REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-18249/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Mariji Malenica-Marić, uz sudjelovanje Marije Halozar kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe Chemlog d.o.o. i II okrivljenika odgovorne osobe ŠE, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 4. i st. 5. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga Klasa: 336-02/22-02/952 nakon glavne i javne rasprave održane 27. siječnja 2026. u odsutnosti okrivljenika, 29. siječnja 2026. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),
I okrivljena pravna osoba: Chemlog d.o.o., OIB: 62911102703, sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana,
II okrivljenik, odgovorna osoba: ŠE, rođen **.**.1968., OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan za prekršaje iz područja Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti,
k r i v i s u
što su:
u razdoblju od 17. lipnja 2021. do 8. srpnja 2022. u Zagrebu, Stenjevačka 18, omogućili obavljanje neregistrirane djelatnosti EE na način da su sa istim sklopili ugovor o poslovnoj suradnji za obavljanje djelatnosti financijskog i poslovnog savjetovanja, koju djelatnost EE nije registrirao kod nadležnog tijela ili prijavio poreznim tijelima,
čime su počinili prekršaj iz čl. 6. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po čl. 10. st. 4. i st. 5. istog Zakona (Narodne novine 61/11 i 66/19)
pa se na osnovi istih propisa,
I okrivljenoj pravnoj osobi Chemlog d.o.o.
primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU 700,00 (sedamsto) eura
II) Temeljem odredbe čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) I okrivljena pravna osoba je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Ako I okrivljena pravna osoba u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
III) Temeljem odredbe čl. 139. st. 3. u vezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, I okrivljena pravna osoba je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u korist Državnog proračuna na račun navedene u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
II okrivljeniku odgovornoj osobi ŠE
primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU 200,00 (dvjesto) eura
IV) Temeljem odredbe članka 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), II okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Ako II okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
V) Temeljem odredbe čl. 139. st. 3. u vezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, II okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u korist Državnog proračuna na račun navedene u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, pod Klasom: 336-02/22-02/952 podnijela je 29. studenog 2023., dopunjen 6. ožujka 2025. optužni prijedlog protiv okrivljenika radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenici su u pisanoj obrani naveli da se predmetni postupak vodi okrivljenika povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, radi omogućavanja obavljanja neregistrirane djelatnosti poslovnog i financijskog savjetovanja EE od 17. lipnja 2021. godine do 8. srpnja 2022. godine, u skladu čl. 6. u vezi s čl. 10. st. 4. i 5. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. EE l okrivljeniku pružao je usluge poslovnog i financijskog poslovanja temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji od 1. svibnja 2021. godine sklopljenog između l okrivljenika i EE („Ugovor"). Tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno je da EE za obavljanje navedenih usluga nije registrirao obrt ili trgovačko društvo, niti je obavljanje istih prijavio poreznim tijelima, već je u periodu pružanja usluga imao status nezaposlene osobe. Temeljem Ugovora, EE je u navedenom periodu na svoj bankovni račun zaprimio uplate I okrivljenika, pri čemu je u opisu plaćanja bilo navedeno da se radi o uplatama s osnove ugovora o djelu. Pojedinosti provedenog inspekcijskog nadzora, kao i očitovanja EE i II okrivljenika sadržane su u Optužnom prijedlogu. U odnosu na Optužni prijedlog, prvenstveno ističu kako isti nije sastavljen u skladu s čl. 160. Prekršajnog zakona koji propisuje kako optužni prijedlog mora sadržavati i pisanu obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona, vlastoručno potpisanu od strane počinitelja ili kopiju