REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-2153/2021-48
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Ivani Barišić Šutić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 12. studenoga 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 29. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862 platiti tužitelju UĐ, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.051,12 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku;
na iznos od 3.768,33 EUR od dana 06.02.2021.god. pa do isplate,
na neto iznos od 86,87 EUR od dana 15.12.2019.god., pa do isplate,
na neto iznos od 202,48 EUR od dana 15.01.2020.god., pa do isplate,
na neto iznos od 400,92 EUR od dana 15.02.2020.god., pa do isplate,
na neto iznos od 91,23 EUR od dana 15.03.2020.god., pa do isplate,
na neto iznos od 63,34 EUR od dana 15.05.2020.god., pa do isplate,
na neto iznos od 69,54 EUR od dana 15.06.2020.god., pa do isplate,
na neto iznos od 63,34 EUR od dana 15.07.2020.god., pa do isplate,
na neto iznos od 41,64 EUR od dana 15.08.2020.god., pa do isplate,
na neto iznos od 69,54 EUR od dana 15.09.2020.god., pa do isplate,
na neto iznos od 63,34 EUR od dana 15.10.2020.god., pa do isplate,
na neto iznos od 130,56 EUR od dana 15.11.2020.god., pa do isplate,
kao i nadoknaditi tužitelju i trošak parničnog postupka 2.421,04 EUR, također sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 29.1.2026. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Dana 22. 11. 2019. god., na lokaciji Ivana Meštrovića 21, tužitelj je stradao kao zaposlenik u trgovini društva Konzum plus d.o.o., u [adresa]. Do nezgode je došlo na način da se tužitelj za vrijeme redovnog rada u prodavaonici, prilikom zaprimanja ambalaže i prijenosa gajbe poskliznuo i pao, pri čemu je zadobio tjelesne ozljede.
2. Poslodavac tužitelja, KONZUM plus d.o.o., je u vrijeme štetnog događaja imao kod tuženika zaključenu policu osiguranja od odgovornosti za svoje djelatnike.
3.Odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu (NN broj 93/14, 127/17, 98/19 – dalje ZOR), prema kojoj je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika.
4. Također, prema odredbi čl. 111. st. 1. ZOR-a, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava, dok prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti).
5. Također, tužitelj se zbog posljedica štetnog događaja nalazio na bolovanju u razdoblju od 22. 11. 2019. – 11. 10. 2020. g., što je razvidno iz potvrde liječnika opće prakse, a koja se dostavlja u prilogu, za koje vrijeme je trpio izgubljenu zaradu. Iz tužiteljevih platnih lista, vidljivo je kako tužitelj za vrijeme redovnog rada ima prosječna mjesečna neto primanja u iznosu od 4.540,12 kn dok mu je za vrijeme bolovanja, isplaćena manja naknada plaće, a sukladno sljedećem obračunu:
MJESEC/GODINA
Očekivana neto Isplaćena neto RAZLIKA NETO plaća
naknada plaće (izgubljena zarada)
Studeni 2019.g.
4,540,12 kn
3.885,61 kn
654,51 kn
Prosinac 2019.g.
4.540,12 kn
3.014,51 kn
1.525,61 kn
Siječanj 2020.g.
4.540,12 kn
1.519,36 kn
3.020,76 kn
Veljača 2020.g.
4,540,12 kn
3.852,75 kn
687,37 kn
Travanj 2020.g.
4.540,12 kn
4.062,90 kn
477,22 kn
Svibanj 2020.g.
4.540,12 kn
4.016,20 kn
523,92 kn
Lipanj 2020.g.
4.540,12 kn
4.062,90 kn
477,22 kn
Srpanj 2020.g.
4.540,12 kn
4.226,35 kn
313,77 kn
Kolovoz 2020.g.
4.540,12 kn
4.016,20 kn
523,92 kn
Rujan 2020.g.
4.540,12 kn
4.062,90 kn
477,22 kn
Listopad 2020.g.
