Poslovni broj: Pn-924/2025-71

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Biserki Pavković Fućak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DZ iz [adresa], OIB; 17826762422, zastupana po odvjetnicima odvjetničkog društva Miličević i Šupuković d.o.o., protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan po odvjetnicima iz odvjetničkog društva Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, dana 29. siječnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

Ne dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva podneskom tužitelja od 24. listopada 2025. godine.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužiteljici DZ iz [adresa], OIB; 17826762422, iznos od 4.238,34 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01. srpnja 2017. godine pa do isplate, a koje kamate se do 31. prosinca 2022. godine računaju po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 4.825,63 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. siječnja 2026. godine pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 27.ožujka 2017. godine stradala kao suputnik u vozilu reg. Oznake [registarska oznaka] u Velikog Gorici na križanju [adresa] i D [adresa], a za koju nezgodu je odgovoran IZ koji je tom prilikom upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] te oduzeo prednost prolasku vozilu u kojem se nalazila tužiteljica te na taj način uzrokovao štetni događaj. Vozilo štetnika je u vrijeme predmetne nezgode bilo osigurano kod tuženika.

Tužiteljica je u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Tužiteljica se dana 30.06.2017. godine obratila tuženiku odštetnim zahtjevom, koji je isplatio iznos od 5.000,00 kuna na ime naknade štete, te potražuje naknadu štete umanjenu za taj iznos.

Konačnim tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje

- iznos od 929,06 eura na ime fizičkih boli

- iznos od 1.028,60 na ime pretrpljenog straha

- iznos od 464,53 eura ime pretrpljene duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti,

- iznos od 3.981,68 eura na ima duševnih boli zbog naruženja,

- te na ime imovinske nenovčane štete za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos 191,12 Obzirom na nesporno plaćeni iznos od 663,61 eura, tužiteljica potražuje iznos od 5.931,38 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01.07.2017. godine.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Ističe prigovor isključive krivnje tužiteljice za ozljede glave budući su iste posljedica nekorištenja sigurnosnog pojasa. Čini nespornim da je tužiteljici na ime naknade neimovinske štete isplatio iznos od 5.000,00 kuna. Osporava visinu preko plaćenog iznosa, te tijek kamata na istu.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu (list 5-8 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja u preslici (list 9-25 spisa), u odštetni zahtjev (list 26 spisa), izvršen je uvid u spis Prekršajnog suda u Velikoj Gorici broj Pp P-956/17, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka AZ i tužiteljica (list 61-62 spisa), u fotografski elaborat (list 73-78 spisa), provedeno je kombinirano prometno sudsko-medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima Goran Husinec i Davor Mayer (list 80-89 spisa), proveden je dokaz saslušanjem vještaka Goran Husinec i Davor Mayer (list 97.98 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. August Mijić (list 109-113 spisa), proveden je dokaz saslušanjem vještaka dr. August Mijić (list 141 spisa), te je izvršen uvid u presliku osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice (list 149-156 spisa)

4. U ovom predmetu donesena je presuda prvog stupnja dana 31. srpnja 2024. godine, ispravljena dana 07. listopada 2024. godine kojom je točkom I naloženo tuženiku platiti tužiteljici iznos od 1.693,04 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01.07.2017. godine do isplate, dok je točkom II odbijen tužbeni zahtejv tužiteljice sa zahtjevom za isplatom naknade štete u iznosu od 4.238,34 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.07.2027. godine do isplate, te je točkom III odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak. Navedena presuda ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5263/24 od dana 22. travnja 2025. godine pod točkom II i III izreke presude.

5. Podneskom od 24.10.2025. godine tužitelj potražuje iznos od 7.648,62 (umanjen za plaćene iznose) navodeći kako isto mijenja obzirom na stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020. godine, a kada je zauzeto pravno shvaćanje kojim su povišeni iznosi za utvrđenje visine pravične novčane naknade neimovinske štete za 50%.

