Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Karlovcu

    Stalna služba u Ogulinu

    Bernardina Frankopana 1

    47300 Ogulin

    Pr-73/2025-47

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    PRESUDA

    Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu po sucu Blaženki Glad, u pravnoj stvari tužitelja RJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Ivanu Račkom, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Rački i kolege j.t.d., Zagreb, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, Ministarstvo Obrane Republike Hrvatske, OIB:66486182714, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel, Karlovac, Trg hrvatskih branitelja 1, radi isplate, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 16. prosinca 2025, u nazočnosti punomoćnika tužitelja Janka Mađeruh, odvjetnik u OD Rožman i Oredić, u Karlovcu, u zamjeni za punomoćnika Ivana Račkog, odvjetnika iz Slavonskog Broda i zamjenice u ODO u Karlovcu, ŽJ, na ročištu za objavu i uručenje presude, 29. siječnja 2026.,

    p r e s u d i o  je

    I. Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 – za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714 isplatiti tužitelju RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje od rujna 2011. do svibnja 2014. iznos od 629,59 EUR bruto zajedno sa zateznim kamatama, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna prosinca a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke koje teku kako slijedi:

    - za srpanj 2012. na iznos od 179,64 EUR počev od 16. kolovoza 2012. pa do isplate,

    - za kolovoz 2012. na iznos od 60,09 EUR počev od 16. rujna 2012. pa do isplate,

    - za prosinac 2012. na iznos od 110,02 EUR počev od 16. siječnja 2013. pa do isplate,

    - za siječanj 2013. na iznos od 37,13 EUR počev od 16. veljače 2013. pa do isplate,

    - za srpanj 2013. na iznos od 87,23 EUR počev od 16. kolovoza 2013. pa do isplate,

    - za kolovoz 2013. na iznos od 16,34 EUR počev od 16. rujna 2013. pa do isplate,

    - za prosinac 2013. na iznos od 118,14 EUR počev od 16. siječnja 2014. pa do isplate,

    - za siječanj 2014. na iznos od 21,00 EUR počev od 16. veljače 2014. pa do isplate, u roku 8 dana.

    II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje od 1. rujna 2011. do 30. travnja 2012. u iznosu od 351,72 eura bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

    - za prosinac 2011. na iznos od 20,70 eura počev od 16. siječnja 2012. do isplate

    - za siječanj 2012. na iznos od 331,02 eura počev od 16.veljače 2012. do isplate, kao neosnovan.

    III. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB 52634238587 - za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB 66486182714, isplatiti tužitelju RJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu 1.168,98 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja 29. siječnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 8 dana.

    IV. Odbija se dio zahtjeva tužitelja za naknadu troškova parničkog postupka iznad dosuđenog iznosa.

    Obrazloženje

    1. Dana 2. listopada 2017. tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika, radi ostvarivanja novčanih potraživanja iz radnog odnosa.

    Tužitelj u tužbi navodi da je bio zaposlenik kod Republike Hrvatske - Ministarstva obrane, Zagreb, Trg kralja P. Krešimira IV br. 1, kao pripadnik HKOV, Gardijska oklopno-mehanizirana brigada na poslovima djelatne vojne osobe, na ustrojbenom mjestu zapovjednik desetine, ustrojbeni čin desetnik, s mjestom službe u Našicama. Tužitelj nadalje navodi da je kao djelatna vojna osoba u vremenskom razdoblju od 1. rujna 2011. do dana podnošenja tužbe 2. listopada 2017. imao pravo na uvećanu plaću i dodatke na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (vojne vježbe, pomoć u humanitarnim akcijama, obavljanje počasnih straža na pogrebima i sav ostali rad na terenu) te stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost. Također, tužitelj je sukladno propisima (Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru i Pravilniku) imao pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

    Tužena nije u skladu s propisima isplaćivala dio plaće i dodatke na plaću, pa je tužitelj zbog neisplaćenih dijelova plaća i dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (vojne vježbe, pomoć u humanitarnim akcijama, obavljanje počasnih straža na pogrebima i sav ostali rad na terenu) te stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost, u svojim materijalnim pravima s osnova vojne službe u OS RH uskraćen za mjesečni iznos od 100,00 kn bruto, u vremenskom razdoblju od 1. rujna 2011. do dana podnošenja tužbe 2. listopada 2017. odnosno za ukupan iznos od 7.200,00 kn bruto.

    Također, tužena u razdoblju od 1. rujna 2011. do dana podnošenja tužbe 2. listopada 2017. nije isplaćivala naknadu plaće za godišnji odmor sukladno propisima (Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru i Pravilniku) u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca već mu je isplaćivana naknada koja je znatno manja od one koja pripada tužitelju. Zbog neplaćanja naknade plaće za godišnji odmor u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, sukladno propisima, tužitelj smatra da je oštećen za iznos od 500,00 kn godišnje odnosno za ukupan bruto iznos od 3.000,00 kn.

