Posl.br. Psp-24/2025-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja UŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Renati Živanović, odvjetnici u Zagrebu protiv tuženika OŽ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Tatjani Lindić, odvjetnici u Samoboru, radi smetanja posjeda, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 27. studenog 2025. u nazočnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika, te tuženika osobno i njegovog punomoćnika, sukladno odredbi čl. 335. st. 4. u svezi s odredbom čl. 347. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01, 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08.,96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 35/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP-a), 29. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Tuženik OŽ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] smetao je tužitelja UŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u posljednjem posjedu prava služnosti kolnika cijelom dužinom istočne međe kčbr. [katastarska čestica] oranica Žugica u širini 1,5 m i cijelom dužinom zapadne međe kčbr. [katastarska čestica] oranica Tomasovka u širini 1,5 m, dakle ukupne širine 3 m, u korist kčbr. [katastarska čestica] oranica Žugica u vlasništvu i posjedu tužitelja , a koja je južno od kčbr. [katastarska čestica] i zapadno od kčbr. [katastarska čestica]., sve k. o. [katastarska općina], time što je 14.5.2021. preorao a potom i neutvrđenog dana, ali najvjerojatnije 22.5.2021. podigao ubetonirane metalne šipke u svrhu postavljanja ograde te na taj način zatvorio prolaz tužitelju do njegove čestice kčbr. [katastarska čestica], pa mu se nalaže da poravna navedeni preorani kolni put cijelom dužinom istočne međe kčbr. [katastarska čestica] oranica Žugica u širini 1,5 m i cijelom dužinom zapadne međe kčbr. [katastarska čestica] oranica Tomasovka u širini 1,5 m, dakle ukupne širine 3 m, sve k. o. [katastarska općina], te ukloni ubetonirane metalne šipke postavljene u razmaku od cca 20 do 30 metara cijelom dužinom opisanog kolnog puta i uspostavi ranije posjedovno stanje, u roku od 8 dana, te mu se ujedno zabranjuje svako takvo i slično smetanje posjeda prava služnosti kolnika.

II. Nalaže se tuženiku OŽ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju UŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.441,00 EUR, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik zkčbr. [katastarska čestica] oranica Žugica, upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je knjižni samovlasnik i posjednik zkčbr. [katastarska čestica] oranica Žugica, upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i zkčbr. [katastarska čestica] oranica Tomasovka upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Cijelom dužinom istočne međe kčbr. [katastarska čestica] pa i cijelom dužinom zapadne međe kčbr. [katastarska čestica] ( u širini od 1,5 m od svake čestice, dakle, ukupne širine 3 m) već preko najmanje 80 godina postoji pravo služnosti kolnika kako bi tužitelj, a i ostali vlasnici i posjednici čestica nastavno na česticu tužitelja i tuženika, imali pristup na kčbr. [katastarska čestica] kao javni put, stoga je tužitelj u posljednjem mirnom posjedu prava navedene i opisane služnosti kolnika, u korist svoje čestice kčbr. [katastarska čestica], a koja je južno od kčbr. [katastarska čestica] i zapadno od kčbr. [katastarska čestica]. Posjed je tužitelj obavljao provozeći se traktorom i ostalim potrebnim prijevoznim sredstvima za potrebe obrade svoje čestice, jednako kako su to godinama činili i njegovi pravni prednici. III Dana 14.5.2021.g. tuženik je preorao navedeni put, a potom neutvrđenog dana, ali najvjerojatnije 22.5.2021. započeo i postavljanje stupova za ogradu te na taj način onemogućio služnost kolnika i prolaz tužitelju do njegove čestice i zemlje. Tužitelj je za navedeni čin saznao odmah 14.5.2021., te uz prisustvo svjedoka, pozvao i policiju te su djelatnici VI PP Zagreb i zabilježili taj događaj tog istog dana. Predlaže da se utvrdi da je došlo do smetanja posjeda.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tuženik nije počinio smetanje posjeda kako to tužitelj opisuje u svojoj tužbi. Sama činjenica (a kako to navodi tužitelj) zabijanja stupova na svojim nekretninama po međi, prema javnom dobru putu (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na udaljenosti između supova od 20-50 cm ne može predstavljati nikakav čin smetanja. Postavljeni stupovi ne predstavljaju nikakvu zapreku. Netočan je navod tužbe da se cijelom dužinom istočne međe kč. br. [katastarska čestica] i cijelom dužinom zapadne međe kč. br. [katastarska čestica] u širini od 1,5 m od svake čestice najmanje 80 godina protezalo pravo stvarne služnosti kolnika do nekretnine tužitelja. Na međi između kat. čest 2234 i 2118 k. o. [katastarska općina] bile su posađene šljive pred više desetaka godina tako da se utuženim pravcem fizički nije moglo prolaziti niti provoziti. Tuženik je sam dio šljiva srušio, a dio je ostavio, tako da je moguće vidjeti i danas položaj istih. Netočno je da je posjed stvarne služnosti tužitelj obavljao po navedenom pravcu prevozeći se traktorom kao što to nije činio niti njegov pravi prednik. Zbog nasada borova i šljiva koji su rasli na nekretninama tuženika i to kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve do nedavno, nije se sada označenim pravcem u tužbi nikako moglo prolaziti kolima. Utuženim pravcem nikada nije postojao kolni put – služni put. Nikakvih 80 godina kako se navodi u tužbi nije na tom mjestu postojao put. Borovi su zasađeni pred cca 30 godina. Čak i na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bili su zasađeni borovi od strane pravnog prednika tuženika. Tada obrade te nekretnine u poljoprivredne svrhe nije bilo. Nije bilo niti provoza traktorom. Nakon što su borovi uklonjeni svaki prolaz se od strane tuženika brani, tako da se nije služnost puta vršila na bilo koji pa niti na utuženi način. Dakle, ponovo se poriče se da bi tužitelj imao pravo stvarne služnosti kolnog puta preko dviju nekretnina tuženika (sa svake strane po 1,5 m ili ukupno 3 metra) uz tvrdnju da se posjed stvarne služnost utuženog puta nije nikada vršio pravcem na kojem posjedovnu zaštitu traži tužitelj. Slijedom navedenog, tuženik smatra da je tužbeni zahtjev neosnovan, pa predlaže da se isti odbije uz naknadu troškova.