4.540,12 kn
3.556,43 kn
983,69 kn
UKUPNO:
49.941.32 kn
40.276,11 kn
9.665,21 kn
6. Tužitelj temeljem čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima potražuje sljedeću naknadu štete:
- zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, tužitelj u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu potražuje iznos od 4.700,00 EUR, te za tuđu pomoć i njegu 300,00 EUR
- za neto izgubljenu zaradu, iznos od 1.282,79 EUR, ukupno 6.282,79 EUR.
7. Tužitelj je u mirnom postupku dana 05. 02. 2021. g., odštetnim zahtjevom obratio tuženiku koji mu je na ime nespornog dijela neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) isplatio iznos od 1.232,67
8. Obzirom na navedeno u konačnici tužitelj potražuje naknadu neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te tuđu pomoć i njegu iznos od 3.768,33 EUR, za neto izgubljenu zaradu iznos od 1.282,79 EUR ili ukupno 5.051,12 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 6.2.2021.g. do isplate.
9. Tuženik u odgovoru na tužbu, prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari ističe prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog radnog suda s obzirom da se suprotno shvaćanju tužitelja u ovoj pravnoj stvari ne radi o radnom sporu. Naime, tužitelj nije radnik tuženika, već je isti osiguranik temeljem police osiguranja koju je poslodavac tužitelja kao ugovaratelj osiguranja sklopio s tuženikom kao osigurateljem. Stoga se prava i obveze koje nastaju iz takvog osiguranja prosuđuju u okviru tog ugovora o osiguranju – police osiguranja i pravila osiguranja osiguravatelja.
10. Stoga tuženik predlaže da Sud odmah po primitku ovog podneska donese rješenje kojim se oglašava nenadležnim i ustupi predmet stvarno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
11. Podredno, tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i svoju djelomičnu odgovornost, a osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.
12. Tužitelj se obratio tuženiku odštetnim zahtjevom za isplatom naknade štete te je tuženik 22.2.2021. isplatio tužitelju nesporni iznos od 9.280,00 kn, te time u cijelosti izvršio svoju obvezu prema tužitelju.
13. Tužitelj ističe da je tužitelj suodgovoran za nastanak štetnog događaja s obzirom da do pada uslijed poskliznuća ne bi došlo da tužitelj prilikom hoda nije postupao s krajnjom nepažnjom.
14. Naime, iz tužiteljeve izjave od 27.11.2019. proizlazi da je na dan predmetnog štetnog događaja padala kiša. S obzirom da je tužitelj pao na pločice u prostoru skladišta ambalaže prilikom prenošenja gajbe jasno je da tom prilikom nije primijenio onu pažnju koju bi prilikom obavljanja iste radnje primijenio svaki drugi prosječno pažljiv radnik. Naime, općepoznata je činjenica da voda uzrokuje skliskost površine na kojoj se nalazi te je stoga tužitelj bio dužan primijeniti odgovarajuću pažnju prilikom kretanja po takvim skliskim površinama.
15. Do predmetnog štetnog događaja ne bi niti došlo da je tužitelj primijenio onu pažnju koju bi primijenio svaki prosječni radnik pa se stoga nameće zaključak da je zbog krajnje nepažnje barem suodgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja sukladno čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu.
16. Tuženik osporava osnovu i visinu naknade štete kako ju potražuje tužitelj preko gore isplaćenog nespornog dijela štete iz razloga što je isti previsoko određen, a s obzirom na postojeću medicinsku dokumentaciju te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima te pod točkom 4. izloženu suodgovornost tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja.
17. Tuženik ističe kako je tužbeni zahtjev tužitelja paušalan i neobrazložen te da u prilogu tužbi nema dokaza koji bi upućivali na veći iznos naknade neimovinske štete od onog koji je u mirnom postupku već isplaćen tužitelju.
