REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj: Kž-37/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županjski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća te Gordane Paljevec i Marije Garačić-Turković kao članica vijeća uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika FT, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. - dalje: KZ/11), povodom žalbi državnog odvjetnika i optuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj K-661/2025 8. prosinca 2025. u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Žalbe državnog odvjetnika i optuženika FT odbijaju se kao neosnovane i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Karlovcu optuženi FT je proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po članku 326. stavku 1. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci presude. Na temelju članka 326. stavka 1. KZ/11 optuženi FT je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca, a na temelju članka 57. KZ/11 izrečena mu je djelomična uvjetna osuda na način da se od ukupno izrečene kazne zatvora na koju je optuženik osuđen izvršava sedam mjeseci kazne zatvora, a dio kazne zatvora u trajanju od sedam mjeseci neće se izvršiti ako optuženik FT u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženiku FT se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme od uhićenja 28. kolovoza 2025. pa nadalje.
2. Na temelju članka 79. stavka 2. KZ/11 optuženiku FT trajno se oduzima mobilni uređaj marke „Redmi Note 11“, a koji je privremeno oduzet temeljem potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Karlovac s ispostavom Vojnić, serijskog broja [serijski broj] od 28. kolovoza 2025.
3. Na temelju članka 148. stavaka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08) optuženik je oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08, kao i nužnih izdataka i nagrade branitelja po službenoj dužnosti.
4. Pravodobnu žalbu je zbog odluke o kazni podino državni odvjetnik, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženiku izrekne bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca.
5. Pravodobnu žalbu je zbog odluke o kazni podnio i optuženik po branitelju po službenoj dužnosti Hrvoju Medariću, odvjetniku iz Karlovca, s prijedlogom da se „uvaži ovu žalbu i pobijanu presudu preinači u odluci o kazni te da okrivljenom izrekne blažu kaznenopravnu sankciju ili istu kaznenopravnu sankciju u kraćem trajanju ili da određenu kaznu zatvora temeljem članka 57. stavak 1. Kaznenog zakona djelomično uvjetuje ili podredno da istu presudu ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje“.
6. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika je podnio optuženik po branitelju po službenoj dužnosti, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.
7. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
8. Žalbe državnog odvjetnika i optuženika nisu osnovane.
9. Državni odvjetnik smatra da okolnosti koje je sud prvog stupnja u pobijanoj presudi naveo kao olakotne, ne predstavljaju olakotne okolnosti, već da se radi o uobičajenim okolnostima, odnosno sud niti na koji način nije obrazložio o kakvim se to obiteljskim i imovinskim prilikama u konkretnom slučaju radi, a koje bi utjecale na određivanje kaznene sankcije okrivljenika. Također, propušteno je cijeniti da se radi o ozbiljnom kaznenom djelu protiv javnog reda, za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina i kod kojeg počinitelj postupa iz koristoljublja, dakle u namjeri stjecanja nepripadne materijalne koristi, a broj ovih kaznenih djela na području mjesne nadležnosti Općinskog suda u Karlovcu u kontinuiranom je porastu, a koji porast se neće zaustaviti ovako blagom kaznenom politikom, jer upravo zbog izricanja blagih kaznenih sankcija teško se može očekivati da će se broj počinitelja ovog kaznenog djela smanjiti, odnosno da će izricanje ovakvih kaznenih sankcija imati učinak generalne prevencije. Uz navedeno nije se u dovoljnoj mjeri cijenilo da se radi o kaznenom djelu u kojem počinitelji iskorištavaju tešku životnu situaciju stranih državljana, koji se zateknu na području Republike Hrvatske, kako bi ostvarili nepripadnu materijalnu korist, „kao i dosadašnju sudsku praksu Općinskog suda u Karlovcu, prema kojoj se u pravilu za ovo kazneno djelo izriče bezuvjetna kazna zatvora iznad zakonom propisanog minimuma“.
10. Optuženi smatra kako je prvostupanjski sud prilikom izbora vrste i mjere kazne precijenio otegotne okolnosti te nije u dovoljnoj mjeri cijenio olakotne okolnosti na strani okrivljenika koje su navedene u točki 10. obrazloženja pobijane presude i prigovara utvrđenju suda da priznanje počinjenja kaznenog djela ne predstavlja posebno olakotnu okolnost na temelju koje se mogla ublažiti kazna. Imajući u vidu navedeno i da je optuženik nekažnjavana osoba sa zdravstvenim problemima i da je mlađe dobi, smatra da se mogla primijeniti odredba članka 57. KZ/11.
11. Po ocjeni drugostupanjskog suda, u konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i vrednovao sve odlučne činjenice o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne, pri čemu se ukazuje državnom odvjetniku da se kazna odmjerava prema utvrđenim okolnostima, a ne na temelju sudske prakse. Pritom je prvostupanjski sud imao u vidu da odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uvijek uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
11.1. Cijeneći navedeno, pravilno je optuženiku olakotnim cijenjeno priznanje počinjenja kaznenog djela, čime je optuženik znatno olakšao vođenje ovog kaznenog postupka, pri čemu se ne radi o osobito olakotnoj okolnosti koja bi, protivno prigovoru optuženika, bila osnova za ublažavanje kazne. Uz navedeno su se cijenila i osobna svojstva optuženika te zdravstveno stanje, budući da boluje od shizofrenije, a treba se cijeniti i da se radi o osobi mlađe životne dobi (27 godina), kao i loše imovinske prilike jer ga uzdržava ujak. Kao otegotne okolnosti je sud cijenio drskost prilikom počinjenja kaznenog djela, s obzirom da je optuženik kao strani državljanin ušao u Republiku Hrvatsku isključivo s namjerom činjenja kaznenog djela na njenom teritoriju. Također, kao otegotna okolnost cijenjena je i težina počinjenog kaznenog djela, kao i kriminalna količina, s obzirom da je okrivljenik prevozio deset ilegalnih migranta. Imajući u vidu sve navedeno, pravilno je po vrsti i mjeri optuženik osuđen na kaznu zatvora, no cijeneći sve utvrđene olakotne okolnosti pravilno je izrečena djelomična uvjetna osuda s pravilno odmjerenim uvjetovanim i neuvjetovanim dijelom kazne zatvora i pravilno određenim rokom provjeravanja. Takvom sankcijom utjecati će se ne samo na optuženika u smislu specijalne prevencije, već i u smislu generalne prevencije kao upozorenje mogućim budućim počiniteljima ovakvih i sličnih kaznenih djela. Stoga je neosnovan prijedlog državnog odvjetnika za strožim kažnjavanjem, a optuženika za blažim kažnjavanjem.
12. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 476. stavka 1. ZKP/08 drugostupanjski sud nije utvrdio da bi bila počinjena kakav bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju je dužan paziti po službenoj dužnosti niti je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon.
13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 482. ZKP/08.
Velika Gorica, 29. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Ivana Dubravka Kovačević
