Broj: Ppž-9569/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Croatia Airlines Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., zbog prekršaja iz članka 249. stavak 1. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 133/2020.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe Croatia Airlines Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici od 1. kolovoza 2022., broj: 25. Pp - 301/2022, u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okrivljene pravne osobe Croatia Airlines Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., a po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se postupanje okrivljene pravne osobe Croatia Airlines Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., činjenično i pravno opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, pravno označava kao prekršaj iz članka 249. stavak 1. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 133/2020., 114/2022., 151/2022. i 40/2025.) za koji joj se na temelju tog zakonskog propisa, izriče novčana kazna 5.100,00 (pet tisuća sto) eura, koju je dužna platiti u roku od 30 dana od primitka ove presude, a ako okrivljena pravna osoba u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. U ostalom dijelu, odbija se žalba okrivljene pravne osobe Croatia Airlines Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d. kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2017., 39/2013., 157/2013., 110/2015. i 114/2022.), okrivljena pravna osoba Croatia Airlines Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d. je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 70,00 (sedamdeset) eura, u roku 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici od 1. kolovoza 2022., broj: 25. Pp - 301/2022, okrivljena pravna osoba Croatia Airlines Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., proglašena je krivom da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 249. stavak 1. Zakona o strancima, za koji joj je izrečena novčana kazna 50.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku 1 mjeseca po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene kazne te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka 500,00 kuna.
2. Protiv te presude, okrivljena pravna osoba Croatia Airlines Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., osobno je pravodobno podnijela žalbu ne naznačujući žalbene osnove, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o izrečenoj novčanoj kazni, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljena pravna osoba pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
4.1. Prvenstveno se ističe da je nakon donošenja nepravomoćne presude, stupio na snagu novi Zakon o strancima („Narodne novine“ broj 114/2022., 151/2022. i 40/2025.), koji je u konkretnom slučaju u odnosu na prekršaj činjenično opisan u izreci pobijane prvostupanjske presude blaži za okrivljenu pravnu osobu, budući da za predmetni prekršaj propisuje manji iznos novčane kazne.
4.2. Naime, prema odredbi članka 249. stavak 1. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 114/2022., 151/2022. i 40/2025.), za prekršaj za koji je okrivljena pravna osoba proglašena krivom, zakonom je propisana novčana kazna od 5.100,00 eura, dok je prema Zakonu o strancima („Narodne novine“ broj 133/2020.), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja bila propisana novčana kazna od 50.000,00 kuna (što je protuvrijednost 6.636,14 eura), pa je „novi“ Zakon o strancima, u konkretnom slučaju u odnosu na prekršaj činjenično opisan u izreci prvostupanjske presude blaži za počinitelja, budući da za predmetni prekršaj propisuje manji iznos novčane kazne.
4.3. Prema odredbi članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je blaži za počinitelja.
4.4. Budući da je prekršaj za koji je okrivljena pravna osoba proglašena krivom, počinjen 4. ožujka 2022., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o strancima („Narodne novine“ broj 133/2020.). te budući da je nakon donošenja nepravomoćne presude, stupio na snagu „novi“ Zakona o strancima, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za počinitelja, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti.
4.5. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u odluci o kazni, kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.
5. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljena pravna osoba ponavlja navode iz svoje obrane pozivajući se na zabludu o okolnostima koje isključuju protupravnost predmetnog prekršaja sukladno odredbi članka 30. stavak 3. Prekršajnog zakona, a sve iz razloga jer nije bila u mogućnosti kontrolirati putnu ispravu putnika, a da nije imala nikakvih pobuda za počinjenje prekršaja, da je, štoviše, postupala s dužnom pažnjom pa nije postojala namjera, a niti nehaj na strani okrivljenika te da je i njoj u interesu da ne preveze niti jednog putnika bez odgovarajuće putne isprave, a kako bi se izbjeglo snošenje troškova vraćanja takvih putnika.
5.1. Međutim, po ocjeni ovog suda, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica.
5.2. Prvenstveno se ističe da nije u pravu okrivljena pravna osoba kada ističe da na njenoj strani nije postojala niti namjera niti nehaj glede počinjenja prekršaja te da je glede prekršaja koji joj se stavlja na teret na njezinoj stani postojala zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost.