te obavijesti uz dokaz o dostavi ili potvrdu o obavljenoj dostavi kad je ta obavijest dostavljena sukladno članku 145. ili 148. Prekršajnog zakona. Name, Optužni prijedlog ne sadrži vlastoručno potpisanu pisanu obavijest, odnosno kopiju iste uz dokaz o dostavi ili potvrdu o obavljenoj dostavi. Navedeno proizlazi već iz samog sadržaja Optužnog prijedloga, odnosno popisa priloga, gdje se navodi da se Optužnom prijedlogu prilaže: „obavijesti počinitelju prekršaja sukladno čl. 109.a Prekršajnog zakona”. Člankom 161. Prekršajnog zakona propisano je da, ako uz optužni prijedlog nije priložena pisana obavijest u skladu s člankom 160. i 109.a Prekršajnog zakona, sud će pozvati tužitelja da ju u određenom roku pribavi i dostavi. Ako tako ne postupi u ostavljenom roku, odbacit će se rješenjem optužni prijedlog. Shodno navedenom, okrivljenici predlažu sudu da, u skladu s čl. 161. Prekršajnog zakona, pozove tužitelja da u određenom roku pribavi i dostavi vlastoručno potpisanu pisanu obavijest, odnosno kopiju iste uz dokaz o dostavi ili potvrdu o obavljenoj dostavi. Ako tužitelj ne postupi prema takvom pozivu suda, predlaže se sudu Optužni prijedlog odbaciti sukladno čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona. Smatraju da optužni prijedlog nije osnovan te u cijelosti poriču počinjenje prekršaja koji im se stavljaj na teret, te predlažu da ih se oslobodi od optužbe, sve u skladu s 182. Prekršajnog zakona. Naime, utvrđeno je da je EE je u periodu od 8. siječnja 2020. godine do 8. srpnja 2022. godine povremeno obavljao poslove financijskog i poslovnog savjetovanja te primao naknadu temeljem ugovora o poslovnoj suradnji s I okrivljenom, kao i društvom Orchem d.o.o.. II okrivljenik, odgovorna osoba koja vodi poslove u pravnoj osobi I-okrivljenika, bio je Član društva i direktor u društvu Orchem od srpnja 2011. godine do 27. travnja 2021 godine, kada je svoje poslovne udjele u društvu prodao društvu BELCHIM CROP PROTECTION, te odstupio s mjesta predsjednika uprave. Nakon toga, II okrivljenik je nastavio raditi u društvu I okrivljenika, koje se, u odnosu na Orchem, bavi razinom iznad u dobavnom lancu prodaje preparata za zaštitu bilja - njihovim pakiranjem i skladištenjem, za razliku od prodaje i distribucije kojima se bavi Orchem. ĐE je s I okrivljenom surađivao prilikom uređenja odnosa II okrivljenika s Belchimom te kao poslovni savjetnik u optimizaciji poslovanja društva I okrivljenika. U vezi s time I okrivljenik i EE sklopili su Ugovor o poslovnoj suradnji, koji su i dostavili Službi za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Područnom uredu Osijek u okviru inspekcijskog nadzora. Kako bi se utvrdila odgovornost I okrivljenika, kao i s tim povezana odgovornost II okrivljenika, smatraju da je potrebno ispitati može li se predmetna poslovna suradnja smatrati omogućavanjem obavljanja neregistrirane djelatnosti kako je definira Zakonom. U tom smislu, ističu da je Ugovor sklopljen kao ugovor o djelu između I okrivljene pravne osobe i EE kao fizičke osobe, radi pružanja usluga poslovnog i financijskog savjetovanja l okrivljene. Nadalje navode da zakonski nisu propisani određeni uvjeti za pružanje usluga poslovnog i financijskog savjetovanja, niti su uspostavljeni javno dostupni registri ili evidencije ovlaštenih pružatelja takvih usluga, kao što je to slučaj s npr. poreznim savjetnicima, investicijskim savjetnicima, brokerima i sl. Dakle, prije sklapanja Ugovora, I okrivljena nije mogla provjeriti je li EE formalno ovlašten za pružanje usluga poslovnog i financijskog savjetovanja. Stoga je I okrivljena, postupajući s dužnom pažnjom, prije sklapanja Ugovora provjerila prethodno radno iskustvo i reference EE, temeljem koje provjere nije imala razloga posumnjati da bi EE navedene usluge pružao protuzakonito. Ako je došlo do propusta EE da u svrhu regulacije vlastitog poreznog statusa registrira obrt, trgovačko društvo ili na bilo koji drugi način obavijesti nadležna porezna tijela o pružanju usluga poslovnog i financijskog savjetovanja, ne bi bilo primjerenim pozivati I okrivljenu pravnu osobu na odgovornost zbog takvog propusta EE. U prilog tvrdnji da je pri sklapanju i realizaciji Ugovora, I okrivljena postupala savjesno i odgovorno te u skladu sa svim pozitivnim propisima, ide i činjenica da je s EE sklopila pisani Ugovor, temeljem