Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž-519/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Marijane Žulj Jakovljević, kao predsjednika vijeća, Vesne Vrkić Perak, kao suca izvjestitelja i Ane Bosančić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Zajedničkom odvjetničkom uredu Domagoj Čajkovski, Dalibor Čajkovski i Jelena Beg Čajkovski iz Rijeke, protiv tuženika ... ..., ..., ..., zastupanog po Zajedničkom odvjetničkom uredu Miljenko Mrakovčić i Bojan Milić iz Rijeke, radi naknade štete, a odlučujući o žalbi tuženika, protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj: Pn-98/2021-32 od 17. svibnja 2024, na sjednici vijeća održanoj dana 29. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana, te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Rijeci broj: Pn-98/2021-32 od 17. svibnja 2024. potvrđuje.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška žalbe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.472,85 EUR-a s pripadajućom zateznom kamatom tekućom na iznos od 277,00 EUR-a od 15. kolovoza 2019. do isplate, a na iznos od 1.195,85 EUR-a tekućom od 10. rujna 2019. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana. Točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.804,63 EUR-a s pripadajućom zateznom kamatom u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žalbu je po punomoćniku pravodobno izjavio tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – nastavno: ZPP).

Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu, te ukinutu pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Razmatrajući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, te navode tuženika iznesene u žalbi, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano-pravno ispitati, niti su njome povrijeđene odredbe parničnog postupka na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a vodi računa po službenoj dužnosti.

Ovaj sud, protivno navodima u žalbi tuženika, nije našao niti da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih zapisnika, tako da nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

6. U postupku pred prvostupanjskim sudom u bitnom je utvrđeno:

- da su dana 13. svibnja 2019. nastala oštećenja na vozilu u vlasništvu tužitelja uslijed pada crijepa(ova) sa zgrade ..., pored koje zgrade je vozilo bilo parkirano i to na označenom parkirnom mjestu parkirališta ..., pod naplatom tuženika;

- uvidom u vlasnički i povijesni vlasnički list za k. č. broj [katastarska čestica] na kojoj se nesporno nalazi zgrada ... utvrđeno je da je u vrijeme štetnog događaja zgrada ... na k. č. broj [katastarska čestica] bila upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Sušak kao društveno vlasništvo, a pravo korištenja imalo je poduzeće ..., prednik tuženika. Potom je, 24. ožujka 2020. predmetna k. č. broj [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Sušak kao pomorsko dobro i to temeljem tabularne izjave ..., ovdje tuženika;

- temeljem dokumentacije Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci i dopisa od 12. svibnja 2020., kao i dokumentacije ... sa dopisom od 19. svibnja 2023. prvostupanjski sud je utvrdio da je temeljem sklopljenih ugovora o koncesiji i pripadajućih anexa između ... i tuženika, u vrijeme štetnog događaja 13. svibnja 2019. tuženik kao koncesionar gospodarski koristio kako parkirališni prostor oko zgrade ... tako i samu zgradu .... Navedeno da proizlazi iz Ugovora o koncesiji od 19. rujna 2000., te Priloga 4.2. ... jug, zatim Odluke o produženju prvenstvene koncesije ... Upravnog vijeća ... od 22. listopada 2009., a temeljem koje je zaključen aneks broj 16 Ugovora o koncesiji dana 14. prosinca 2011., kojim je produženo razdoblje trajanja koncesije na period od 19. rujna 2012. do 18. rujna 2042.;

- temeljem iskaza tužitelja, procjeniteljskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Goranu Husinec, dipl. ing. iz Zagreba utvrđeno je da je na vozilu tužitelja nastala šteta, kao prema priloženim računima za popravak vozila u ukupnom iznosu od 1.472,85 EUR-a.

7. Nadalje, prvostupanjski sud zaključuje da se zgrada s koje se otkidaju dijelovi, u konkretnom slučaju crijep sa krovišta zgrade ... ima smatrati opasnom stvari, a da za nastalu štetu odgovara tuženik sukladno odredbi članka 1066. stavak 1. u vezi s odredbom članka 1064. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. – u nastavku teksta: ZOO), pa prigovor promašene pasivne legitimacije koji je isticao tuženik prvostupanjski sud smatra neosnovanim.

