Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-1009/2022-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, sutkinja Marija Bušković, kao sudac pojedinac, u pravnoj stvari predlagateljice HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Nikolina Mijolović Jakšetić, odvjetnica iz Rijeke, te protustranaka 1. RL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Darijan Horvat, odvjetnik iz Opatije, 2. ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 4. ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koji su zastupani po punomoćnici Ingrid Jurcan Lakičević, odvjetnici u odvjetničkom društvu Vukić i partneri, radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj R1- 15/2022-12 od 29. rujna 2022., 29. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj R1-15/2022-12 od 29. rujna 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj R1- 15/2022-12 od 29. rujna 2022. odlučeno je:

¨Odbija se prijedlog koji glasi:

¨I Osniva se nužni prolaz- pravo služnosti staze, kolnika i vodova za pristup na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], opisana kao zgrada, dvorište, livada, površine 835 m2 kao povlasne nekretnine u vlasništvu predlagateljice HL, a preko dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], opisana kao [adresa]- vinograd, površine 363 m2 u vlasništvu RL, k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], opisana kao vinograd, površine 867 m2 u vlasništvu GL, k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], opisana kao vinograd, površine 565 m2 u vlasništvu ĐL i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], opisana kao vinograd, površine 489 m2 u vlasništvu ML kao poslužnih nekretnina te se predlagateljica ovlašćuje osnovnom ovoga rješenja izvršiti uknjižbu prava nužnog prolaza- prava služnosti staze, kolnika i vodova, a predloženici su ju dužni trpjeti.

II Nalaže se predloženicima da predlagateljici solidarno naknade prouzročeni trošak izvanparničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodno tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od dana donošenja odluke pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.¨.¨

2. Iz obrazloženja rješenja prvostupanjskog suda proizlazi da je isti utvrdio da je za nekretninu predlagateljice u zemljišnim knjigama već upisano pravo služnosti kolnog i pješačkog prolaza preko drugih nekretnina i da istim ima putnu vezu s javnim putem na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za osnivanje predloženog nužnog prolaza, a da predlaganje ¨kvalitetnijeg¨ pristupa nekretnini predlagateljice ne predstavlja valjani razlog za osnivanje nužnog prolaza.

3. Predlagateljica žalbom pobija prvostupanjsko rješenje zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se isto ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Ukazuje da prijedlog za osnivanje nužnog prolaza temelji na činjenici da nema niti jedan odgovarajući pristup svojoj nekretnini, dok su upisane služnosti upisane prije nego je ona stekla vlasništvo nekretnine i k tome nadekvatni i neupotrebljivi u današnje vrijeme jer se stvarno stanje od osnivanja služnosti značajno izmijenilo, što bi sve sud utvrdio da je proveo predloženi uviđaj i građevinsko vještačenje, a nije, radi čega je pobijanu odluku utemeljio na nepotpuno utvrđenim činjenicama, uz pogrešnu primjenu materijalnog prava.

4. Protustranke nisu podnijele odgovor na žalbu.

5. Žalba predlagateljice je neosnovana.

6. Predmet postupka je osnivanje nužnog prolaza kao služnosti staze, kolnika i vodova za pristup u korist nekretnine predlagateljice, a na teret nekretnina protustranaka.

7.1. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/2023 i 146/2025, dalje u tekstu: ZPP), a na koje povrede ovaj sud na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 21. Zakon o vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" br. 45/34., "Narodne novine" br. 73/91.), pazi po službenoj dužnosti.

7.2. U odnosu na prigovor predlagateljice da je prvostupanjski sud protivno odredbama ZPP-a odbio provesti predloženi uviđaj i geodetsko vještačenje, ocjenjuje se da je postupanje prvostupanjskog suda u konkretnom slučaju sukladno čl. 10. ZPP-a prema kojem sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova, uz onemogućavanje svake zlouporabu prava u postupku, te čl. 8. ZPP-a, obzirom je za pravilnost odluke nužno utvrđenje odlučnih činjenica, a koje su pravilno utvrđene temeljem provedenih dokaza i zbog čega je provođenje uviđaja i geodetskog vještačenja bilo nepotrebno jer ne bi utjecalo na odlučne činjenice o kojima ovisi osnovanost prijedloga predlagateljice, pa da stoga nije počinjenja niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP-a na koju žaliteljica ukazuje.

8. Odredbom čl. 191. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., dalje u tekstu: ZV) je propisano da je nužni prolaz služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom, dok je odredbom čl. 224. st. 1. ZV-a propisano da će sud nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovati svojom odlukom na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.

