Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč

Posl. br. P-676/2025-25

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sutkinji tog suda mr. sc. Marčeli Štefanuti kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, protiv tuženika UD pok. Č, nepoznata boravišta, zastupan po privremenoj zastupnici Metki Hrga, odvjetnici iz Poreča, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 23. prosinca 2025. u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika i privremene zastupnice tuženika, dana 29. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnina na k.č. (zgr.)* 46/1, (zgr.)* 46/2 i (zgr.)* 46/3 sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 1/1 djela, pa je temeljem ove presude, po njezinoj pravomoćnosti, ovlašten na istim nekretninama ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, u cijelosti, a što je tuženik dužan trpjeti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenoj zastupnici tuženice, Metki Hrga, odvjetnici iz Poreča, isplati naknadu u iznosu od 750,00 eura, na račun otvoren kod Zagrebačke banke d.d. IBAN: [broj bankovnog računa], u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 19. veljače 2025. podnio tužbu protiv 9. tuženika, svi nepoznata boravišta, te je predložio da se tuženicima postavi privremeni zastupnik radi zaštite njihovih prava. Tužbom traži da sud donese presudu kojom će se utvrditi da je on vlasnik k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. zgr. [katastarska čestica], zgr. 46/2 i zgr. 46/3 sve k. o. [katastarska općina], u cijelosti, jer da je on zajedno sa svojim pravnim prednicima nesmetano u posjedu utuženih nekretnina preko 50 godina i njihov posjed da je neposredan, samostalan, zakonit, istinit i pošten te da sve nekretnine predstavljaju jednu gospodarski zatvorenu, ograđenu cjelinu. Predmetne nekretnine da je stekao od obitelji s majčine strane i koje su se kroz povijest koristile pretežito za sječu drva i odlaganje drva. Od početka 1990- tih godina da osobno koristi predmetne nekretnine i da ga nitko nikada u tome nije sprječavao ili uznemiravao. Predmetne nekretnine da samo formalno dolaze upisane kao vlasništvo tuženika, te da mu nije poznato kako i zbog čega su tuženici upisani na tim nekretninama. U sada trošnom objektu koji se nalazi na nekretnini da drži alat i drva.

2. Rješenjem posl. br. P-125/2025-3 od 21. veljače 2025. riješeno je da će se odvojeno raspravljati o dijelovima tužbenog zahtjeva koji se odnosi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te odvojeno o k. č. zgr. [katastarska čestica], zgr. 46/2 i zgr. 46/3 sve k. o. [katastarska općina].

3. Dakle, predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari koji se vodi pod posl. br. P- 676/2025 su k. č. zgr. [katastarska čestica], zgr. 46/2 i zgr. 46/3 sve k. o. [katastarska općina].

4. Budući da je tuženik HD je sada nepoznata boravišta istome je rješenjem posl. br. P-676/2025-8 od 10. rujna 2025. postavljen privremeni zastupnik po osobi Metki Hrga, odvjetnici iz Poreča.

5. Tuženik po privremenoj zastupnici se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti.

6. U dokaznom postupku izvršen je uvid u: izvadak iz zemljišne knjige (11), izvršen je očevid lica mjesta u prisutnosti vještaka mjerničke struke, u ortofoto snimak s preklopljenim katastarskim planom i prijepisima posjedovnih listova (81-83), te su saslušani svjedoci GD i LD te tužitelj kao parnična stranka.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

8. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da k. č. zgr. [katastarska čestica], zgr. 46/2 i zgr. 46/3 sve k. o. [katastarska općina] dolaze upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u samovlasništvu tuženika.