    Tužitelj je sukladno članku 186.a Zakona o parničnom postupku Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu dana 3. lipnja 2016. podnio zahtjev za mirno rješenje spora. O istom zahtjevu Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu se negativno očitovalo odlukom broj N-DO-42/2016 od 11. srpnja 2016.

    Slijedom navedenog, predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će prihvatiti tužbeni zahtjev.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik navodi da se u razdoblju od 1. 10. 2009. do 1. 6.2014. primjenjivala Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine broj 118/09 i 118/12) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ( NN 119/09.) koji su stupili na snagu 1. listopada 2009. Tom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radno vremena u OS RH te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama i turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba. Drugo razdoblje je razdoblje nakon 26. 6. 2013. kad je stupio na snagu novi Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 73/13 i 75/15) u kojem prema čl. 155. djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću.

    Tuženik ističe prigovor zastare za sva potraživanja dospjela prije 2. srpnja 2012. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu parničnog troška.

    3. U ovom predmetu donesena je Presuda Pr-207/2019-25 od 21.rujna 2021. Navedenom presudom, u točki I. izreke je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad noću, subotom i nedjeljom za razdoblje od 1. rujna 2011. do 31. svibnja 2014. iznos od 2.240,53 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom kako je to specificirano u toj točki izreke, od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, u točki II. izreke je odbijen dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 205,52 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom, u točki III. izreke je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za isto razdoblje iznos od 4.901,03 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog iznosa specificiranog u toj točki izreke do isplate, u točki IV. izreke je odbijen dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 2.649,97 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor, u točki V. izreke je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime razlike neisplaćenog terenskog dodatka iznos od 225,00 kn sa zateznom kamatom od 16. studenoga 2013. do isplate, dok je u točki VI. izreke naloženo tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 5.683,03 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 21. rujna 2021. do isplate.

    4. Županijski sud u Rijeci Rješenjem broj GžR-1549/2021-3 od 4.travnja 2025. ukinuo je presudu Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj Pr-207/2019-25 od 21. rujna 2021. u točkama I., III. i VI. izreke i u tom dijelu predmet vratio istom sudu na ponovno suđenje, dok su točke II. i IV. kao ne pobijane, postale pravomoćne.

    5. U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem Odluke o rasporedu (list 4 spisa), Zahtjeva za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa), odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora (list 7 spisa), Očitovanja (list 36-37 spisa), Kartice djelatnika (list 38-46, 77-124 spisa), Rekapitulacije (list 47 spisa), Knjigovodstvene kartice (list 73-76 spisa), Izvoda iz mjesečnih izvješća (list 126-127 spisa), Tabelarnog prikaza broja dana i razdoblja korištenja godišnjeg odmora (list 128, 182 spisa), Raščlambe sati rada (list 129, 183, 184 spisa), Dnevnih evidencija radnog vremena (list 130-170 spisa), tabelarnog prikaza (list 171-175 spisa), evidencije nazočnosti (list 176-177 spisa), Očitovanja (list 178-179 spisa), mjesečne evidencije (list 180-181 spisa), Mjesečne evidencije radnog vremena (list 185-188 spisa), zbirne mjesečne evidencije radnog vremena (list 189-191 spisa), Nalaza i mišljenja financijskog vještaka Ručević vještačenja d.o.o. (list 226-241 spisa), Dopunskog financijskog vještačenja na okolnost visine potraživanja tužitelja (list 328-332 spisa).

    6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, noću i blagdanom za razdoblje od 1. rujna 2011. do 31. svibnja 2014., te razlike naknade plaće za godišnji odmor za isto vremensko razdoblje.

    7. Nesporno je da je tužitelj u utuženom razdoblju radio kao djelatna vojna osoba.

    8. Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj 33/02, 58/02 i 76/07) i članka 96. stavka 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07 i 88/09) donesena je Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 118/09, 118/12 - na snazi do 30.5.2014.).

    9. Navedenom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama Republike Hrvatske te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama i turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba.

    10. Točkom XII. Odluke je propisano da se prekovremenim radom pripadnika OS RH, kada je rad organiziran na drugi odgovarajući način, smatra rad dulji od redovnog mjesečnog fonda sati; prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada dulji od osam sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom; prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; o preraspodjeli ostvarenih sati rada iz prethodnog u sljedeći mjesec časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine donosi nalog kojim se utvrđuje vrijeme u kojem je ostvaren prekovremeni rad i slobodni dani tako da se za pet sati prekovremenog rada daje jedan slobodan dan; sati prekovremenog rada za koje pripadniku OS RH nije moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena utvrđuju se mjesečnim izvješćem o ostvarenim satima rada u proteklom mjesecu koje časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine dostavlja crtom vođenja i zapovijedanja nadležnoj financijskoj službi radi isplate.