9. Između stranaka nije sporno, a isto jasno proizlazi iz priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka, da je u korist nekretnine predlagateljice oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 16. rujna 2009., temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-609/07 od 2. rujna 2009., uknjiženo pravo stvarne služnosti puta- pješačkog prolaza i kolnog provoza osobnim i teretnim motornim vozilom u cijeloj širini i dužini poslužnih nekretnina i to k. č. [katastarska čestica], kao i da je u korist nekretnine predlagateljice 29. rujna 2014., temeljem Ugovora o osnivanju prava služnosti na nekretnini od 24. rujna 2014., uknjižena služnost pješačkog prolaza po izgrađenom stepeništu na zapadnoj strani parcele i to na teret k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Nadalje, iz priložene kopije katastarskog plana i izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je nekretnina predlagateljice, preko nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povezana s nekretninom oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je upisana kao javno dobro u općoj uporabi, u naravi ceste i putevi.

11. Ukazuje se da nužni prolaz predstavlja pravni institut kojim se osigurava da je na nekretninu moguće pristupiti s javnog puta, no takav pristup po logici stvari mora biti bar pješački (staza), a ukoliko okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju (narav, položaj, površina i način korištenja poslužnih i povlasnih nekretnina, kao i potrebe vlasnika poslužnih i povlasnih nekretnina), može biti i kolni.

12. Ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud u danim okolnostima (nesporno uknjiženim služnostima) pravilno ocijenio da nekretnina predlagateljice već ima osiguranu putnu vezu s javnim putom i da bi osnivanjem predloženog nužnog prolaza preko nekretnina protustranaka za iste nastupila veća šteta od koristi koju bi predlagateljica ostvarila za gospodarenje svojom nekretninom. Naime, u konkretnom slučaju za nekretninu predlagateljice postoji pristup do javnog puta koji ona osobno, kao i njen prednik, evidentno izvršavaju od 2009. kada je isti stečen, pa okolnost da bi za nekretninu predlagateljice predloženi novi prolaz bio pogodniji (prikladniji) nije sama po sebi dostatan razlog za znatno opterećenje vlasništva nekretnina protustranaka. Kao što je već naglašeno, zakonom nije određeno da svaka nekretnina mora imati kolni prolaz, a niti je to tako u svakodnevnom životu. Nužni prolaz, a kako sam naziv upućuje, je prolaz koji je nužan, a ne ¨ugodniji¨ za prolaz pa iz činjenice da predlagateljica nesporno prolazi do svoje nekretnine putem na kojem je već osnovana služnost u korist njene nekretnine i da koristi svoju nekretninu sukladno njenoj namjeni, jasno je da predloženi prolaz preko nekretnina protustranaka nije nužan da bi predlagateljica ostvarivala prava na svojoj nekretnini, dok bi znatno opteretio četiri nekretnine protustranaka time što bi, a prema priloženoj kopiji katastarskog plana, pretpostavljao gradnju prolaza preko istih i to takvu gradnju koja bi, obzirom na oblik i položaj nekretnina protustranaka u odnosu na nekretninu predlagateljice i javni put, fizički podijelila pojedinačne nekretnine protustranaka u više zasebnih dijelova.

13. U odnosu na tvrdnju predlagateljice da postojeći prolaz (upisana služnost) do njene nekretnine ne predstavlja prikladnu putnu vezu, ukazuje se da ista ne tvrdi, niti to proizlazi iz priloženih izvadaka iz zemljišne knjige, da bi takva služnost prestala po bilo kojoj zakonskoj osnovi (neizvršavanjem, ukinućem ili odreknućem), a niti tvrdi da bi radi ostvarivanja stečenog prava služnosti tražila sudsku zaštitu u smislu čl. 223. i čl. 224. ZV-a, što je ovlaštena činiti ukoliko joj je onemogućeno izvršavanje prava služnosti, bilo radnjama trećih osoba, bilo neodržavanjem postojeće komunalne infrastrukture – puta koji je upisan kao javno dobro u općoj uporabi, pa činjenica da ista ne traži zaštitu već stečenih prava ne može ići na štetu protustranaka, a niti predstavljati osnovu temeljem koje bi stekla još jedan prolaz do svoje nekretnine.

14. Slijedom navedenog, primjenom čl. 380. st. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 365. st. 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Dubrovnik, 29. siječnja 2026.

Sutkinja

Marija Bušković