Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-124/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Goranu Škugoru, sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. MG, odlučujući o žalbi predlagateljice ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Petru Krniću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj O-989/2021-32 od 8. travnja 2024., 26. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice ZG te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj O-989/2021-32 od 8. travnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbačen je prijedlog ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], za sastavljanja smrtovnice i provođenja ostavinskog postupka iza MG, rođenog **.**.1955. u [adresa], Republika Hrvatska, kao nepotpun.

2. Navedeno rješenje žalbom pobija predlagateljica ZG navodeći kako žalbu podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome ističe kako pobijano rješenje predstavlja tzv. pretjerano birokratiziranje i pogrešno shvaćanje sadržaja odredbi čl. 192. i 193. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 – dalje: ZN) te tvrdi kako činjenica smrti može proizići iz raznih dokumenata pa tako i isprave o činjenici smrti utvrđene u Nizozemskoj gdje je pokojni ostavitelj preminuo, a koju činjenicu je kao takovu trebao prihvatiti i prvostupanjski sud, cijeneći okolnosti konkretnog slučaja. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i naložiti ponovni postupak koji bi se dovršio donošenjem rješenja o nasljeđivanju.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u okviru žalbenih navoda, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bitnu povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) na koju sadržajno upire predlagateljica jer rješenje sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, izreka rješenja je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja, ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika te se rješenje može ispitati.

5. Prvostupanjski sud u provedenom postupku pravilno utvrđuje kako predlagateljica poslije smrti pokojnog MG nije dostavila smrtovnicu ostavitelja, izvod iz matice umrlih ili drugu s njima izjednačenu ispravu u smislu odredbe čl. 192. st. 1. i 2. ZN temeljem koje bi predlagateljica mogla pokrenuti ostavinski postupak, a što je pravilno utvrđeno iz pribavljenih podataka Matičnog ureda Slavonski Brod od 8. listopada 2021. u kojem se navodi da činjenica smrti MG nije upisana u maticu umrlih u Republici Hrvatskoj.

5.1. Nadalje, polazeći od odredbe čl. 40. st. 1. Zakona o državnim maticama ("Narodne novine" broj 96/93, 76/13 i 98/19 – dalje: ZDM) kojim je propisano da se upis činjenica rođenja, sklapanja braka ili smrti hrvatskih državljana nastalih u inozemstvu obavlja na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje kako je navedeni izvadak dužna podnijeti stranka ako međunarodnim ugovorom nije predviđena obveza inozemnog tijela da izvatke iz državnih matica dostavlja nadležnom tijelu u Republici Hrvatskoj.

5.2. Prvostupanjski sud pravilno utvrđuje kako je MG preminuo **.**.2010., pa je sukladno odredbi članka 83. stavak 1. Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog Parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (SL L 201, 27. 7. 2012. – dalje: Uredba), za postupanje u konkretnom predmetu isključena primjena navedene Uredbe jer je smrt MG nastupila prije 17. kolovoza 2015., te su mjerodavna nacionalna pravila međunarodnog privatnog prava.

6. Na žalbene navode kako je obveza suda u danim okolnostima konkretnog slučaja „biti u funkciji stranaka“ i pomoći im u ostvarivanju nasljednog prava i nisu mogli utjecati na postupak nizozemskih vlasti da oni obavijest o činjenici smrti dostave nadležnom matičnom uredu u Republici Hrvatskoj, valja odgovoriti kako je prvostupanjski sud pravilno u smislu odredbe čl. 40. st. 1. ZDM utvrdio kako je postojala obveza predlagateljice dostaviti izvod iz matice umrlih inozemnog tijela, a postupajući po prijavi u slučaju da isprava inozemnog tijela ne sadrži sve podatke koji se upisuju u maticu umrlih, a umrla osoba je upisana u maticu rođenih odnosno maticu vjenčanih u Republici Hrvatskoj (što je ovdje slučaj prema dostavljenom rodnom listu i vjenčanom listu Matičnog ureda Sibinj), matičar će po službenoj dužnosti utvrditi potrebne podatke i upisati ih u maticu umrlih, a sve temeljem odredbe čl. 39. st. 5. Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama („Narodne novine“ broj 117/2021).

7. Slijedom navedenog, a kako je utvrđeno da uz prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka uopće nije predana smrtovnica niti izvadak iz matice umrlih Matičnog ureda Sibinj, neosnovani su žalbeni razlozi da je prvostupanjski sud propustio postupiti po odredbi čl. 192. st. 3. ZN i sam sastaviti smrtovnicu iza pok. MG i potom provesti ostavinski postupak te time povrijedio materijalno pravo.

8. Nadalje valja istaknuti kako je odredbom čl. 41. st. 1. Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama jasno propisano da matičar sastavlja smrtovnicu sukladno Zakonu o nasljeđivanju te da u slučaju ako matičar kojem je prijavljena činjenica smrti nije mogao pribaviti potrebne podatke za popunjavanje smrtovnice, dostavit će sudu samo izvadak iz matice umrlih (st. 2.), slijedom čega proizlazi kako je nadležni matičar bio jedini ovlašten sastaviti smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, a ne sud na način kako to neosnovano tvrdi predlagateljica u svojoj žalbi.

9. Kako je utvrđeno da prvostupanjsko rješenje nema nedostataka i može se ispitati te ima navedene jasne razloge o odlučnim činjenicama, radi čega nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje upire žalitelj, kao niti druge bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj drugostupanjski sud temeljem čl. 365. st. 2. ZPP mora paziti po službenoj dužnosti, te kako je materijalno pravo pravilno primijenjeno jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kako od strane predlagatelja nisu provedene prethodne radnje za pokretanje ostavinskog postupka, žalba predlagateljice je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena kao neosnovana i potvrđeno je rješenje prvostupanjskog suda.

U Velikoj Gorici 26. siječnja 2026.

Sudac

Goran Škugor