    11. Točka XIII. Odluke sadrži postotke uvećanja osnovne plaće za dodatke na plaću odnosno za prekovremeni rad 50%, rad noću 40%, rad subotom 25%, rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150%, za rad u drugoj smjeni ako djelatnik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom duljim od 90 minuta 10% i za rad u turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

    12. Glede odluke o isplati razlike naknade plaće za godišnji odmor, treba navesti da je u pretežitom dijelu utuženog razdoblja na snazi bio Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika iz 2002. („Narodne novine“ broj: 140/02, 68/11 - Pravilnik o korištenju godišnjeg odmora/02), dok je od 8. svibnja 2014. na snazi Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj: 54/14 - dalje Pravilnik/14). Tako je člankom 4. Pravilnika/02 bilo propisano da djelatnoj vojnoj osobi čija je narav službe takva da mora raditi prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanom i zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja joj je isplaćena u prethodna tri mjeseca, dok je čl. 4.st.2. Pravilnika/14 propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme korištenja godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, dakle, u trajanju od 40 sati tjedno, raspoređeno od ponedjeljka do petka, od 8 do 16 sati, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

    13. Treba navesti da se na pravni odnos stranaka za razdoblje do 26. lipnja 2013. primjenjuje Zakon o službi u oružanim snagama iz 2002. („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09 – dalje ZSOS/02), a od 26. lipnja 2013. Zakon o službi u oružanim snagama iz 2013. („Narodne novine“ broj: 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19 – dalje ZSOS/13). Prema čl.169. ZSOS/02 plaća djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću, pri čemu su dodaci na plaću definirani čl. 170. istog zakona na način da zbog otegotnih uvjeta rada, opasnosti i odgovornosti, djelatne vojne osobe ostvaruju pravo na dodatke na plaću, a dodatak se utvrđuje u postotku od osnovice plaće djelatne vojne osobe. Prema čl. 14. istog zakona na sva pitanja koja nisu uređena tim zakonom ili propisima koji su doneseni na temelju toga zakona se primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima. Prema čl. 97. istog zakona djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku pripada povećana plaća za prekovremeni rad pod uvjetima i u iznosu koji su uređeni općim propisima, s tim što se pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad ne ostvaruje ako je moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena. Za razliku od toga, člankom 155. ZSOS/13 je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, u dežurstvu u stražarskoj službi, stanju pripravnosti i sl., nego ostvaruju posebne dodatke na plaću prema čl. 139. istog zakona, tako da su dodaci na plaću dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe, te za deficitarna znanja i struke (st.1.), dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada (st.2.), pri čemu dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe (st.3.), a dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada (st.4.).

    14. Glede podzakonskih akata kojima su pobliže propisani dodaci na plaću, treba navesti da je u prijepornom razdoblju bio na snazi Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“ broj: 50/08, 142/08, 118/09, 99/12, 55/13), kojim Pravilnikom su propisana prava djelatne vojne osobe za vrijeme provedeno na aktivnom dežurstvu i dežurstvu unutarnje službe (čl.17a.) te pravo na dodatak za obavljanje stražarske službe (čl.17 d.). U nastavnom razdoblju koje nije obuhvaćeno tužbom, od 1. lipnja 2014. je na snazi Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj: 33/14).

    15. Sukladno uputi iz ukidne odluke u nastavku postupka sud je zatražio dopunu nalaza vještaka radi utvrđenja ima li tužitelj pravo na isplatu razlike plaće po osnovi prekovremenog rada, s tim što je u tom dijelu potrebno u skladu s provedenom preraspodjelom radnog vremena, u prekovremene sate uračunati ostvarene slobodne dane, a potom utvrditi i eventualnu razliku naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje, imajući u vidu način obračuna prema propisima koji su bili na snazi u prijepornom razdoblju.

    16. Iz Dopune nalaza i mišljenja financijskog vještaka Ručević vještačenja d.o.o., iz Zagreba (list 328-332 spisa) proizlazi da je vještak u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju utvrđenja i izračuna iz osnovnog i dopunskog nalaza, u skladu s dokumentacijom koja je priložena spisu predmeta, a ukoliko sud utvrdi kako je utvrđene (neevidentirane) prekovremene sate rada tužitelja potrebno umanjiti za iskorištene slobodne dane, mišljenja kako slijedi:

    - za razdoblje od rujna 2011. do svibnja 2014., proizlazi kako je tuženik tužitelju odobrio korištenje svih slobodnih dana koji mu s osnova neevidentiranog prekovremenog rada pripadaju u skladu s važećim propisima,

    - za razdoblje od rujna 2011. do svibnja 2014., visina neisplaćene razlike naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora iznosi 7.393,66 kn bruto (981,31 EUR), a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'p' i 'p'' Tabele 4a iz nalaza.

