Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Zk-105/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Luki Tomašiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Marčan & partneri, Rijeka, protiv 1. protustranke Letizie Banco fu Simone In Toffuli, Antignana, 2. protustranke Slave - BČ, ŽČ, P i 3. protustranke ZČ ŽČ, Antignana, radi otvaranja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Z-9630/2025 od 23. siječnja 2026., 29. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Z-9630/2025 od 28. listopada 2025., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
II. Nalaže se Općinskom sudu u Pazinu, brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-21656/2025 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na kč. br. [katastarska čestica] zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na suvlasničkim dijelovima 1. protustranke MČ u 4/10 dijela, 2. protustranke B – ŠČ u 1/16 dijela i 3. protustranke HČ u 1/16 dijela (st. I. izreke). Nadalje, određena je zabilježba odbijenog prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te je naložena Zemljišnoknjižnom odjelu Pazin provedba tog rješenja (st. II. izreke).
2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj iz razloga bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) u vezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 – dalje: ZZK) i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da je on uz prijedlog dostavio posjedovne listove za sve predmetne nekretnine iz kojih je sasvim jasno da je on isključivi posjednik istih, što je sud prvog stupnja ignorirao, a dostavljanjem tih isprava je on učinio vjerojatnim svoje pravo što je sukladno čl. 208. st. 3. ZZK-a dovoljno za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka. Nadalje, ukazuje da je posjedovni list javna isprava koja predstavlja dokaz u zemljišnoknjižnom postupku te se predmnijeva da je sadržaj takve isprave istinit. Isto tako, navodi kako je on predložio i uviđaj na licu mjesta te vještačenje po vještaku građevinske struke, a što je sud potpuno zanemario. Predlaže pobijano rješenje preinačiti i otvoriti pojedinačni ispravni postupak, podredno isto ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet ovog postupka je otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka radi uknjižbe prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na suvlasničkim dijelovima 1. protustranke MČ u 4/10 dijela, 2. protustranke B – ŠČ u 1/16 dijela i 3. protustranke HČ u 1/16 dijela. Predlagatelj u prijedlogu navodi da su protustranke samo formalno upisane kao suvlasnici predmetnih nekretnina iako nikada nisu polagali bilo kakva prava na istima. Isto tako, ukazuje da on i njegovi prednici predmetne nekretnine koriste preko 50 godina te ih protustranke niti itko drugi u tome nikada nije sprječavao. Štoviše, na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se nalazi kuća predlagatelja, a on je i upisan kao posjednik svih tih nekretnina u posjedovnom listu.
5. Prvostupanjski je sud odbio otvoriti pojedinačni ispravni postupak, uz obrazloženje da prijedlogu nije priložena isprava iz koje proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprava kojom je učinjeno vjerojatnim da predlagatelju pripada pravo vlasništva predmetnih nekretnina u cijelosti. Naime, sud navodi kako iz navoda predlagatelja proizlazi da on ističe dosjelost kao pravni temelj stjecanja izvanknjižnog vlasništva predmetne nekretnine, a da prijedlogu nisu priložene javno ovjerovljene izjave protustranaka kojima se u smislu čl. 209. st. 4. ZZK-a potvrđuje da je predlagatelj dosjelošću stekao izvanknjižno vlasništvo predmetnih nekretnina. Zaključno, ukazuje da se u pojedinačnom ispravnom postupku niti ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da predlagatelj svoje vlasništvo dokazuje osim ispravama i drugim dokazima, konkretno saslušanjem predlagatelja i uviđajem.
6. Međutim, prvostupanjski je sud ispustio iz vida da je predlagatelj uz prijedlog priložio posjedovne listove iz kojih proizlazi da je on posjednik predmetnih nekretnina, a da je čl. 209. st. 4. ZZK propisano da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupa potrebno priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
7. Kako je predlagatelj priložio izvode iz posjedovnog lista, a na koje se isprave poziva i čl. 209. st. 4. ZZK, bez obzira na to što nisu priložene i izjave od zemljišnoknjižnih suvlasnika, s pravom predlagatelj u žalbi ukazuje da je time učinio vjerojatnim opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno postojanje knjižnog prava koje u njegovu korist nije upisano u zemljišne knjige.
8. Na navode suda prvog stupnja da se u pojedinačnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću drugim dokazima, osim ispravama valja reći da pojedinačni ispravni postupak doista nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Međutim, to ne znači da se već na temelju dostavljenih posjedovnih listova ne može otvoriti pojedinačni ispravni postupak, u kojem će se utvrditi jesu li ispunjene materijalnopravne pretpostavke za traženi upis.
9. Kako je zbog pogrešnog pravnog pristupa činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, trebalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak te ujedno naložiti sudu prvog stupnja brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe,.
10. U ponovnom će postupku sud prvog stupnja će, imajući u vidu sve navedeno u ovom rješenju, ponovno ocijeniti je li predlagatelji priloženim ispravama učinio vjerojatnim opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno postojanje knjižnog prava koje u njegovu korist nije upisano u zemljišne knjige (čl. 208. st. 4. ZZK).
U Velikoj Gorici 29. siječnja 2026.
Sudac
Nikola Ramušćak
