REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-524/2022-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Starčević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ŠL iz [adresa], 144. brigade HV 2, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupane po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, Đorđićeva 15, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 15. siječnja 2026. u prisutnosti tužiteljice osobno uz zamjenicu punomoćnika UL, odvjetničku vježbenicu i punomoćnika tuženika Marka Ventrića, odvjetnika, dana 29. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužiteljici ŠL iz [adresa], 144. brigade HV 2, (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 2.270,00 € skupa s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe 09.03.2022. g. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 2.112,50 eura skupa sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 25.10.2021. zadobila ozljedu na radu kod poslodavca KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. Zagreb, Ravnice 48, kada se poskliznula na stubištu objekta Bombonskih proizvoda dok se kretala prema garderobi radi presvlačenja u radnu odjeću.

Tužiteljici je uslijed poskliznuća noga proklizala niz gazište pri čemu je osjetila jaku bol u poktoljenici.

Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer se tužiteljica kretala na uobičajeni način i uz upotrebu dužne pažnje i kako je tužiteljici priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojeg je poslodavac tužiteljice osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. Poslodavac tužiteljice je bio dužan održavati prostor svojih objekata u stanju sigurnosti za nesmetano kretanje radnika.

Tužiteljica se javlja u Hitnu medicinsku službu Kliničke bolnice Dubrava gdje su joj dijagnosticirali ozljedu: Ruptura musculi gastrocne mi sin.susp.

Tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je uslijed poskliznuća osjetila oštru bol u lijevoj potkoljenici te je nakon toga trpjela jake i dugotrajne bolove i strah, a na lijevoj potkoljenici sa stražnje strane formirao se hematom.

Tužiteljica je morala mirovati, držati nogu na povišenom, stavljati lokalno hladne obloge, uzimati analgetike i nositi elastični zavoj tijekom kretanja po danu. Tužiteljica je hodala rasteretno uz pomoć štaka, ali je unatoč tome šepala i trpila bolove i prilikom sjedenja i stajanja.

Tužiteljica je provodila fizikalnu terapiju radi jačanja muskulature lijeve potkoljenice i bolova, ali su unatoč k tome kod nje zaostali bolovi u lijevoj potkoljenici uslijed čega trpi duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti.

Tužiteljica je tijekom liječenja trebala tuđu pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova.

Slijedom navedenog kod tužiteljice je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa ona na ime naknade neimovinske i imovinske štete, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti i imovinske štete potražuje ukupno 2.270,00 eura. Radi svega navedenog predlaže tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti usvojiti, a tuženika obvezati na plaćanje troškove ovog parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovor na tužbu navodi da je zaprimio tužbu tužitelja u gore navedenoj pravnoj stvari, te se na istu očituje kako slijedi.

Nesporno je da je tuženik s poslodavcem tužiteljice KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d., u vrijeme štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja] sastavni dio koje su police i Uvjeti za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti, odnosno osiguranje prema djelatnicima, s limitom osiguranja do 120.000,00 kn po štetnom događaju.

Tuženik prvenstveno ističe prigovor stvarne nenadležnosti Naslovnog suda obzirom se u konkretnom slučaju ne radi o radnom sporu. Naime tuženik nije poslodavac tužiteljice, već osiguravatelj poslodavca tužiteljice, u kojem se slučaju radi o sporu koji spada u nadležnost općinskih sudova, te se predlaže da Naslovni sud uputi predmet stvarno nadležnom sudu.

Tuženik osporava mehanizam nastanka ozljeđivanja tužiteljice kako ga opisuje u tužbi, te osporava da bi isto bilo u bilo kakvoj uzročnoj vezi s procesom rada, niti je na strani osiguranika utvrđen bilo kakav propust. Osim toga iz dostavljene dokumentacije (prijave o ozljedi na radu – samo 1 i 3 str.) nije razvidno da je predmetna ozljeda od strane HZZO-a priznata ozljedom na radu, te se predlaže da Naslovni sud pozove tužiteljicu da dostavi dokaz da je predmetna ozljeda potvrđena i priznata od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Nadalje, tuženik u cijelosti osporava kako ukupnu visinu tužbenog zahtjeva, tako i osnovanost zahtjeva tužiteljice po pojedinim vidovima štete, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate, a ukoliko bi Naslovni sud prihvatio prijedlog za provođenjem medicinskog vještačenja, predlaže se da prije provođenja istog dostavi:

- cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu uz predmetno ozljeđivanje

- presliku cjelokupnog zdravstvenog kartona od liječnika primarne zdravstvene zaštite poradi razgraničenja eventualnih prijašnjih ozljeda od eventualnih posljedica predmetnog štetnog događaja,

- svu medicinsku dokumentaciju u originalu radi sravnjivanja s dokumentacijom priloženom uz tužbu.