9. Očevidom lica mjesta u prisutnosti mjerničkog vještaka i u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja i privremene zastupnice tuženika, a i svjedoka, utvrđeno je da je k. č. zgr. [katastarska čestica], s tlocrtnom površinom prema službenom katastarskom stanju od 54m2, u naravi je pašnjak unutar prorijeđene šume. K. č. zgr. [katastarska čestica] je s tlocrtnom površinom prema službenom katastarskom stanju od 54m2, u naravi pašnjak unutar prorijeđene šume. K. č. zgr. [katastarska čestica] s tlocrtnom površinom prema službenom katastarskom stanju od 291m2, je u naravi ruševina, u južnom djelu sagrađena je nadstrešnica za ovce i dvorište. Na licu mjesta su zatečene ovce pored opisane nadstrešnice, ali prema nalazu mjerničkog vještaka ovce su zatečene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je unutar ograđenog djela. Iz iskaza vještaka utvrđeno je da je tlocrtna površina uzeta iz posjedovnog lista broj 270 dok je u zemljišno knjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] iz sudskog spisa stranica 11 tlocrtna površinu je od 65m2. Uspoređujući stanje na terenu s navedenim površinama koje se razlikuje u, na terenu odgovara površina iz posjedovnog lista tj. 291m2. Prema iskazu vještaka iz nekog razloga katastar nije ispravio površinu u zemljišnoj knjizi. Sve tri navedene i opisane katastarske čestice su u bloku i nalaze se unutar ograđene i prorijeđene šume na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ograđene žičanom ogradom na drvenim stupovima

10. Svjedok GD iskazao je da je prvi puta na predmetnim nekretninama bio pred otprilike oko 20 godina i na njima da je zatekao tužitelja koji se glede nekretnina ponašao kao da je on vlasnik. Od tada pa do danas je u više navrata došao na predmetne nekretnine i uvijek je zaticao samo tužitelja i tužitelj je na predmetnim nekretninama radio, kosio, malčirao, održavao i u svemu se ponašao kao gospodar. Na mjestu žičane ograde i drvenih stupova i ranije je postojala stara ograda. Na mjestu stare ograde tužitelj je prije otprilike 3 godine postavio novu žičanu ogradu na drvenim stupovima, koja je i danas na licu mjesta. Nikada nikog drugog nije vidio u posjedu predmetnih nekretnina, niti je čuo da bi itko ikada tužitelju osporavao pravo na posjed tih nekretnina. Za ime tuženika nije nikada čuo, niti poznaje osobu pod tim imenom. Svjedok ima na udaljenosti otprilike 2 km farmu te obilazi šire područje pa tako mu je poznat posjed spornih nekretnina. Ovce koje se nalaze na susjednoj, ne spornoj nekretnini, su njegove. Pitao je tužitelja da li može postaviti ovce jer je njega držao za gospodara zemljišta. Ovce, uz suglasnost tužitelja, drži i unutar ograđenog djela.

11. Svjedok LD, iskazao je da je njegov nono u blizini predmetnih nekretnina imao šumu i sa njime je već kao dijete prolazio uz predmetne nekretnine kako bi došli do šume. Kada je prolazio, viđao je tužitelja na predmetnim nekretninama da kosi, čisti, pili drva na njima. Nikoga drugog osim tužitelja nije vidio na predmetnim nekretninama. Da bi ga ikada itko pitao čije su predmetne nekretnine, uvijek bi odgovorio od tužitelja jer je samo njega viđao na predmetnim nekretninama da ih koristi. Za tuženika nije nikada čuo. Ovce koje su uz sporne nekretnine su od U, a U je GD. Nikada nije čuo da bi itko ikada tužitelju branio ili osporavao korištenje predmetnih nekretnina. Ranijih godina je često prolazio uz predmetne nekretnine dok je nono bio živ, a nono je umro prije otprilike 5-6 godina, a nakon što je nono umro, prolazi rjeđe 2-3 puta godišnje.