Tužitelj tužbi prilaže dokumentaciju iz koje proizlazi da je bio privremeno nesposoban za rad od 22.11.2019. do 11.10.2020. , dakle više od deset mjeseci. Tuženik ističe da trajanje bolovanja tužitelja ne odgovara vrsti i težini zadobivene ozljede. Naime, bolovanje tužitelja u toliko velikom trajanju ili nije bilo posljedica predmetnog štetnog događaja ili nije bilo medicinski opravdano.
18. Tuženik ističe da činjenica da tužitelj zbog epidemiološke situacije nije mogao provoditi fizikalnu terapiju, kako proizlazi iz specijalističkog nalaza od 14.8.2020., ne može ići na teret tuženika s obzirom da tuženik ne može odgovarati za epidemiološku situaciju i njezine posljedice. Stoga tuženik ne može odgovarati za negativne posljedice odgađanja liječenja tužitelja kao i za eventualno produljenje bolovanja zbog nemogućnosti provođenja fizikalne terapije uzrokovane epidemiološkom situacijom.
19. Tuženik osporava tužiteljev tužbeni zahtjev za naknadu troškova tuđe pomoći i njege s obzirom na to da je isti paušalan odnosno da tužitelj u tužbi uopće ne navodi u kojem obliku i u kojem trajanju mu je ta pomoć pružana a što je nužno za eventualno kasnije utvrđivanje opravdanosti iste medicinskim vještačenjem.
20. Tuženik osporava opravdanost i uzročno posljedičnu vezu privremene nesposobnosti za rad s predmetnim štetnim događajem kao što je obrazloženo pod točkom 5. ovog podneska.
21. Nadalje, tuženik osporava i razliku, koju u tužbi navodi tužitelj, između tužitelju isplaćene neto naknade plaće i očekivane neto plaće tužitelja. Tužitelj navodi da su njegova prosječna neto primanja prije bolovanja bila 4.540,12 kn mjesečno što ne proizlazi iz tužbi priloženih obračuna plaće za kolovoz, rujan listopad 2019.
22. Tuženik ističe da se prvenstveno medicinskim vještačenjem treba utvrditi opravdanost i uročno posljedična veza bolovanja s predmetnim štetnim događajem a tek nakon toga je financijskim vještačenjem potrebno utvrditi razliku između ostvarenih i očekivanih primanja tužitelja i to samo za onaj vremenski period bolovanja koji se medicinskim vještačenjem utvrdi kao opravdan i uzročno posljedično vezan s predmetnim štetnim događajem.
23. Zaključno, tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, osporava tijek zakonskih zateznih kamata, te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja i obveže tužitelja da naknadi parnični trošak tuženiku.
24. Obzirom na istaknuti prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu, isti se oglasio stvarno nenadležnim rješenjem od 14.srpnja 2021.
25. Po pravomoćnosti rješenja u navedenom predmetu spis je upućen stvarno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
26. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju, provedeno je vještačenje po vještaku dr. Žarku Rašiću i vještak se dopunski očitovao.
27. Tužbeni zahtjev u cijelosti je osnovan.
28. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija i štetni događaj, sporna je suodgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja, visina tužbenog zahtjeva i tijek zakonskih zateznih kamata.
29. Nastavno, iz spisu priložene dokumentacije, nesporno proizlazi kako je tužitelju predmetna ozljeda priznata kao ozljeda na radu te se niti jedna radnja tužitelja ne može okarakterizirati kao doprinos istog nastanku nezgode. Tim više što je utvrđeno da je tužitelj koristio sva potrebna i propisana zaštitna sredstva te se pridržavao svih posebnih i općih pravila na radu, što posljedično dovodi do nedvojbenog zaključka kako je tužitelj u vrijeme štetnog događaja primijenio odgovarajuću pažnju.
30. Nejasno je na temelju čega uopće tuženik iznosi tvrdnje o neprimjenjivanju odgovarajuće pažnje prilikom kretanja tužitelja, a s obzirom da isti propušta svoje navode obrazložiti, odnosno za iste priložiti prikladne dokaze. Naime, navod da je predmetnog dana padala kiša je nedovoljan da bi ukazivao na bilo što, a posebice na osnovanost tuženikovog prigovora (su)doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja.
31. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u niz odluka, pa tako i u presudi posl.br. Revr-947/2017-2 od 11.09.2018.god. koja se citira u nastavku, zauzeo pravno shvaćanje da je sud u postupku vezan pravomoćnom odlukom donesenom u upravnom postupku i ne može preispitivati pravilnost takve odluke u sudskom postupku
32. Pravilnim tumačenjem predmetnog stajališta, valja zaključiti kako je sud u parničnom postupku vezan odlukom nadležnog javnopravnog tijela donesenom u upravnom postupku, a u odnosu na utvrđenja nastanka ozljede na radu, odnosno razloga nastanka kao i odgovornosti poslodavca te postojanja uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda, utvrđenih pravomoćnom prijavom o ozljedi na radu.
33. Slijedom navedenog, da je do ozljede došlo krivnjom, odnosno skrivljenim, nesavjesnim ili neodgovornim ponašanjem tužitelja (radnika), ista mu ne bi bila priznata kao ozljeda na radu u sustavu zdravstvenog osiguranja, stoga bi provođenje dokaza na okolnost nastanka i dinamike štetnog događaja te odgovornosti istog, dovele samo do odugovlačenja predmetnog postupka te posljedično povrede načela ekonomičnosti, jer su spomenute odlučne okolnosti već utvrđene, u upravnom postupku pravomoćnom odlukom nadležnog tijela.
34. Slijedom navedenog sud je utvrdio prigovor suodgovornosti tužitelja za štetni događaj neosnovanim.
35. U daljnjem tijeku postupka na okolnost visine tužbenog zahtjeva sud je provodio medicinsko vještačenje.
36. Vještak prof. dr. sc. Žarko Rašić, prim. dr. med. u svom nalazu i mišljenju je naveo da je tužitelj stradao u štetnom događaju kada je zadobio natučenje glave, potres mozga, istegnuće mišića vrata, natučenje lijevog kuka i natkoljenice, te krvni podljev lijeve natkoljenice. Nakon štetnog događaja pregledan je od strane kirurga. Učini se RTG, UZV i laboratorijska obrada. CT neurokranija uredan. Konzilijarno pregledan od strane neurologa.
37. Preporučena terapija po kirurgu. Zaprima se na bolničko liječenje. Provodi se simptomatska terapija. Kontrolni CT neurokranija te CT vratne kralježnice uredni, bez znakova svježe traume. Otpušta se na kućnu njegu dobrog općeg stanja s uputama. Provedeni kontrolni pregledi kirurga i neurologa. Učinjen pregled fizijatra te provodi propisanu fizikalnu terapiju.
38. U skladu sa Zapisnikom suda od 07. 04. 2022. list Spisa 87 i zadacima suda očitujem se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužitelja, kako je zatraženo:
39. Tužitelj je u navedenom štetnom događaju zadobio natučenje glave, potres mozga, istegnuće mišića vrata, natučenje lijevog kuka i natkoljenice, te krvni podljev lijeve natkoljenice.
40. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalna terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 08. 10. 2020.
41. Trajanje i intenzitet BOLOVA:
jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 2 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 10 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 56 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.
42. Trajanje i intenzitet STRAHA:
Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) nije bio prisutan obzirom je tužitelj zadobio potres mozga. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana.
43. Smanjenje životnih aktivnosti:
U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio natučenje glave, potres mozga, istegnuće mišića vrata, natučenje lijevog kuka i natkoljenice, te krvni podljev lijeve natkoljenice Navedena ozljeda kralješnice o stanje po potresu mozga doveli je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 7%, koje se očitije u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice, te povremenim bolovima prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave, te blažem postkomocijskom sindrom u vidu u povremenih glavoboljama, smetnji koncentracije kod dužeg rada ili većih psihofizičkih naprezanja, smetnjama kod dužeg čitanja gledanja TVa, dužeg boravka na suncu, te u buci.