Naime, tužiteljica u tužbi navodi kako je predmetnu ozljedu zadobila na način da se dana 25.10.2021. godine poskliznula na stubištu objekta Bombonskih proizvoda dok se kretala prema garderobi radi presvlačenja u radnu odjeću, dok je u nalazu Kliničke bolnice Dubrava od dana 25.10.2021. godine navedeno kako je tužiteljica prilikom silaska niz stepenice osjetila oštru bol u lijevoj potkoljenici s dorzalne strane. Dakle, iz navedenog je razvidno da postoji očita razlika između tužbe i liječničkog nalaza u vidu opisa nastanka ozljede jer se u nalazu ne spominje da se tužiteljica poskliznula, već samo da je osjetila oštru bol u lijevoj potkoljenici te kako je odlazila na posao i kako negira traumu.

U istom nalazu stoji kako pacijentica, ovdje tužiteljica, navodi da je znala osjetiti trnce par minuta u lijevom stopalu i potkoljenici iz čega proizlazi da bol koju je navodno tužiteljica osjetila nije uzročno-posljedično povezana s navedenim događajem, već nekakvom ranijom ozljedom.

Nadalje, iz obrasca prijave ozljede na radu kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od odana 09.12.2021. godine razvidno je kako je tužiteljica zaposlenik društva KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. te da je na dan navodne ozljede na radu radno vrijeme tužiteljice bilo od 13.30 sati do 21.30 sati. Iz liječničkog nalaza sačinjenog na dan 25.10.2021. godine razvidno je da je pacijentica, ovdje tužiteljica, zaprimljena na liječenje u 13.25 sati istoga dana dok je u istom nalazu navedeno kako se navodna ozljeda dogodila dva sata ranije, dakle oko 11.30 sati istoga dana, dakle više od dva sata prije početka radnog vremena.

Također, u obrascu prijave ozljede na radu navedeno je kako se predmetna ozljeda dogodila između 12.00 i 12.59 sati, dok je u liječničkom nalazu navedeno kako je pacijentica zaprimljena u 13.25 sati, a dalje navodi kako je navodna ozljeda nastala dva sata ranije.

Sukladno navedenom, ostaje nejasno je zašto se tužiteljica više od dva sata prije početka svoga radnog vremena nalazila na radnom mjestu kao i da li se uopće nalazila na radnom mjestu i je li se ozljeda uopće dogodila na radnom mjestu na kojem je tužiteljica trebala raditi.

Dakle, činjenični supstrat tužbe ne odgovara medicinskoj dokumentaciji jer je s istom u oprečnoj vezi kako je ranije i opisano te samim time dovodi u pitanje istinitost navoda u tužbenom zahtjevu.

Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu, medicinsku dokumentaciju, polica osiguranja i opći uvjeti za osiguranje imovine, provedeno je vještačenje po doc.prim.dr.sc. CL, saslušan svjedok DL i tužiteljica.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, u daljnjem tekstu : ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da se desio štetni događaj, dok je sporna visina naknade.

6. Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. (čl. 25. Zakona o zaštiti na radu) pa se te objektivne odgovornosti može, u cijelosti ili djelomično, osloboditi samo u slučaju da dokaže da je šteta nastala zbog više sile, protupravnih djelovanja treće osobe, ili krivnjom samog zaposlenika( čl.1067 st. 2 Zakona o obveznim odnosima, NN br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, 35/05, 41/08, u daljnjem tekstu: ZOO).

7. Obzirom na spornu visinu potraživanja sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po doc.prim.dr.sc. CL.

8. U svome nalazu i mišljenju vještak navodi kako se ozljeda, koju je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju, mogla dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice .

To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade .

Liječenje završeno 231.12.2021

TRAJNE POSLJEDICE: Po provedenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice. BOL: oštećenik je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 40 dana –kumulativno

STRAH: primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dan , srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 30 dana - kumulativno

TUĐA POMOĆ I NJEGA: je bila potrebna 2h dnevno kroz 25 dana-kumulativno

NARUŽENJE: ne postoji

9. Obzirom da tužena osporava odgovornost na strani osiguranika, poslodavca tužiteljice, sud je saslušao istu kao i svjedoka DL.

10. Svjedok DL iskazao je kako kod tuženika postoji interni Pravilnik zaštite na radu i sukladno tom pravilniku, kada se desi ozljeda na radu, radnik je dužan u najkraćem roku obavijestiti svog neposrednog rukovoditelja o događaju. Nakon tog obavještavaju njega, tj. službu zaštite na radu. Procedura je da po obavijesti, ukoliko se nezgoda desila u prostorijama poslodavca, on osobno tj. stručnjak zaštite na radu idu na mjestu događaja i obavljaju očevid. Tako je postupio i po štetnom događaju tužiteljice. Kada je dobio informaciju o štetnom događaju iz pogona, osobno je otišao na mjesto događaja. Radi s o stubištu objekta tvornice bombonskih proizvoda. Prilikom očevida utvrdio je da ne postoje nepravilnosti, onečišćenja na stubištu i stubište je uređeno sukladno građevinskim normama (brušeni beton-kulir). Radnica ga je nazvala popodne, poslala mu medicinski nalaz na njegovo Whats upp. Svaki radnik dužan je napisati izjavu o ozljedi i koju on potvrđuje svojim potpisom. Nakon toga dužan je popuniti prijavu o ozljedi na radu i dostavit je radniku na daljnje postupanje. On dalje nosi formulare liječniku obiteljske medicine.

