1. Policijski službenici GU i KU neposredno su svjedočili pred sudom na okolnost neposrednih opažanja predmetne prilike kada su sklopu svoje radne obveze bili upućeni na intervenciju u povodu dojave o narušavanju javnog reda i mira, a o čemu su sastavljeni i zapisnici o njihovom ispitivanju u svojstvu svjedoka u prostorijama II. Policijske postaje Split i koji zapisnici sukladno članku 158. stavak 7. i 8. Prekršajnog zakona predstavljaju zakonite dokaze. Sud je iskaze ispitanih svjedoka cijenio vjerodostojnima s obzirom da su svjedoci iskazivali objektivno i uvjerljivo i u njihovim iskazima nije bilo nelogičnosti ni kontradiktornosti koje bi dovele u sumnju njihove iskaze. Svjedok GU iskazivao je da je prvookrivljenik policijskim službenicima vikao riječi uvredljivog sadržaja, vikao je "Jebem vam mater, pička vam materina", a osim navedenih riječi, po iskazu svjedoka, bilo je još riječi uvredljivog sadržaja, a kojih se svjedok zbog proteka vremena nije mogao sjetiti. Iako svjedokinja KU iskazujući pred sudom, nije mogla precizirati sadržaj izgovorenih riječi, potvrdila je da je od drugookrivljenice bilo upućeno nekoliko uvreda prema policijskim službenicima. Budući da se svjedoci nisu mogli sjetiti svih izgovorenih uvredljivih riječi, Sud je pročitao zapisnike o ispitivanju svjedoka RU i KU, sastavljene u prostorijama II. Policijske postaje Split, a iz kojih u bitnom proizlazi da su dolaskom na predmetnu adresu zatečeni državljanin Ukrajine, VU i okrivljenici koji su bili u vidno alkoholiziranom stanju, a nakon što se istima objasnilo zašto su uhićeni te da će morati pristupiti u službene prostorije II. Policijske postaje Split, prvookrivljenik je krenuo negodovati radi cijele situacije navodeći da on neće ići, zašto se njega uhićuje u njegovoj državi te da će poći jedino ako mu se na ruke stavi sredstva za vezivanje zbog čega je policijski službenik R to i učinio, a kada se prvookrivljenika krenulo smještati u službeno policijsko vozilo, isti se vičući i galameći krenuo obraćati policijskim službenicima riječima: "Jebem vam mater, govna jedna, smradovi, pička vam materina, mene vodite u mojoj državi, srbi, smeća",nakon čega je isti smješten u službeno policijsko vozilo i priveden u postaju. Međutim, dok se cijela situacija odvijala, sestra drugookrivljenika, ĆU kada je vidjela kako njenog brata privode policijski službenici, ista se vičući krenula obraćati policijskim službenicima riječima: "Moga brata privodite, a njega ostavljate, govna jedna, sram vas bilo, pička vam materina", nakon čega je ista naknadno, kada je svoja dva psa vratila kući, bila privedena u službene prostorije II. Policijske postaje Split. Osim navedenih zapisnika, Sud je pročitao i zapisnike o ispitivanju svjedoka policijskih službenika ZU i DU koji potvrđuju naprijed navedene zapisnike o ispitivanju svjedoka policijskih službenika RU i KU. Neuvjerljivi su pokušaji obrana okrivljenika koji su paušalno tvrdili da se nisu obraćali policijskim službenicima uvredljivim riječima jer ih demantiraju iskazi ispitanih svjedoka koji su suglasno izjavili da su ih okrivljenici vrijeđali naprijed citiranim riječima, a to što se svjedokinja KU pred sudom nije mogla sjetiti izgovorenih riječi dok se svjedok GU sjetio dijela tih riječi, ne umanjuje vjerodostojnost njihovih iskaza koji su potkrijepljeni zapisnicima o njihovom ispitivanju u prostorijama policije kada su iskazivali neposredno nakon samog događaja i kada su im sjećanja još svježa. Uostalom, ni nakon što je Sud proveo suočenje između okrivljenika i ispitanih svjedoka na spornu okolnost izgovorenih uvredljivih riječi, Sud nije našao razloge zašto bi policijski službenici kao službene osobe koje su predmetne prilike obavljali svoju dužnost, bezrazložno teretili okrivljenike, a koji su i dalje ostali pri svojim obranama da nisu vrijeđali policijske službenike, a što sud smatra isključivo usmjerenim na izbjegavanje prekršajne odgovornosti. Naime, upravo je svjedokinja KU i sama pojasnila tijekom suočenja s drugookrivljenicom, odgovarajući na njeno pitanje kako to da je prvo na Sudu izjavila da se ne sjeća tih riječi, izjavila da je od događaja prošlo mjesec dana i da se ne može sjetiti svake izgovorene riječi jer je od tada imala toliko intervencija, ali kada je sutkinja pročitala njen zapisnik, potvrdila je da je drugookrivljenica te riječi izgovorila i na primjedbu drugookrivljenice u smislu da nije pobrkala od toliko intervencija riječi koje bi bile izgovorene u predmetnom događaju, svjedokinja je decidirano izjavila da nije pobrkala te riječi. Svjedok GU je tijekom suočenja s prvookrivljenikom izjavio da je upozoren da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo i da ostaje pri svom iskazu kojeg je dao. Sud smatra potrebnim napomenuti i kako iz reproducirane snimke koju je drugookrivljenica sačinila putem svog mobitela snimajući predmetni događaj, ne proizlazi da su se policijski službenici ponašali na neprimjeren način tijekom službenog postupanja prema okrivljenicima, a koji su s druge strane negodovali i što je bilo posebno vidljivo u trenutku kada se prvookrivljeniku priopćuje da je uhićen i upozorava se na kulturno ponašanje, a drugookrivljenica za to vrijeme izražava nezadovoljstvo s protupitanjem "a on (očigledno misleći na državljanina Ukrajine) nije uhićen" i nakon čega snimka završava (odlomak 6.1. ove presude).