    Dospijeće svakog pojedinog mjesečnog iznosa iz Tabele 4a iz nalaza je do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

    17. Dopuna nalaza i mišljenja financijskog vještaka dostavljena je strankama na očitovanje.

    18. Podneskom od 19. studenog 2025. tužitelj se očitovao na Dopunu nalaza i mišljenja vještaka navodeći da prihvaća dopunski nalaz i mišljenje od 20.listopada 2025. sudskog vještaka Ručević vještačenja d.o.o., Zagreb,. Prema tome, u skladu s dopunom nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, tužitelj uređuje svoj tužbeni zahtjev, te predlaže naslovnom sudu po zaključenju glavne rasprave donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev.

    19. Na ročištu održanom 16. prosinca 2025. tuženik ističe prigovor presuđene stvari u odnosu na dio potraživanja naknade plaće za godišnji odmor koji dospijeva 15.siječnja 2012. i 15.veljače 2012. ( točka IV. izreke presude).

    20. Sud prihvaća dopunu nalaza i mišljenja financijskog vještaka kao stručno i objektivno izrađenu, a kojom je odgovoreno na zadatak suda a i stranke na istu nisu prigovarale.

    21. Stoga, temeljem citiranih propisa tužitelj ima pravo na isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor, sukladno Dopuni nalaza i mišljenja financijskog vještaka.

    22. Sud cijeni prigovor presuđene stvari osnovanim s obzirom da točka IV. Presude ovoga suda broj Pr-207/2019-25 od 22. rujna 2021. nije bila pobijana i postala je pravomoćna, stoga je osnovan tužbeni zahtjev za iznos od 629,59 eura sa zateznom kamatom kao u izreci presude pod I., dok se neosnovano potražuje iznos od 351,72 eura sa zateznom kamatom jer je o istom već pravomoćno odlučeno, stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

    23. Zatezna kamata je dosuđena na dosuđeni iznos glavnice od dospjelosti svakog dosuđenog mjesečnog iznosa glavnice do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće.

    24. Tužitelj je konačno tužbeni zahtjev specificirao na ukupan iznos od 981,31 eura i uspio je u iznosu 629,59 eura dok je tužena uspjela u iznosu 351,72 eura.

    25. Dakle, tužitelj je u sporu uspio s 64,16 %, a tužena s 35,84%.

    26. Odluku o troškovima sud je donio primjenom članka 154. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 , 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: Zakona o parničnom postupku) i tužitelju dosudio parnične troškove razmjerno uspjehu u parnici.

    27. Tužitelju je priznat kao osnovan zatraženi trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu 150,00 eura, sastav tužbe u iznosu 150,00 eura, sastav podneska od 17.1.2018. u iznosu 150,00 eura, zastupanje na ročištu 10.10.2019. u iznosu 150,00 eura, sastav podneska od 17.3.2021. u iznosu 150,00 eura, sastav podneska od 9.7.2021. u iznosu 150,00 eura, zastupanje na ročištu 28.7.2021. u iznosu 150,00 eura, pristup na ročište za objavu i uručenje presude u iznosu 75,00 eura, trošak sastava podneska od 19.11.2025. u iznosu 150,00 eura, te trošak zastupanja na ročištu 16.12.2025. u iznosu 150,00 eura, PDV od 25% u iznosu 356,25 eura, što ukupno iznosi 1.781,25 eura.

    28. Kada se od postotka one strane koja je u većoj mjeri uspjela (uspjeh tužitelja 64,16 %) oduzme postotak one strane koja je u manjoj mjeri uspjela (uspjeh tuženika 35,84 %) proizlazi da je nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici tužitelju valjalo odmjeriti naknadu dijela takvih troškova u iznosu od 28,32 % od priznatih troškova (64,16% - 35,84% = 28,32 %).

    29. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati ukupne parnične troškove u iznosu od 504,45 eura (1.781,25 x 28,32% = 504,45 eura). Tužitelju je priznat u cijelosti trošak financijskog vještačenja u iznosu 664,53 eura, odnosno ukupno je priznat trošak 1.168,98 eura.

    30. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 9/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24) po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

    31. Sud nije priznao tužitelju zatražene troškove postupka za sastav podnesaka od 21.10.2019., 15.7.2021. i 9.9.2025. jer isti nisu nužni s obzirom u privitku istih tužitelj samo dostavlja dokaz o uplati. Također, podnesak od 28.9.2021. nije nužan.

    32. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.

    U Ogulinu 29. siječnja 2026.

    Sudac

    Blaženka Glad

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

    Dostaviti:

    1.Ivan Rački, odvjetnik u OD Rački i kolege j.t.d. Zagreb, Oreškovićeva ulica 6D/1

    2. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac (na br. P-DO-940/2017)

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.