6. Tuženik se protivi preinaci te ističe prigovor zastare.

7. Čl. 190 st. 1 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje u tekstu ZPP), navodi da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka.

8. Tužitelj navodi kako preinačuje tužbu zbog stope inflacije te se poziva na sudsku praksu. No u navedenim odlukama sud je samo prilikom određivanja visina naknade štete uzeo u obzir stopu inflacije, no nije dopustio preinaku tužbenog zahtjeva koja je preinačena zbog stope inflacije. Dakle, stopu inflacije sud cijeni prilikom određivanja visine tužbenog zahtjeva, dok, po mišljenju ovo suda, ista ne može biti osnova za povišenje tužbenog zahtjeva u ovom predmetu, posebno iz razloga što je tužitelj precizirao svoj tužbeni zahtjev postavljajući ga u eurima 15.02.2023. godine, a kada nije isti povisivao zbog stope inflacije koja je i tada bila prisutna, dok je sud i kod dosuđivanja naknade u ovom predmetu, a o čemu će naknadno biti riječi, uzeo u obzir i stopu inflacije

9. Stoga sud ne smatra da se u ovom slučaju radi o situaciji iz čl. 190 st. 2 ZPP- a, te da isto u ovom slučaju ne može biti razlog za preinaku tužbenog zahtjeva.

10. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika, nastanak štetnog događaja dok je sporna odgovornost tužiteljice za nastanak štetnog događaja, odnosno da li je ista u trenutku nastanka štetnog događaja bile vezana sigurnosnim pojasom. Sporna je visina štete kao i tijek kamata na iste.

11. Radi utvrđivanja odgovornosti tužiteljica za nastanak šetnog događaja proveden je dokaz saslušanjem svjedoka AZ i tužiteljice.

12. Svjedokinja je u svom iskazu navela je u trenutku štetnog događaja upravljala vozilom u kojem se nalazila tužiteljica. Tužiteljica se odmah po ulasku u vozilo vezala sigurnosnim pojasom, a to zna sa sigurnošću obzirom njezino vozilo ima alarm koji ukazuje kada netko nije vezan pojasom.

13. Tužiteljica je iskazala da je u trenutku štetnog događaja bila vezana sigurnosnim pojasom. Vozilo u kojem se nalazila ima iritantni zvuk ukoliko se netko ne veže sigurnosnim pojasom, tako da je sigurna da se prilikom ulaska u vozilo vezala sigurnosnim pojasom. Ne sjeća se u koji dio vozila je udarila glavom prilikom sudara te stoga ne može objasniti kako je zadobila ozljedu glave ukoliko je bila vezana sigurnosnim pojasom.

14. Iz kombiniranog prometno sudsko-medicinsko vještačenja po stalnim sudskim vještacima Goran Husinec i Davor Mayer proizlazi da pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim dijelom vještačenja, tijelo tužiteljice imalo tendenciju naglog polijetanja prema naprijed i ulijevo. Priroda i raspored ozljeda tužiteljice promatrani u kontekstu dinamike odvijanja nesreće govore da tužiteljica u trenutku nesreće nije bila vezana sigurnosnim pojasom pa je uslijed polijetanja udarila glavom o čvrstu prepreku ispred mjesta sjedenja (vjetrobransko staklo), pri čemu su nastale ozljede glave – natučenje s ranama razderotinama i zaostalim česticama stakle. Da je tužiteljica koristila sigurnosni pojas, isti bi ograničio polijetanje tijela prema naprijed pa bi kontakt glave i prepreke bio izbjegnut. Tužiteljica je u opisanoj dinamici mogla zadobiti istegnuće vrata i u slučaju da je kritične zgode koristila sigurnosni pojas.

15. U svom usmenom izlaganju, a odgovarajući na prigovore tužitelja, vještak Goran Husinec naveo je da, u slučaju da je suvozačica bila vezana sigurnosnim pojasom poletjela bi prema naprijed istom silinom i u istom smjeru samo bi bila zadržana sigurnosnim pojasom od udara u prednje dijelove vozila. Da je bila vezana sigurnosnim pojasom u svojoj početnoj fazi kretanja kretala bi se identičnim putem.