kojega je naknada isplaćivana na bankovni račun EE pri čemu je I okrivljena podmirila sve propisane poreze i doprinose po osnovi ugovora o djelu. lsto proizlazi i iz samog sadržaja Optužnog prijedloga. Naime, da je I okrivljena pravna osoba imala namjeru omogućiti obavljanje neregistrirane djelatnosti to bi obavila bez ostavljanja pisanog traga takve suradnje. Osim toga, I okrivljena je, putem II okrivljenika kao ovlaštene osobe, aktivno sudjelovao u inspekcijskom nadzoru, iz čega je vidljivo da nije nastojao prikriti okolnosti predmetne suradnje, već je u odnosu na iste nastojao biti u potpunosti transparentan te otkloniti svaku sumnju u postojanje vlastitog nezakonitog postupanja. Prema saznanjima I okrivljene, prilikom zasnivanja suradnje CE je bio iskusni konzultant s preko 20 godina iskustva na upravljačkim i menadžerskim funkcijama u međunarodnom savjetničkom i revizorskom društvu ABB d.o.o. Uža specijalnost mu je bila financijska analiza i financijsko savjetovanje, ali se bavio i uslugama poslovnoga savjetovanja u pregovorima u M&A procesima, postavljanju procesa, izrade poslovnih planova te organizacije investicija u projekte. Kao renomirani stručnjak, nakon završetka karijere u ABB-u počeo je samostalno pružati usluge poslovnog i financijskom savjetovanja. Ističu da je I okrivljena pravna osoba prilikom sklapanja Ugovora provjerila reference i iskustvo EE, ali nije provjeravala na koji je način EE regulirao svoj porezni status, odnosno pružanje usluga, prvenstveno jer je upravo to bila domena radi koje je EE angažiran kao savjetnik pa je I okrivljena opravdano pretpostavila da EE zna kako je dužan obavljati usluge koje pruža. Nadalje navode da okrivljena, odnosno II okrivljena odgovorna osoba i druge odgovorne osobe koje vode poslovanje društva, u okviru poslovanja svakodnevno dolaze u kontakt s velikim brojem poslovnih partnera, savjetnika i dobavljača. Radi toga okrivljenici smatraju da nije životno ni logično očekivati da je moguće provjeravati, motriti i konačno snositi posljedice u vidu suodgovornosti za prekršajne kazne, ako netko od takvih poslovnih suradnika nije na odgovarajući način pred poreznim ili drugim tijelima registrirao obavljanje djelatnosti, odnosno usluga koje pruža. Navedeno je osobito primjenjivo u konkretnom slučaju, s obzirom da za pružanje usluga poslovnog i financijskog savjetovanja nisu uspostavljeni javno dostupni registri ili evidencije ovlaštenih pružatelja takvih usluga, kao niti odgovarajuća nadzorna tijela. Prilažu pisanoj obrani presliku Ugovora o poslovnoj suradnji od 1. svibnja 2021. godine sklopljenog između I okrivljene pravne osobe i EE. Slijedom svega navedenog, I okrivljena ne osporava da je došlo do sklapanja i realizacije Ugovora, ali ističe da na taj način nije dokazano da je okrivljenik omogućio obavljanje neregistrirane djelatnosti u smislu članka 6. Zakona. Naime, omogućavanje bi podrazumijevalo aktivno sudjelovanje okrivljenika u stvaranju pretpostavki za obavljanje neregistrirane djelatnosti od strane EE, do čega u konkretnom slučaju nije došlo. U svakom slučaju, uzimajući u obzir sve navedene okolnosti ističu da postoje okolnosti koje isključuju njihovu krivnju za počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret. Okrivljenici su nadalje naveli da ako sud utvrdi da optužni prijedlog ne treba odbaciti ili da okrivljenike ne treba osloboditi optužbe, ističu da su ispunjeni uvjeti za oslobođenje od kazne, a podredno i za ublažavanje kazne na najmanju moguću mjeru s obzirom na postojanje olakotnih okolnosti i mogućnost postizanja svrhe kažnjavanja blažom kaznom od propisane, sve u skladu s čl. 38. i 37. Prekršajnog zakona. Smatraju da su ispunjeni uvjeti za oslobođenje od kazne obzirom da ih posljedice prekršaja, u vidu sudjelovanja u inspekcijskom nadzoru, sudskom postupku te svih povezanih troškova, uključujući i troškove odvjetničkog zastupanja, tako pogađaju da je njihovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja. Kao olakotne okolnosti ističu osobito činjenicu da prije sklapanja Ugovora nisu mogli provjeriti da li je EE formalno ovlašten za pružanje usluga poslovnog i financijskog savjetovanja obzirom da zakonski nisu predviđeni odgovarajući nadzorni mehanizmi i/ili javno dostupni registri ili evidencije ovlaštenih pružatelja takvih usluga.