44. Tuđa pomoć i njega:
Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, te još 30 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.
45. Obzirom je tuženik prigovarao uzročno-posljedičnoj vezi između štetnog događaja i bolovanja tužitelja, sud je pozvao vještaka na dopunsko očitovanje.
46. U dopunskom očitovanju vještak je naveo da je MĐ stradao u štetnom događaju, dana 22. 11. 2019. g, te pritom zadobio slijedeće ozljede, opisane u medicinskoj dokumentaciji:
• Natučenje glave
• Potres mozga
• Istegnuće mišića vrata
• Natučenje lijevog kuka i natkoljenice
• Krvni podljev lijeve natkoljenice
47. Privremenu radnu nesposobnost tj. Bolovanje određuje nadležni liječnik uz odgovarajuće kontrole HZZO.-a.
48. Izvršen je uvid u Potvrdu nadležnog liječnika obiteljske medicine od 09.11.2022. gdje je navedeno kako prije nije zadobio ili imao slične ozljede, tegobe ili bolesti a kakve je zadobio u predmetnom štetnom događaju.
49. Uvidom u medicinsku dokumentaciju koja se dostavljena u spis, uvida u potvrdu nadležnog liječnika obiteljske medicine koji je odgovoran za određivanje trajanja privremene radne nesposobnosti, te uvida u zdravstveni karton navodim kako je privremena radna nesposobnost vezana za predmetni štetni događaj Iz medicinske dokumentacije je vidljivo kako je kontrola fizijatra bila 08. 10. 2020. – te je navedeno: „nakon fiz. th se osjeća bolje, rijetko ima tegobe u vidu vrtoglavica i nestabilnosti pri ustajanju. Fiz th ex.“
50. Nakon toga je prekinuto bolovanje. Međutim i nakon prekida bolovanja prema medicinskoj dokumentaciji je vidljivo kako se nastavio liječiti jer postoji nalaz neurologa od10. 11. 2020. – gdje je navedeno: „navodi da je bolje nakon fiz. th, ali još ima bolove kad se saginje, ponekad glavobolje. Status: Motilitet kralježnice blaže reduciran Preporučen analgetik p.p.“.
51. Prema tome privremenu radnu nesposobnost određuje liječnik obiteljske medicine, temeljem kliničkog statusa i i postojeće medicinske dokumentacije.
52. Prema dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i samog bolovanja te je stoga bolovanje bilo s medicinskog aspekta opravdano u navedenom trajanju.
53. Slijedom navedenog nesporno je utvrđena uzročno-posljedična veza između ozljeda i bolovanja tužitelja.
54. Tuženik je također istakao da tužitelj nema pravo na punu naknadu za vrijeme bolovanja te je s obzirom na navedeno predlagao financijsko vještačenje.
55. Glede istaknutog prigovora valja napomenuti da kada se radi o ozljedi na radu i ista se od strane HZZO-i priznaje u stopostotnom iznosu ukoliko je ista osnovana, a osnovanost je utvrđena medicinskim vještačenjem.
56. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji je vještak izradio temeljem medicinske dokumentacije, pregledom samog tužitelja, vrlo opsežno obrazložio svoj nalaz uklanjajući pri tome prigovore istaknute od strane stranaka u skladu s pravilima struke te u objektivnost takvog nalaza sud nema razloga sumnjati, već je isti prihvatio u cijelosti sa svim dopunskim obrazloženjima.
57. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete.
58. Po čl. 19., 1100. i 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima i to za povredu prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje, te tuđu pomoć i njegu
59. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka suđena je visina tužbenog zahtjeva.
60. Za pretrpljene fizičke boli u trajanja i intenzitetu sud je tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu u visini od 1.800,00 EUR.
61. Za pretrpljeni strah u trajanja i intenzitetu sud je tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu u visini od 1.400,00 EUR.