16. Vještak Davor Mayer iskazao je da je tužiteljica udarila u čvrstu prepreku i to po svemu sudeći vjetrobransko staklo pri čemu bi taj udarac svakako bio izbjegnut u slučaju da je bila vezana pojasom dok varijantu udara njezine glave o glavu osobe na mjestu vozača s obzirom na dinamiku nesreće i smjer polijetanja tijela može isključiti. Naime dominantan smjer polijetanja je bio prema naprijed i nešto lijevo.

17. Po ovakvom iskazu vještaka, tužiteljica više nije imala na iste primjedbe, dok sud smatra da je vještačenje dato životno logično te sukladno pravilima struke, pa sud nije imao nikakvog razloga sumnjati u isto, pa je isti prihvatio u cijelosti.

18. U odnosu na iskaze svjedoka i tužiteljice, sud istima nije poklonio vjeru iz razloga što su njihovi iskazi u suprotnosti s dokazima koji se nalaze u spisu, a prvenstveno su u suprotnosti s nalazom i mišljenjem vještaka kojima je sud poklonio vjeru, dok sud smatra kako je tužiteljica svakako zainteresirana za ishod postupka, dok smatra da je i svjedokinja, kao očita poznanica tužiteljice, također zainteresirana za isti.

19. Među strankama je također sporna visina tužbenog.

20. Nije sporno među strankama da je tuženik isplatio tužiteljici dana 30.06.2017. godine iznos od 5.000,00 kn.

21. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, odnosno zadobivenih ozljeda, izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja, u zdravstveni karton tužitelja, te je proveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Augustu Mijiću, a čiji zadatak je, između ostalog bio, da razgraniči posljedice ovisno o ozljedama kralježnice i glave.

22. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila natučenje čela, rana nagnječina i razderotina čela i lijevo sljepoočno sa stranim tijelima, trzajnu ozljedu vratne i slabinsko krstačne kralješnice, a što je utvrdio uvidom u medicinsku dokumentaciju i pregledom tužiteljice.

23. Vještak navodi da su kod tužiteljice zbog gore navedenih ozljeda nastale trajne koje umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 3%.

24. Tužiteljica je pretrpila primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni stran u jakom intenzitetu trajao je 3 dana, srednjem 7 dana, manjem 10 dana. Kasni strah je trajao 30 dana, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa.

25. Bol jakog intenziteta trajala je 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg intenziteta 30 dana. Zaostali manji bolovi su trajnog karaktera i kao takvi se ubrajaju i pojačanje napore.

26. Naruženje je srednjeg do većeg stupnja radi zaostalog ožiljka na licu koji je vidljiv i trećim osobama.

27. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potreba za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće 30 dana po 2 sata dnevno. Pomoć je bila potrebna za održavanja osobne higijene, probavljanje hrane i drugih svakodnevnih potreba.

28. Liječenje je završeno kada je završena inicijalna fizikalna terapija 19.05.2017. godine.

29. U odnosu na ozljede samo vratne kralježnice, vještak je naveo sljedeće;

30. Vještak navodi da su kod tužiteljice zbog ozljeda vrata nastale trajne koje umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 3%.

31. Tužiteljica je pretrpila primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni stran u jakom intenzitetu trajao je 2 dana, srednjem 5 dana, manjem 10 dana. Kasni strah je trajao 30 dana, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa.

32. Bol jakog intenziteta trajala je 2 dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 23 dana. Zaostali manji bolovi su trajnog karaktera i kao takvi se ubrajaju i pojačanje napore.

33. Naruženja nema.

34. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potreba za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće 30 dana po 2 sata dnevno. Pomoć je bila potrebna za održavanja osobne higijene, probavljanje hrane i drugih svakodnevnih potreba.