3. Okrivljenici su u očitovanju na dopunu optužnog prijedloga istaknuli kako optužni prijedlog, i nakon dopune, nije sastavljen u skladu s čl. 160. Prekršajnog zakona koji propisuje kako optužni prijedlog mora sadržavati pisanu obavijest iz članka 109. a Prekršajnog zakona, vlastoručno potpisanu od strane počinitelja ili kopiju te obavijesti uz dokaz o dostavi ili potvrdu o obavljenoj dostavi kada je ta obavijest dostavljena sukladno članku 145. ili 148. Prekršajnog zakona te je nepotpuna i toga ju je potrebno odbaciti. Nadalje navode da dopuna optužnog prijedloga ne sadrži vlastoručno potpisanu pisanu obavijest, odnosno kopiju iste uz dokaz o dostavi ili potvrdu o obavljenoj dostavi. Navedeno proizlazi već iz samog sadržaja dopune optužnog prijedloga, odnosno popisa priloga gdje se navodi da se dopunio optužnog prijedloga prilaže: „obavijest počinitelju prekršaja sukladno čl. 109. a Prekršajnog zakona (U privitku Optužnog prijedloga, Klasa: 336-02/22-02/952, URBROJ 443-02-05-02-23-29 od 28. studenog 2023.)". Ističu da Državni inspektorat u dopuni optužnog prijedloga nije dostavio obavijest počinitelju, već se pozvao na prilog uz optužni prijedlog. Navode da je čl. 161. Prekršajnog zakona propisano da, ako uz optužni prijedlog nije priložena pisana obavijest u skladu s člankom 160. i 109. a Prekršajnog zakona, sud će pozvati tužitelja da ju u određenom roku pribavi i dostavi. Ako tako ne postupi u ostavljenom roku, optužni prijedlog odbacit će se rješenjem. S obzirom da obavijest počinitelju nije bila priložena optužnom prijedlogu, niti dopuni optužnog prijedloga, Državni inspektorat nije ispunio zakonom propisanu obvezu niti u naknadno ostavljenom roku, stoga okrivljenici mole i predlažu naslovnom sudu rješenjem odbaciti optužni prijedlog, odnosno dopunu optužnog prijedloga, a sve u skladu s člankom 161. Prekršajnog zakona. Smatraju da optužni prijedlog nije osnovan, a ako sud ipak utvrdi da se nisu ispunili uvjeti za odbacivanjem optužnog prijedloga i dopune optužnog prijedloga okrivljenici ističu da u cijelosti poriču počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret, te predlažu da ih se oslobodi optužbe, a sve u skladu s člankom 182. Prekršajnog zakona. Napominju da korištenje pojma „djelatnost” u Ugovoru nije indikacija da je l okrivljena pravna osoba omogućila obavljanje neregistrirane djelatnosti te da se ne radi o ugovoru o djelu jer sam Zakon u članku 5. stavku 3. navodi da se "U smislu stavka 1. ovoga članka ne smatra se obavljanjem neregistrirane djelatnosti povremeno obavljanje djelatnosti za koje je posebnim zakonom isključena obveza registracije djelatnosti kod nadležnog tijela i prijava poreznim tijelima” odnosno riječ djelatnost koristi kao sinonim za opseg rada neke struke. Kao i u obrani iznesenoj na optužni prijedlog, okrivljenici ističu da zakonski nisu propisani određeni uvjeti za pružanje usluga poslovnog i financijskog savjetovanja, niti su uspostavljeni javno dostupni registri ili evidencije ovlaštenih pružatelja takvih usluga, kao što je to slučaj s npr. poreznim savjetnicima, investicijskim savjetnicima, brokerima, odvjetnicima i sl. Stoga, prije sklapanja Ugovora, II okrivljenik nije mogao provjeriti je li EE formalno ovlašten za pružanje usluga poslovnog i financijskog savjetovanja. Stoga je Il okrivljenik, postupajući s dužnom pažnjom, prije sklapanja Ugovora provjerio prethodno radno iskustvo i reference EE, temeljem koje provjere nije imao razloga posumnjati da bi EE navedene usluge pružao protuzakonito. Ističu da ako je i došlo do propusta EE (napominje se kako je na presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni br. 18015/2023 od 4. lipnja 2024. godine uložena žalba te kako ista nije pravomoćna), da u svrhu regulacije