5.3. Odredbom članka 30. stavak 3. Prekršajnog zakona, propisano je;
„(3) Nema prekršaja iako je njegova propisana obilježja počinitelj ostvario s namjerom, ako je u vrijeme počinjenja djela pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno da su one stvarno postojale.“
5.4. Naime, okrivljena pravna osoba niti u obrani, a niti žalbenim navodi ne dovodi u sumnju da je inkriminirane prilike kao zrakoplovni prijevoznik na letu broj OU-465 iz Zuricha u Zračnu luku „Franjo Tuđman“ dovezla državljanina [adresa], ŽM nositelja putne isprave [adresa], serijskog broja: AA0264554 sa rokom valjanosti do 15. kolovoza 2023., a koji nije posjedovao valjanu vizu potrebnu za ulazak u Republiku Hrvatsku, za što je prvostupanjski sud iznio valjane i dostatne razloge.
5.5. Iz naprijed navedenog, ne mogu se prihvatiti žalbeni navodi okrivljene pravne osobe da se u konkretnom predmetu radilo o zabludi o okolnosti koje isključuju protupravnost, jer u konkretnoj situaciji nisu postojale nikakve okolnosti za koje je okrivljena pravna osoba pogrešno smatrala da postoje, a zbog kojih bi, da su stvarno postojale u Republiku Hrvatsku mogla dovesti osobu koja ne posjeduju valjanu vizu.
5.6. Slijedom navedenog, žalba okrivljene pravne osobe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
6. Žaleći se zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava okrivljena prava osoba ističe da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom prekršaju iz članka 24.a Prekršajnog zakona jer je stupanj ugrožavanja javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
6.1. Naime, odredbom članka 24.a Prekršajnog zakona propisano; „Nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.“.
6.2. Imajući u vidu citiranu odredbu, ističe se za je za zaključak da se radi o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja potrebno ostvarenje kumulativno dva elementa: neznatnost stupnja ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom te odsustvo potrebe za kažnjavanjem počinitelja (objektivni element) i odsustvo potrebe za kažnjavanjem počinitelja (subjektivni element).
6.3. U konkretnom slučaju niti objektivne okolnosti koje se tiču težine počinjenog prekršaja, a niti subjektivne okolnosti koje se tiču samog počinitelja prekršaja (okrivljena pravna osobe višekratno je pravomoćno prekršajno osuđivana radi istog prekršaja) ne upućuje na zaključak da bi se u konkretnom slučaju mogla primijeniti odredba članka 24.a Prekršajnog zakona.
6.4. Stoga, nije u pravu okrivljena pravna osoba kada ističe da se u konkretnom slučaju radi o tzv. beznačajnom djelu, pa nije niti osnovana žalba zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava.
7. Žaleći se zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, okrivljena pravna osoba ističe da je prvostupanjski sud pri odmjeravanju kazne bio dužan uzeti u obzir imovino stanje okrivljenice, da je ista tek 2015. završila proces restrukturiranja te da je i dalje pod svojevrsnim mjerama štednje te da plaćanje ovako visokih kazne predstavlja izniman trošak za okrivljenicu koji negativno utječe na cjelokupno poslovanje okrivljenice. Osim toga, ističe da se trenutno kao zračni prijevoznik nalazila u izrazito teškom i za poslovanje izazovnom razdoblju zbog posljedica COVID-19. Okrivljena pravna osoba ističe da prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne ispustio iz vida odredbu članka 37. Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne, a isto tako i odredbe članka 24.a Prekršajnog zakona, o beznačajnom prekršaju.
7.1. Međutim, razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, a cijeneći sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, kao i cijeneći težinu i značaj prekršaja i stupanj odgovornosti okrivljene pravne osobe, ovaj sud smatra da je novčana kazna izrečena u zakonom propisanom minimalnom iznosu, u primjerena stupnju krivnje, težini djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.
7.2. Stoga, nisu osnovani žalbeni navodi okrivljene pravne osobe zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura) pa iznos od 70,00 eura predstavlja iznos bliže najnižem iznosu paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika kao ni osoba koje je isti eventualno dužan uzdržavati.
9. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 29. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenu pravnu osobu i tužitelja.