3. Prvostupanjskom rješenjem broj Psp-21/2021-32 od 21. svibnja 2024. sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, te tuženiku naložio plaćanje troškova postupka, dok je Županijski sud u Zagrebu odlukom posl.br. Gž-3496/2024-2 od 9. travnja 2025. ukinuo pobijano rješenje te predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. U ponovljenom suđenju sud je izvršio uvid u zemljišnoknjižne izvatke (list 4-6), izvod iz katastarskog plana (list 79), Potvrdu VI Policijske postaje Zagreb (list 25), kopije snimke iz zraka (list 28-29), nalaz i mišljenje sudskog vještaka Branka Kolareka od 26. rujna 2022. (list 41-68), pročitao izjave svjedoka SŽ (list 75-76), HŽ (list 76), FŽ (list 76-77), AŽ a(list 77), PŽ (list 89-90), UŽŠ (list 90), KŽ (list 90-91).

4.1.Sud je na glavnoj raspravi održanoj dana 21. ožujka 2024. odlučio ne provoditi dokaz saslušanjem stranaka obzirom da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno drugim dokazima.

5. Podneskom od 22. svibnja 2025. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev nakon upute Županijskog sud u Zagrebu, na način da je pobliže naveo radnje kojima bi se uspostavilo prijašnje posjedovno stanje. Iako se tuženik protivio uređenom tužbenom zahtjevu, sud je raspravnim rješenjem odlučio da nije riječ o preinaci u smislu odredbe čl. 191. st. 1. ZPP-a jer je tužitelj dopunio i ispravio pojedine navode tužbenog zahtjeva, u smislu odredbe čl. 191. st. 3. ZPP-a.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Nije sporno da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik zk. čbr. [katastarska čestica] oranica Žugica, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan tužitelj.

7. 1.Nije sporno da je tuženik upisan kao samovlasnik i posjednik zkčbr. [katastarska čestica] oranica Žugica, upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i zkčbr. [katastarska čestica] oranica Tomasovka upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.2. Nije sporno da je tužitelj dana 14. svibnja 2021. zatražio postupanje djelatnika policije iz razloga jer mu je šogor OŽ "izorao" put na polju prema njegovoj parceli gdje ima posađene borove zbog čega ne može doći do njih, te da su djelatnici policije utvrdili da nisu utvrđeni elementi za daljnje postupanje policije, a što je sve utvrđeno uvidom u Potvrdu VI Policijske postaje Zagreb od 10. lipnja 2021. (list 25).

7.3. Nije sporno da tuženik ne osporava da je nekretninu preorao, te stupove postavio, nego osporava da bi tužitelj imao pravo prolaza i provoza do svoje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno osporava da bi na njegovim parcelama s lijeve i desne strane postojao put kojim tužitelj pristupa do svoje parcele.

8. Sporno je je li tužitelj stekao posjed prava stvarne služnosti provoza i prolaza, odnosno je li činom postavljanja stupova od strane tuženika smetan u posjedu vršenja tog prava.

9. Iz potvrde IV Policijske postaje nesporno je da je događaj kada je od tužitelj prijavio oranje puta prijavljen odmah 14.5.2021., dok je zabijanje stupčića učinjeno kasnije najvjerojatnije 22. svibnja 2021. pa kako je tužba podnijeta 27. svibnja 2021. ista je pravodobna.