12. Tužitelj je iskazao da su svjedoci iskazivali istinito te da i sam potvrđuje sve što su oni iskazali. Dalje je iskazao da je bio uvjerenja da su predmetne parcele njegove jer ih je naslijedio s majčine strane, a poimenice nije nikada provjeravao ni nazive ni brojeve katastarskih čestica. Negdje početkom 1990-tih godina počeo je dolaziti ovdje i koristiti predmetne nekretnine, kako i sve ostale nekretnine koje su unutar ograđenog, kao i druge nekretnine koje je naslijedio po majčinoj strani. Nakon majčine smrti koja je umrla 2021., od nasljednika ostali su njegova sestra i on i njegova sestra je svoj dio ostavila tužitelju. Po pričanju njegovih starijih postojale su i još neke ruševine, ali od njegovog pamćenja drugih ruševina osim ove jedne koja još postoji, nije bilo. Predmetne nekretnine su izvorno bile od njegovog noneta, majčinog oca, koje je nono bio kupio. To zna po pričanju svoje majke. Nikada mu nitko nije branio niti prigovarao što koristi predmetne nekretnine. Za tuženika nije nikada čuo, nije čuo za ime HD i nije se niti imao gdje raspitivati o njemu. Njegova sestra zna o svemu tome što je iskazivao tj. i da je podnio tužbu te je nju i predložio za svjedoka, međutim zbog bolesti nije mogla doći.

13. Iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja sud je nesporno utvrdio da su tužitelj, a prije njega njegovi pravni prednici, bili u mirnom, posljednjem, samostalnom i kontinuiranom posjedu predmetnih nekretnina više od 30 godina.

13.1. Svjedoci i tužitelj su iskazivali sigurno, sukladno i uvjerljivo zato je sud prihvatio iskaz svjedoka i tužitelja, vjerodostojnim.

14. Također je nesporno utvrđeno da je posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika na predmetnoj nekretnini samostalan, pošten, miran i istinit više od 30 godina, te da tužitelj do prije podnošenja ove tužbe (koja je podnijeta 19. veljače 2025.) nije znao da predmetne nekretnine ne bi bile njegovo odnosno njihovo i zemljišnoknjižno vlasništvo u cijelosti.

15. U parničnom postupku se činjenice utvrđuju sa stupnjem izvjesnosti u smislu da uvjerenje o njima mora biti takvo da isključuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost.

16. Provedenim dokazima nesporno je utvrđeno da posjed predmetnih nekretnina nije nikad bio oduzet niti smetan tužitelju i njegovim pravnim prednicima, te da je tužitelj (i njegovi pravni prednici) u posjedu predmetnih nekretnina najmanje 30 godina.

17. Tuženik po privremenom zastupniku osporava tužitelju pravo vlasništva na predmetnim nekretninama.

18. U ovom postupku, primjenom instituta dosjelosti, poštenje posjeda se pretpostavlja, a nasljednik se smatra poštenim posjednikom. Sama činjenica da je kao vlasnik na predmetnim nekretninama upisan tuženik, ne čini posjed tužitelja nepoštenim, jer u protivnom institut dosjelosti ne bi imao smisla.

19. Što se tiče posjeda predmetne nekretnine niti jedan od svjedoka, niti tužitelj, nisu iskazivali kontradiktorno onome drugome, niti demantirali iskaz ovog drugog, a što se tiče materijalnih dokaza u spisu, vlasništva (izvatka iz zemljišne knjige), ta isprava se odnosi na vlasništvo, a ne posjed, tako da niti jedan dokaz ne demantira iskaz svjedoka i tužitelja glede posjeda. Kako je već naprijed navedeno tužitelj je u poštenom i samostalnom posjedu predmetne nekretnine, uključujući i svog pravnog prednika najmanje 30 godina. Teret dokaza glede poštenja posjeda bio je na tuženiku, međutim tuženik niti jednim dokazom nije dokazao nepoštenje posjeda tužitelja, Konačno, tužitelj je dokazao da su njegovi pravni prednici, a sada on u posjedu predmetnih nekretnina u cijelosti najmanje 30 godina.

20. Odredba čl. 159 st. 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV), koji je stupio na snagu 01. siječnja 1997. propisuje da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (redovna dosjelost). Prema čl. 3 istog članka samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (izvanredna dosjelost).

21. Prema čl. 160. st. 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjih posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Prema st. 3. istog članka nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. Prema čl. 18. st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao, niti je morao s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

22. Provedenim dokazima nije utvrđeno da bi tužitelj, a niti njegovi pravni prednici znali, a niti su to morali znati da predmetne nekretnine koje su koristili njegovi pravni prednici, a potom on ne bi bili njegovo vlasništvo u cijelosti.