7.1. S obzirom na navedeno prvostupanjski sud je usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti.

8. Ovaj sud u cijelosti prihvaća utvrđenja, zaključke i primjenu materijalnog prava prvostupanjskog suda jer isto proizlazi iz svih dokaza provedenih tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom.

9. Tuženik u žalbi, kao i postupku pred prvostupanjskim sudom ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, pa je stoga potrebno ponovno naglasiti da za odgovornost tuženika nije od značenja što predmetna zgrada u vrijeme štetnog događaja nije bila u vlasništvu tuženika, a protivno navodima u žalbi u vrijeme štetnog događaja tuženik jest bio koncesionar te je kao takav gospodarski koristio kako parkirališni prostor oko zgrade ... tako i samu zgradu .... Stoga, odgovornost tuženika za nastalu štetu (šteta od opasne stvari) proizlazi iz odredbe članka 1066. stavak 1. ZOO-a kojom je propisano da umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi, ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda, a nije kod njega na radu.

9.1. Kako pravilno navodi prvostupanjski sud u vezi s tvrdnjama tuženika da je bila obveza davatelja koncesije održavati predmetnu zgradu, a što tuženik ističe i u žalbi, valja reći da ukoliko postoji takav ugovorni odnos između tuženika kao koncesionara i davatelja koncesije, tuženik se uvijek od njega može regresirati, međutim isto nije od utjecaja na prava trećih osoba, u ovom slučaju tužitelja. Isto tako prema odredbi članka 1063. ZOO-a šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a kako pravilno navodi prvostupanjski sud, teret dokaza da šteta ne potječe od opasne stvari leži na tuženiku, a isti u tom smislu nije pružio niti jedan dokaz.

10. Nadalje, protivno navodima u žalbi, prema mišljenju ovoga suda prvostupanjski sud je pravilno u cijelosti prihvatio kao istinite, uvjerljive, životne i objektivne iskaze svjedokinje TF i tužitelja ZF jer iako su isti neosporno zainteresirani za ishod ovog postupka, kako pravilno zaključuje prvostupanjski sud, njihovi su iskazi potkrijepljeni dokumentacijom te provedenim procjeniteljskim vještačenjem, logični su i temelje se na neposrednom i osobnim saznanjima o važnim činjenicama. Kako njihova dosljednost i vjerodostojnost niti jednim dokazom nije dovedena u sumnju pravilno je prvostupanjski sud između ostalog na njihovim iskazima temeljio svoju odluku.

11. U vezi s tvrdnjama tuženika da tužitelj nije platio popravak vozila u iznosu kao u priloženim računima valja istaći da je za pravo na naknadu štete dovoljno da se dokaže visina štete, a što je tužitelj u konkretnom slučaju i dokazao ne samo priloženim računima nego i provedenim vještačenjem. U smislu odredbi članka 1085. i članka 1089. stavak 1. i 2. ZOO-a sud može dosuditi naknadu štete i oštećeniku ukoliko vozilo i nije popravljeno, a u kom slučaju naknada treba obuhvatiti iznos potreban za uspostavu prijašnjeg stanja uključujući i PDV.

12. U preostalom dijelu žalbe tuženik zapravo preocjenjuje utvrđene činjenice i provedene dokaze na način kako to njemu ide u prilog, a što nema uporišta u dokazima provedenim tijekom postupka, pa isto nije od značenja za odluku ovoga suda po žalbi.

13. Kako prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu nije povrijedio odredbe parničnog postupka, kako niti one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a niti one na koje žalbom upire tuženik, pravilno je utvrdio činjenice bitne za donošenje zakonite odluke i pravilno primijenio materijalno pravo valjalo je primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

14. Kako tuženik sa žalbom nije uspio odbijen je njegov zahtjev za naknadom troška žalbe (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

Vukovar, 29. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća

Marijana Žulj Jakovljević