35. Liječenje je završeno kada je završena inicijalna fizikalna terapija 19.05.2017. godine.

36. Tužiteljica na navedeni nalaz nije imala primjedbi, dok je tuženik istome prigovorio navodeći kako je nalaz nepotpun budući vještak nije izvršio uvid u zdravstveni karton pa je vještaku ostao nepoznat status vratne kralježnice prije same nezgode. Također, vještak nije usporedio mjere pokretljivosti vratne kralježnice s urednim vrijednostima. Ističe prigovor na ocjenu boli i tuđe pomoći i njege.

37. U svom usmenom iskazu vještak je naveo da da je imao na uvid zdravstveni karton i našao podatak otprije predmetnog ozljeđivanja da ima bolni vratni sindrom ili da je liječila vratnu kralježnicu drugačije bi utvrdio trajne posljedice. Na pregledu tužiteljica mu nije iskazala da je prije predmetnog ozljeđivanja imala bilo kakve tegobe u području vratne kralježnice. Kako se radi o mladoj osobi povjerovao joj je. Iz medicinske dokumentacije se ne vidi da je prije ozljeđivanja imala tegobe u području vratne kralježnice. Što se tiče naruženja, a koje je kod tužiteljice u odnosu na ozljedu glave, navodi kako je kod tužiteljice po predmetnom ozljeđivanju na lijevoj strani čela iznad oka vidi se ožiljak 3 cm dužine sa udubljenjem koje je stalno vidljivo trećim osobama i kao takav kod mlade ženske osobe za mene predstavlja naruženje srednje do jakog intenziteta. Da se radi o starijoj osobi vjerojatno bih dao naruženje srednjeg intenziteta no kako se radi o mlađoj osobi te se naruženje nalazi na licu koje se prvo primijeti prilikom kontakta ostajem kod svog nalaza. Glede ocjene boli navodi kako je tužiteljice u predmetnom događaju dobila višestruke ozljede tijela ozljedu glave sa ranom nagnječinom i razderotinom čela o lijevo sljepoočno sa zaostalim stranim tijelima nakon toga trzajnu ozljedu vratne kralježnice te trzajnu ozljedu slabinske kralježnice ovakve ozljede kao i med. dokumentacija predstavljaju ocjenu boli jakog intenziteta najmanje tri dana srednjeg sedam dana kumulativno i pri tome se ostaje u cijelosti. Vezano za ocjenu boli manjeg intenziteta s obzirom na dužinu liječenja korigirao je nalaz jer se bol cijeni kumulativno na način da bol manjeg intenziteta kod ozljede glave i vrata se cijeni sa tri tjedna. U odnosu na nalaz i mišljenje u kojem nije cijenio ozljedu glave ostajem kod ocjene boli jakog intenziteta i srednjeg intenziteta dok korigira ocjenu boli manjeg intenziteta također na tri tjedna.

38. Po pribavi zdravstvenog kartona tužiteljice, tuženik je naveo kako nije više sporna činjenica utjecaja ranijeg zdravstvenog stanja tužiteljice na ocjenu vještaka. No naveo je da ostaje kod svih prigovora na medicinsko vještačenje te da predlaže novo vještačenje.

39. Ovakvom nalazu i mišljenju sud je u cijelosti poklonio vjeru jer nije imao razloga u isti sumnjati, te isti smatra izrađen stručno, nepristrano i logično te u skladu s ostalim dokazima koji se nalaze u spisu, dok prigovori tuženika nisu navedeno doveli u sumnju.

40. Slijedom svega navedenog, sud je mišljenja kako je kod tužitelja u predmetnom štetnom događaju došlo do povrede prava osobnosti u smislu odredbe čl. 19 i čl. 1046 Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05 i 41/08; dalje u tekstu ZOO), koja povreda se očituje u povredi prava na zdravlje obzirom na ozljede tužitelja. Sijedom navedenog, po mišljenju ovog suda tužitelju pripada pravična novčana naknada u smislu odredbe čl. 1100 st. 1 i 2 ZOO-a, obzirom na zadobivenu ozljedu u predmetnom štetnom događaju, koja je bila popraćena strahom i bolovima radi čega je tužitelju nanesena povreda prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje koje opravdavaju dosuđene pravične novčane naknade.

41. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove, strah i trajne posljedice. One su u smislu čl.1100.st.2.ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

42. Prema ocjeni ovog suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju o kojem ovaj sud odlučuje u ovoj parnici potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

43. Kako je navedeno, sud je utvrdio da u trenutku nastanka štetnog događaja tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom, a slijedom čega u odnosu na ozljede koje ne bi nastale da je tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom, postoji njezina suodgovornost. Naime, bez obzira na činjenicu da ista nije bila vezana sigurnosnim pojasom, da nije došlo do štetnog događaja, a za koji je odgovoran osiguranik tuženika, do ozljeda tužiteljice ne bi niti došlo. Tužiteljica priznaje svoju odgovornost u omjeru od 25%, a što sud također prihvaća.

44. Cijeneći intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova koje je tužitelj pretrpio, sud smatra da mu kao pravična novčana naknada pripada iznos od 929,06 eura, uzimajući u obzir i suodgovornost tužiteljice u odnosu na razliku utvrđenog pretrpljenog straha u odnosu na ozljede koje ne bi zadobila da je bila vezana sigurnosnim pojasom

45. Cijeneći opseg i intenzitet pretrpljenog straha, a kroz sve okolnosti slučaja, sud smatra da tužitelju po ovom osnovu pripada ukupno zatraženi iznos od 1.028,60 eura, uzimajući u obzir i suodgovornost tužiteljice u odnosu na razliku utvrđenog pretrpljenog straha u odnosu na ozljede koje ne bi zadobila da je bila vezana sigurnosnim pojasom.

46. Cijeneći stupanj umanjenja životne aktivnosti, sud je tužitelju s osnova duševnih bolova radi smanjenja životne aktivnosti, imajući u obziru narav i posljedice ozljede kao pravičnu novčanu naknadu dosudio iznos od 464,53 eura, a koliko tužiteljica i potražuje, i u kojem dijelu ne postoji njezina suodgovornost obzirom je vještak stupanj umanjenja životne aktivnosti utvrdio istim bez obzira na razgraničenje ozljeda.

47. U odnosu na naruženje, sud smatra kako tužiteljica po toj osnovi ima pravo na naknadu štete u ukupno zatraženom iznosu od 3.981,68 eura, a uzimajući u obzir priznati, a i utvrđeni omjer suodgovornosti tužiteljice u odnosu na ovu nastalu štetu.

48. Dakle, ukupno na ime neimovinske štete sud smatra da tužitelju pripada iznos od 6.403,87 eura.

49. Kako je tuženik po toj osnovi tužitelju platio iznos od 663,61 eura (5.000,00 kuna), to je sud tužitelju po ovoj osnovi dosudio iznos od 5.740,28 eura.

50. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete, sud je primijenio članak 1089.točka 2 ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku nenovčanu štetu.

51. Tužiteljica na ime nenovčane imovinske štete potražuje iznos od 24,00 kuna (3,19 eura) kao cijenu sata pružanja tuđe pomoći i njege. Primjenjujući odredbu čl. 223. ZPP-a sud smatra kako je ovo primjeren iznos za pružanje tuđe pomoći i njege, imajući u vidu da se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada.

52. Stoga je sud tužitelju i po osnovi traženja naknade za tuđu pomoć i njegu dosudio iznos od 191,12 eura ( imajući u vidu cijenu sata i opseg potrebe za tuđom pomoći i njegom ukupno 60 sati), te imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka i u kojem dijelu ne postoji njezina suodgovornost obzirom je vještak obzirom je vještak potrebu za tuđom pomoći i njegom i utvrdio istom bez obzira na razgraničenje ozljeda.