62. Za duševne boli zbog smanjene životne i radne aktivnosti sud je tužitelju sudio, vodeći se činjenicom da je u vrijeme štetnog događaja tužitelj bio star 48 godina, dakle osoba mlađe životne dobi koja će i u daljnjem životu i radu morati ulagati pojačane napore koje je vještak utvrdio u opsegu od 7 % te je imajući navedeno u vidu tužitelju utvrđena pravična novčana naknada u visini od 1.500,00 EUR.
63. Tužitelj u ovom postupku potražuje i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu.
64. Vještak je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 60 sati.
65. Sud je visinu ove naknade sudio temeljem sudske prakse i uz primjenu čl. 223. Zakona o parničnom postupku smatrajući primjerenom naknadu od 5,00 EUR po satu te mu je za potrebe tih 60 sati dosuđena pravična novčana naknada u visini od 300,00 EUR.
66. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja po čl. 19. i čl. 1100. i čl. 1095 Zakona o obveznim odnosima sud je tužitelju utvrdio naknadu neimovinske štete u iznosu od 4.700,00 EUR.
67. Obzirom na opravdanost bolovanja tužitelja koje je u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem sud je tužitelju dosudio zatraženu naknadu 1.282,79 EUR prema dokumentaciji koja prileži spisu, odnosno sveukupno 6.282,79 EUR.
68. Obzirom je tuženik tužitelju u mirnom postupku isplatio iznos od 1.231,67 EUR neimovinske štete, to je tužitelju u konačnici za neimovinsku i imovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje temeljem čl. 19. i 1100. ZOO-a dosuđeno sveukupno 3.768,33 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva po čl. 1103. ZOO-a.
69. Obzirom je nesporno utvrđena osnovanost tužbenog zahtjeva za bolovanje koje je tužitelju dosuđeno u punom opsegu, to je tužitelju dosuđeno po čl. 1095. ZOO-a 1.282,79 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate kako slijedi:
na neto iznos od 86,87 EUR od dana 15.12.2019.god., pa do isplate, na neto iznos od 202,48 EUR od dana 15.01.2020.god., pa do isplate, na neto iznos od 400,92 EUR od dana 15.02.2020.god., pa do isplate, na neto iznos od 91,23 EUR od dana 15.03.2020.god., pa do isplate, na neto iznos od 63,34 EUR od dana 15.05.2020.god., pa do isplate, na neto iznos od 69,54 EUR od dana 15.06.2020.god., pa do isplate, na neto iznos od 63,34 EUR od dana 15.07.2020.god., pa do isplate, na neto iznos od 41,64 EUR od dana 15.08.2020.god., pa do isplate, na neto iznos od 69,54 EUR od dana 15.09.2020.god., pa do isplate, na neto iznos od 63,34 EUR od dana 15.10.2020.god., pa do isplate, na neto iznos od 130,56 EUR od dana 15.11.2020.god., pa do isplate.
70. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima.
71. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci ove presude.
72. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tužitelja po odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i vrijednosti predmeta spora od 3.767,36 EUR, i u trošak ulazi: odštetni zahtjev 200,00 EUR, trošak sastava tužbe /Tbr. 7. toč. l. O.T - RH/, u iznosu 200,00 EUR, trošak pristupa na ročišta 7.4.2022., 12.1.2023., 12.11.2025., 29.1.2026. /Tbr. 9. toč. l. O.T.
- RH/ u iznosu od 700,00 EUR, trošak podneska od 25.8.2021., 23.9.2022., 29.9.2025. /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/ u iznosu od 600,00 EUR, što sveukupno iznosi 1.700,00 EUR, čemu treba dodati 25% PDV-a u iznosu od 425,00 EUR, čemu treba dodati trošak vještačenja 199,08 EUR, trošak pristojbe na presudu 96,96 EUR, tako da ukupni trošak iznosi 2.421,04 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.
U Zagrebu 29. siječnja 2026.
S u d a c
Sanja Krovinović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.
DNA:
1. punomoćniku tužitelja uz rješenje o pristojbi na presudu 96,96 EUR
2. punomoćniku tuženika