23. Prema čl. 18 st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

24. Prema čl. 11 st. 1. ZV-a tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik samostalni je posjednik.

25. Prema čl. 11 st. 2. i čl. 18. st. 5. ZV-a samostalnost i poštenje posjeda se presumiraju, ali se može dokazati i suprotno. Na tuženiku je bio teret dokaza da posjed tužitelja nije pošten, međutim tuženik to nije dokazao, niti je u ukupnosti svih provedenih dokaza utvrđeno nepoštenje posjeda tužitelja.

26. Kroz posjedovanje predmetne nekretnine u primjeni je bio OGZ, ZOVO, a konačno sada i važeći ZV. Svi navedeni zakoni propisivali su savjesnost, odnosno poštenje posjeda nekretnine, te da se savjesnost odnosno poštenje posjednika presumira sve dok se ne dokaže suprotno. Odredbom čl. 18. st. 5. ZV-a posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a također i za vrijeme važenja ZOVO- a (čl. 72. st. 3.), kao i za vrijeme važenja pravnih pravila OGZ-a (paragraf 328).

27. Iz niti jednog od provedenih dokaza se ne može, sa stupnjem izvjesnosti, utvrditi da je tužitelj znao, odnosno, imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (paragraf 326 Opći građanski zakonik - Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) – zadnje izmjene BGBI I Nr. 59/2017 (dalje: OGZ).

28. Tužitelj, ni njegovi pravni prednici, posjed predmetnih nekretnina nisu pribavili silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja, (paragraf 345 Opći građanski zakonik - Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) – zadnje izmjene BGBI I Nr. 59/2017 (dalje: OGZ,), a nije utvrđeno da ne bi imao pravo na posjed. Pravni prednik tužitelja je predmetne nekretnine stekao još za vrijeme kada je na snazi bio Opći građanski zakonik - Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) – zadnje izmjene BGBI I Nr. 59/2017 (dalje: OGZ) i u konkretnom slučaju ispunile su se potrebne pretpostavke koje su bile propisane u paragrafima 1452-1477 Opći građanski zakonik

- Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) – zadnje izmjene BGBI I Nr. 59/2017 (dalje: OGZ).

29. S obzirom na sve naprijed navedeno pravni prednici tužitelja bili su u posjedu predmetnih nekretnina do svoje smrti, a nije dokazano da bi njihov posjed bio nesamostalan ili nepošten, a nakon njihove smrti u posjedu predmetne nekretnine je tužitelj kao nasljednik, te je dosjelošću stekao predmetne nekretnine.

30. U konkretnom slučaju utvrđeno je da stvarno ekonomsko stanje, odnosno da posjed izvršava samo tužitelj, pa je taj raskorak trebalo uskladiti sa pravnim stanjem.

31. Prema čl. 130. st. 1. ZV-a tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona (a tu spada dosjelost), ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

32. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u točki I izreke.

33. Privremenoj zastupnici tuženice priznat je trošak za sastav odgovora na tužbu i za zastupanje na ročištu 19. studenog 2025 i 23. prosinca. 2025. za svaku radnju po 200,00 eura što ukupno iznosi 600,00 eura + PDV, što ukupno iznosi 750,00 eura. Iz pravnog shvaćanja danog od strane Vrhovnog suda RH pod brojem Su IV- 148/2018 od 21. studenog 2018. troškove za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika tuženika dužan je predujmiti tužitelj, neovisno o uspjehu u sporu. Naknada za obavljanje pravnih poslova privremenog zastupnika koji je odvjetnik određuje se u skladu sa Tarifom o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika. Visina priznatog i obračunatog troška privremenoj zastupnici temelji se na tarifnom broju 8.1, 9.1, 46., 52. i 54. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023).

34. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Poreču – Parenzo 29. siječnja 2026.

S u t k i nj a:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana i počinje teći danom objave Presude.

Dna:

1. Pun. tužitelja

2. Privremenoj zastupnici tuženika