53. Dakle, tužitelju je s osnova neimovinske i nenovčane imovinske štete ukupno zatražen i dosuđen iznos od 5.931,38 eura. Kako je pravomoćno već odlučeno o zahtjevu za isplatu iznos od 1.693,04 eura, to je tužiteljici dosuđen iznos od 4.238,34 eura.

54. Tužitelj ima pravo na kamate sukladno čl. 29. st.1. ZOO-a u svezi s čl. 1086. i 1103. ZOO-a.

55. Čl. 1103. ZOO-a određeno je da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako je liječenje tužitelja, a kako je naveo vještak i što je sud i prihvatio, dovršeno 19.05.2017. godine, a tužitelj je tuženiku podnio zahtjev za naknadu štete dana 30.06.2017. godine, to kamate na potraživani iznos počinje od dana podnošenja pisanog zahtjeva, kako tužitelj i traži.

56. Čl. 1086. ZOO-a određuje da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Troškovi tuđe pomoći i njege predstavljaju imovinsku nenovčanu štetu, na koju oštećeniku pripada pravo na zatezne kamate od dana njezinog nastanka (čl. 1086. ZOO). Kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da je tužitelju pružana tuđa pomoć i njega, to je valjalo tužitelju priznati kamatu na ovaj vid štete. Kako tužitelj kamatu na istu potražuje od dana podnošenja pisanog zahtjeva, tako mu je i dosuđeno.

57. Sud je tužitelju dosudio trošak postupka temeljem čl. 154. ZPP-a, a prema važećoj prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika i to: za sastav odštetnog zahtjeva prema Tbr 32 100 bodova, za sastav tužbe prema Tbr 7/1 100 bodova, za sastav podneska od 05.01.2018 prema Tbr 8/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 22.03.2018. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 08.05.2018. prema Tbr 8/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 18.10.2018. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 12.07.2019 prema Tbr 8/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 09.03.2020. prema Tbr 9/5 25 bodova, za pristup na ročište dana 21.09.2020 prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 30.09.2020. prema Tbr 8/4 25 bodova, za sastav podneska od 05.10.2020. prema Tbr 8/4 25 bodova, za sastav podneska od 14.01.2021. prema Tbr 8/4 25 bodova, za sastav podneska od 11.03.2021. prema Tbr 8/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 26.11.2021. prema Tbr 9/5 25 bodova, za pristup na ročište dana 05.04.2022 prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 07.04.2022. prema Tbr 8/4 25 bodova, za sastav podneska od 26.04.2022. prema Tbr 8/4 25 bodova, za sastav podneska od 15.02.2023. prema Tbr 8/3 50 bodova, za pristup na ročište dana 16.02.2023. prema Tbr 9/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 14.06.2024 prema Tbr 9/1 100 bodova, za pristup na ročište za objavu dana 31.07.2024. prema Tbr 9/3 50 bodova, za sastav žalbe od 27.08.2024. prema Tbr 108/1 125 bodova, za sastav podneska od 24.10.2025. prema Tbr 8/3 50 bodova, te za pristup na ročište dana 23.12.2025. prema Tbr 9/1 100 bodova, što ukupno čini 1750 bodova, a što čini iznos od 3.500,00 eura, što uvećano za PDV iznosi 4.375,00 eura. Tom iznosu je pridodan iznos pristojbe na presudu u iznosu od 52,88 eura (članak 7 Zakona o sudskim pristojbama) i žalbu u iznosu od 105,76 eura te trošak predujma za vještačenja u iznosu od 291,99 eura, tako da ukupan iznos dosuđen tužitelju iznosi 4.825,63 eura. Kamate na dosuđeni trošak parničnog postupka dosuđene su temeljem čl. 151 st. 3 ZPP-a.

58. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci odluke.

U Zagrebu 29. siječnja 2026. godine

Sudac:

Biserka Pavković Fućak

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1) punomoćniku tužitelja

2) punomoćniku tuženik

Rj/ rješenje tužitelju na platež pristojbe na presudu u iznosu od 105,76 eura i žalbu od 27.08.2024. u iznosu od 211,53 eura