Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj te članova vijeća Roberta Završkog i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog DH, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj po branitelju Zajedničkom odvjetničkom uredu Doneski, Medaković, Panjkret, Doneski, Mihoci i Burcar iz Garešnice, protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru od 20. listopada 2025., broj: Pp-1958/2025, na sjednici vijeća 29. siječnja 2026.,

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog DH i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljeni DH je dužan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu 70,00 EUR (sedamdeset eura) u roku 3 (tri) mjeseca od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji činjenično pobliže opisanog u izreci te presude, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna 1.500,00 eura, dok je temeljem članka 138. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 50,00 eura.

2. Protiv te presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog odluke o novčanoj kazni. Žalitelj navodi da kazna nije osnovana jer je sud mogao izreći i nižu kaznu s obzirom na olakotne okolnosti u vidu priznanja prekršaja i isprike supruzi nakon događaja, te činjenice da je otac maloljetnog djeteta o kojem skrbi, pa bi se i nižom kaznom svakako postigla svrha, zbog čega predlaže da se žalba prihvati u smislu žalbenih navoda.

4. Žalba nije osnovana.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Razmotrivši odluku o novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud žalitelju izrekao odgovarajuću kaznu primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

6.1. Pritom treba istaknuti da je za prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana novčana kazna u rasponu od 900,00 eura do visine općeg maksimuma od 6.630,00 eura, odnosno kao teža kazna, kazna zatvora u trajanju od najmanje 30 dana do općeg maksimuma od 90 dana. Okrivljeniku je izrečena blaža vrsta kazne i to u iznosu bliže minimalnoj kazni za to djelo prekršaja.

6.2. Imajući u vidu prirodu i težinu počinjenog djela prekršaja, kao i sve vidove zakonske svrhe kažnjavanja, novčana kazna unutar zakonskog raspona bliže minimalnom iznosu nije previsoka, te je zadovoljavajuće obrazložena, a olakotne okolnosti na koje se poziva žalitelj našle su dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni bliže posebnom minimumu. Stoga ovaj sud nalazi da je upravo ovako izrečena ukupna novčana kazna primjerena i dostatna okolnostima počinjenog prekršaja, ličnosti okrivljenika i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, držeći da će se kako opća svrha kažnjavanja iz članka 6. Prekršajnog zakona, tako i svrha kažnjavanja iz članka 32. istog Zakona, postići upravo ovako izrečenom novčanom kaznom.

6.3. Uzimajući u obzir zahtjev generalno preventivnog djelovanja i stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra, a vrednujući razmjere i objektivnu težinu djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja i analitičkog postupka pri sudskom odmjeravanju kazne, novčana kazna u iznosu 1.500,00 eura nikako nije prestroga te je primjerena ličnosti okrivljenika i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

6.4. U odnosu na konkretne žalbene navode, ukazuje se da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi se okrivljenik ispričao svojoj supruzi na ročištu pred sudom, okrivljenik svoju ispriku nije isticao u svojoj obrani niti je završnu riječ iskoristio za ispriku žrtvi, a niti ispitana žrtva nasilja nije u svojem svjedočenju navela da bi joj se on ispričao. U svakom slučaju, uvjeta za izricanje niže novčane kazne nema u ovom konkretnom slučaju, pa ovaj sud otklanja mogućnost da bi se svrha kažnjavanja mogla postići još blažom mjerom novčane kazne, već drži da će se jedino izrečenom kaznom utjecati kako na počinitelja da ubuduće ne ponovi takvo ponašanje, tako i na građane da poštuju pravni sustav.

7. Također, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik se upozorava da, ako na način i u roku za plaćanje novčane kazne određenom u izreci pobijane presude, a računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

8. Paušalni iznos troškova ovog žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura), pa iznos od 70,00 eura predstavlja iznos bliže minimalno mogućoj visini paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

12. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 29. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu i tužitelja.