    13.2. Slijedom navedenog, a s obzirom da su policijski službenici u konkretnom slučaju postupali kao ovlaštene službene osobe te da su okrivljenici istima uputili riječi citirane u izreci ove presude, a koje su po svojem sadržaju uvredljive i izgovorene onog trenutka kada su policijski službenici odvodili prvookrivljenika jer je isti uhićen (isti su postupali u vezi s vršenjem službe), nedvojbeno je kako su okrivljenici takvim postupanjem ostvarili sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    14. Napominje se kako je Sud postupanje okrivljenika prema policijskim službenicima pravno označio kao prekršaj iz članka 17., a ne kao prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i time nije došlo do prekoračenja optužbe jer je ista vrsta i visina kazne propisana za oba prekršaja, pa okrivljenici nisu takvom izmjenom proglašeni krivima za teže djelo od onoga koje im se optužbom u činjeničnom opisu djela stavlja na teret. Naime, Sud nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela, a sukladno članku 179. stavak 4. Prekršajnog zakona, ali je vezan činjeničnim opisom djela navedenim u optužnom prijedlogu.

    14.1. Isto tako se napominje kako Sud nije razmatrao prekršaj iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije jer u činjeničnom opisu djela koje se prvookrivljeniku stavlja na teret nema elemenata bića navedenog prekršaja, odnosno nigdje se ne navodi da bi prvookrivljenik postupao s ciljem (izravnom namjerom) prouzročenja straha ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u primjerice rasi, etničkoj pripadnosti, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju.

    15. Nakon što je Sud okrivljenike proglasio krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret, odlučio je o kazni koju će izreći okrivljenicima.

    16. Određujući vrstu i visinu kazne okrivljenicima, Sud je vodio računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i okrivljenike, kako olakotnim tako i otegotnim okolnostima. Osim prekršajne neosuđivanosti okrivljenika iz javnog reda i mira i javne sigurnosti, Sud nije utvrdio postojanje naročito izraženih olakotnih okolnosti koje bi učinile osnovanim primjenu instituta ublažavanja kazne. Sud je okrivljenicima kao otegotno uzeo u obzir težinu prekršaja za koje je Zakonom propisana i mogućnost izricanja kazne zatvora. S obzirom na navedeno, Sud je okrivljenicima, između alternativno propisane kazne zatvora i novčane kazne, izrekao novčane kazne kao blažu vrstu kazne, i to na način da je prvookrivljeniku za djelo pod a) utvrdio novčanu kaznu u najmanjem iznosu od 300,00 eura, a za djelo pod b) novčanu kaznu u najmanjem iznosu od 700,00 eura te mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura, dok je drugookrivljenici izrečena najmanja novčana kazna u iznosu od 700,00 eura i Sud smatra da će se tako izrečenim novčanim kaznama ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 32. i opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona.

    16.1. Na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, vrijeme za koje su okrivljenici bili lišeni slobode uračunato im je u izrečene novčane kazne kao 79,64 eura novčane kazne, a kako je i navedeno u izreci ove presude.

    16.2. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenici uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku od jednog mjeseca po pravomoćnosti ove presude, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini plaćene.

    17. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona te predstavlja paušalne troškove koji su okrivljenicima određeni u iznosu od 130,00 eura (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka "Narodne novine" broj 18/13., propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura), a što je po mišljenju ovog Suda primjereno složenosti, trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

    U Splitu 29. siječnja 2026.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Marija Đirlić, v.r.

    Zrinka Krečak, v.r.

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Dostaviti:

    1. Okrivljenicima,

    2. II. Policijskoj postaji Split,

    3. u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.