10. Iz Kopije snimke iz zraka vidljiv je trag koji predstavlja put, cijelom dužinom istočne međe kčbr. [katastarska čestica] i cijelom dužinom uz zapadnu među s kčbr. [katastarska čestica] te se isti proteže do parcele tužitelja kčbr. [katastarska čestica] te nastavlja dalje uz istočnu među s parcelama kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica]., a položaj svih parcela vidljiv je iz katastarskog plana (list 7).

11. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Branka Kolareka od 26. rujna 2022. proizlazi da je tužitelj pokazao da je koristio put prikazan plavom linijom označen točkama A1- A25, širina puta 3,00 metra, ukupna duljina puta 192,80 m, dok je tuženik pokazao da se do nekretnine tužitelja pristupalo putem označenim na skici lica mjesta crvenom bojom označen točkama B1-B20, širina puta, ukupna duljina 378,11 metara.

12. Pravni prednik tužitelja SŽ naveo je da je čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u posjedu njegove obitelji odnosno djeda od 1981., nakon djedove smrti posjed je naslijedila njegova baka, pa majka i teta koje su njemu darovale nekretnine, koju je potom on prodao nekom čovjeku iz Petrinje a ovaj tužitelju. Kada je nekretnina bila u posjedu njegove obitelji do iste su pristupali preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno preko nekretnine OŽ, redovito traktorom, automobilom, preko puta širokom 3 metra. ĆŽ nikada nije branio prolazak, a svjedok navodi da su problemi nastali kada je prodao nekretninu trećoj osobi jer je navodno tuženik bio zainteresiran za kupnju.

13. Dakle, pravni prednik tužitelja jasno je naveo kojim je putem prolazio računajući svoj i posjed svojih pravnih prednika do tada svoje, a sada tužiteljeve nekretnine a to je upravo put prikazan plavom linijom označeno točkama A1-A25, odnosno svjedok SŽ je jasno naveo da je put išao od tužiteljeve čkbr. [katastarska čestica], uz među sa čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] do javnog puta. Poznato mu je da je tuženik rekao da neće nikome dopustiti da više tuda prolazi.

14. Također, navode tužitelja i pravnog prednika tužitelja u cijelosti su potvrdili svjedoci HŽ (koja posjeduje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), FŽ, LŽ, koji su u bitnome iskazivali da su se upravo putem koji se proteže točkama A1-A25 služili zajedno sa svojim pravnim prednicima preko 40 godina.

14.1. Svi svjedoci suglasno su naveli da su nekad na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] rasle šljive, no da suprotno navodima tuženika te šljive nisu rasle po predmetnom putu, nego uz put.

15.Iako tuženik tijekom postupka navodi da su na međi između kat. čest 2234 i 2118 k. o. [katastarska općina] (gdje je dakle bio poljski put) bile su posađene šljive, sud međutim na očevidu nije utvrdio da bi bilo kakvi ostaci stabala (panjevi) bili vidljivi na licu mjesta, odnosno da bi se sukladno njihovom položaju moglo utvrditi da tamo puta nije bilo. Baš suprotno, i sam tuženik navodi da su šljive bile na međi između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] rasle prije više desetaka godina, pa da su takvi panjevi čak da su i postojali istrunuli zbog proteka vremena pa su ovi navodi irelevantni.

16. Iskaze svjedoka PŽ, UŽŠ i KŽ o nasadu šljivu uz među, ali i okolnosti da su U (pravni prednici tužitelja) pristupali okolnim putem do čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno trasom koju je vještak označio crvenom bojom točkama B1-B20, sud nije prihvatio, obzirom da njihovi iskazi ne odgovaraju suglasnim iskazima svjedoka HŽ, FŽ, LŽ, koji su jasno i logično iskazivali o postojanju puta na trasi A1-A25, kojim su upravo i sami pristupali do svojih nekretnina koje se nalaze u nastavku nekretnine tužitelja. Svakako duljina okolnog puta odnosno "uz potok Starču" do nekretnine tužitelja iznosi 378,11 metara, dok sporni put od javnog puta do nekretnine tužitelja iznosi 192,80 metara, dakle duplo je kraći govori u prilog nelogičnosti iskaza svjedoka PŽ, OŽŠ i KŽ.

17. Dakle, po mišljenju suda nije logično da bi tužitelj i njegov pravni prednik SŽ pristupao svojoj parceli putem koji je na očevidu pokazao tuženik a proteže se linijom označenom točkama B1-B20 obzirom da je taj put dug 378,11 m nego je upravo logično da je tužitelj s javnog puta pristupao svojoj čestici upravo linijom označenom točkama A1-A25 koja je duga 192,80 metara od glavnog puta označenog kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17.1. Stoga iako tuženik te svjedoci NŽ, UŽŠ i KŽ navode da se tužiteljevoj odnosno povlasnoj nekretnini može pristupiti okolnim, duljim putem kako je to i prikazano u nalazu i mišljenju na kopiji katastarskog plana br.3. Cijepanje (list 44) i Spajanje (list 45), samo postojanje takve mogućnosti ne znači da je tužitelj i njegov pravni prednik i pristupao na taj način svojoj parceli. Baš suprotno tvrdi pravni prednik tužitelja SŽ, ali i svjedoci HŽ, FŽ i LŽ.