Na poseban upit pun. tuženika svjedok odgovara da prilikom očevida nisu uočeni nikakvi propusti vezano za primjenu pravila o zaštiti na radu. Ozljeda je prijavljena u popodnevnoj smjeni, negdje oko 13 sati

11. Tužiteljica u svome iskazu navodi kako je taj dan, kada je ozlijeđena, došla na posao i trebala je ići do tajnice na III kat. Kako je ona na polukatu između II i III kata morala se spuštati stepenicama. U jednom trenutku noga je proklizala, ni sama ne zna kako. Imala je ravne pete i vrećice u rukama. Osjetila je bol u lijevoj potkoljenici na koju je pala. Otišla je do tajnice riješiti što je trebala i ispričala joj što se desilo. Savjetovala joj je da se ne igra već da zove hitnu. Obzirom da joj je muž bio blizu zamolila ga je da ju on odveze. Iz auta je nazvala poslovođu i rekla mu što joj se dogodilo. Taj dan preuzeli su je na medicinsku obradu i pustili na kućnu njegu. Mama joj je pomagala za vrijeme kućne njege. Dobila je dijagnozu rupture mišića.

Na poseban upit pun. tuženika tužiteljici ista odgovara da je to bilo oko pola 2, došla je na posao oko 12,50 i sve se odigralo oko 13,00 sati. Njega kod kuće sastojala se od pomoći u svakodnevnim aktivnostima njoj i obzirom da je majka dvoje malodobne djece i tu je trebala pomoć

12. Obzirom na istaknute prigovore vezano za dinamiku nastanka štetnoga događaja, sud je poklonio vjeru nalazu i mišljenju liječnika vještaka koji je ozljedu i štetni događaj doveo u uzročno-posljedičnu vezu,a tužiteljica potvrdila svojim iskazom. Iskaz svjedoka DL je paušalan jer općenito pojašnjava propisanu regulativu zaštite na radu, i ne daje alternativu za nastanak štetnoga događaja. Obzirom da je teret dokaza u ovom slučaju na strani tužene, sud je usvojio iskaz tužiteljice jer je jedini opisao slijed događaja.

13. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan objektivno i u skladu s pravilima struke.

14. Uzimajući u obzir karakter, lokaciju i težinu zadobivenih ozljeda, neugodnosti kojima je liječenje popraćeno, trajanje liječenja, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, osobna svojstva tužitelja, te aktualnu sudsku praksu u sličnim slučajevima, primjenom propisa čl. 1100 st. 2 ZOO, sud je ocijenio da je primjerena novčana naknada s osnova povrede prava osobnosti tužitelja ukupno 2.270,00 eura uzimajući u obzir kriterije za dosudu pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (čl. 19 st. 2 u svezi s čl. 1046 ZOO), a uzevši u obzir i naknadu za tuđu pomoć i njegu.

15. Slijedom navedenog tužitelju je, po svim utuženim vidovima štete, dosuđen iznos od 2.270,00 eura sa zateznom kamatom tekućom na iznos od 9.03.2022.g, kao dana podnošenja tužbe.

16. Odluka o zateznoj kamati temelji se na 29 st. 1 Zakona o obveznim odnosima dok je visina njezine stope određena čl. 29 istog Zakona.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 1 ZPP-a.

18. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje u iznosu konačno preciziranoga tužbenoga zahtjeva 2.270,00 eura.

Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe, sastava podnesaka od 27.12.2025.g, i pristupa na ročište na dan 18.09.2023.g, 13.05.2024.g, 11.12.2025.g, 15.01.2026.g, svako po 100 bodova, sastava podnesaka 18.09.2023.g, 13.05.2024.g, 27.06.2025.g, 25 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda 2,00 eura ukupno 1.350,00 eura, na koji iznos 25% PDV ili 337,50 eura. Tužitelju je priznat trošak vještačenja u ukupnom iznosu 300,00 eura, i trošak ročišta za objavu presude 125,00 eura, tako da sveukupni trošak ovoga postupka iznosi 2.112,50 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.

19. Tužitelj je temeljem čl. 15. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih u ovom predmetu.

U Zagrebu 29. prosinca 2025.

Sudac:

Ivana Starčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka prijepisa presude. O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA

1. Pun. tužitelja

2. Tuženiku