17.2. Također, sukladno navodima tužitelja i navedenih svjedoka, govori i zorni prikaz iz snimaka iz zraka (list 28 i 29), iz kojih je razvidno da je u vrijeme snimanja odnosno 2009. uz istočnu među kčbr. [katastarska čestica], te uz zapadnu među kčbr. [katastarska čestica], sve do kčbr. [katastarska čestica] te nadalje, jasno vidljivo područje bez stabala (koje rastu na navedenim česticama a za koje se tvrdi da su šljive odnosno borovi), a koje zorno prikazuje put.

17.3. Temeljem navedenog utvrđuju se kao nelogični iskazi svjedoka PŽ, UŽŠ i VŽ da oni put na tim snimkama ne vide.

18. Dakle nesporno je tužitelj do svoje nekretnine pristupao računajući i posjed služnosti tog puta svog pravnog prednika SŽ i članova njegove obitelji preko 40 godina odnosno od 1981. sve dok ga tuženik u izvršavanju te služnosti koju je redovito vršio nije onemogućio na način da je isti put preorao i podigao stupove (oranje i postavljenje stupova tuženik ne osporava ali osporava da je na tome mjestu bio put).

19.Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06) dalje u tekstu ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava ili da mu je posjed oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

19.1.Odredbom čl. 22. st. 1. ZV-a propisano je da posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje.

19.2. Odredbom čl. 10. st. 5. ZV-a određeno je da je s posjedom stvari izjednačeno i faktično izvršavanje sadržaja posjed stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava) pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

20. Odredbom čl. 186. st. 1. ZV-a stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koie bi inače ima pravo činiti, a stvarna služnost osnovana u korist neke nekretnine ne može se razdvojiti od vlasništva te nekretnine, te je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nekretninom.

21. Da bi netko stekao pravo služnosti dosjelošću sukladno članak 229. st. 1. ZV-a mora ju kao posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovati izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a da se vlasnik poslužne nekretnine nije tome protivio.

22. Kako su tužitelj i njegovi pravni prednici prolazili i provozili putem širine 3 metra trasom a da ga tuženik u tome izvršavanju nije smetao sve do 14. svibnja 2021. kada je put preorao, odnosno 22. svibnja 2021. kada je podigao ubetonirane metalne šipke u svrhu postavljanja ograde to je nesumnjivo utvrđeno da je tužitelj bio u zadnjem, mirnom i faktičnom posjedu, te ga je tuženik smetao u posjedu prava stvarne služnosti na način da mu je onemogućio prolaz i provoz do njegove nekretnine njegove čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je valjalo tužbeni zahtjev prihvatiti, te tuženiku naložiti uspostavu prijašnjem posjedovnog stanja na način da poravna navedeni preorani kolni put cijelom dužinom istočne međe kčbr. [katastarska čestica] oranica Žugica u širini 1,5 m i cijelom dužinom zapadne međe kčbr. [katastarska čestica] oranica Tomasovka u širini 1,5 m, dakle ukupne širine 3 m, sve k. o. [katastarska općina], te ukloni ubetonirane metalne šipke postavljene u razmaku od cca 20 do 30 metara cijelom dužinom opisanog kolnog puta, te odlučiti kao u izreci rješenja, točka I.

23.Tužitelju pripada pravo na trošak parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, dalje u tekstu: OT) i čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a u iznosu jednokratne nagrade od 250 bodova odnosno 500,00 EUR, te nagrada za postupak povodom ukidne odluke u iznosu od od 250 bodova odnosno 500,00 EUR (Tbr 7. t. 2. st. 3. OT), sve uvećano za sudsku pristojbu na tužbu od 13,27 EUR, predujam za vještačenje od 411,19 EUR, sudsku pristojbu na rješenje o smetanju posjeda od 26,54 EUR, ukupno 1.441,00 EUR, te je odlučeno kao u izreci rješenja, točka II.

U Samoboru, 29. siječnja 2026.

Sudac:

Mirela Crnjak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Županijskom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u 3 istovjetna primjerka, u roku od 8 dana od dana objave ovog rješenja. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu rješenja, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je rješenje objavljeno. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je odluka objavljena, rok za žalbu od 8 dana teče od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

RJ

DNA

Tužitelj po pun.

Tuženik po pun.

Kal. 30 dana