vlastitog poreznog statusa registrira obrt, trgovačko društvo ili na bilo koji drugi način obavijesti nadležna porezna tijela o pružanju usluga poslovnog i financijskog savjetovanja, ne bi bilo primjerenim pozivati II okrivljenika na odgovornost zbog takvog propusta EE. Slijedom svega navedenog, te svega navedenog u obrani dostavljenoj podneskom od 2. siječnja 2024. godine, ističu da na taj način nije dokazano da su okrivljenici omogućili obavljanje neregistrirane djelatnosti u smislu članka 6. Zakona. Uzimajući u obzir sve ranije navedene okolnosti, I okrivljena pravna osoba ističe da postoje okolnosti koje isključuju njenu krivnju za počinjenje prekršaja koja joj se stavlja na teret. Okrivljenici nadalje smatraju da su ispunjeni uvjeti za ublažavanje kazne jer na strani okrivljenika postoji nizak stupanj krivnje (ako je uopće ima), budući okrivljenici nisu mogli znati niti su imali načina provjeriti je li EE formalno ovlašten za pružanje usluga poslovnog i financijskog savjetovanja s obzirom da zakonski nisu predviđeni odgovarajući nadzorni mehanizmi i/ili javno dostupni registri ili evidencije ovlaštenih pružatelja takvih usluga. Okrivljenici nisu prethodno sankcioniran u vezi s ovakvim prekršajem i svrha kažnjavanja može se ostvariti blažom kaznom. Stoga predlažu, ako sud utvrdi da optužni prijedlog i dopunu optužnog prijedloga ne treba odbaciti ili okrivljenike ne treba osloboditi optužbe, ističu da su ispunjeni uvjeti za ublažavanje kazne na najmanju moguću mjeru s obzirom na postojanje olakotnih okolnosti i mogućnost postizanja svrhe kažnjavanja blažom kaznom od propisane, a sve u skladu s čl. 38. i 37. Prekršajnog zakona.
4. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao višu tržišnu inspektoricu ŽE i svjedoka EE, pročitao predstavku od 13. svibnja 2022., dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ugovor o poslovnoj suradnji između pravne osobe Chemlog d.o.o. i EE od 2. svibnja 2021., izvod prometa po računu, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 11. siječnja 2023. i 14. lipnja 2023., izvadak iz sudskog registra za okrivljenu pravnu osobu, podnesak okrivljenika od 22. listopada 2024. s prilozima, te izvatke iz prekršaje evidencije za okrivljenike.
5. Svjedokinja viša tržišna inspektorica ŽE, je iskazala da je po službenoj dužnosti postupala po predstavci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koja joj je proslijeđena od strane radne inspekcije. Tijekom inspekcijskog postupka ispitala je EE, koji je dao svoj iskaz, a u kojemu je naveo da je obavljao djelatnost financijskog i poreznog savjetovanja za pravnu osobu Chemlog d.o.o., s time da je Ugovor o poslovnoj suradnji koji je sklopio trebao biti Ugovor o djelu.
6. Svjedok EE je iskazao da se više ništa ne sjeća u vezi događaja i svega što ga se dovodi u vezu s pravnom osobom, a niti se ičega želi sjećati. Napomenuo je da je sve što je imao za reći, rekao u svojemu iskazu prije tri godine.
7. Branitelj okrivljenika u završnoj riječi je naveo da okrivljenici svojim ponašanjem nisu ostvarili obilježja prekršaja koje im se stavlja na teret, međutim ako sud utvrdi postojanje krivnje predlaže se da se okrivljenicima ublaži kazna jer se i blažom kaznom može postići svrha kažnjavanja.
8. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci presude.
9. Naime, nesporno je utvrđeno da omogućili obavljanje neregistrirane djelatnosti EE na način da su sa istim sklopili ugovor o poslovnoj suradnji za obavljanje djelatnosti financijskog i poslovnog savjetovanja, koju djelatnost EE nije registrirao kod nadležnog tijela ili prijavio poreznim tijelima, čime su postupili protivno odredbi čl. 10. st. 4. i st. 5. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.
10. Sud nije uvažio obranu okrivljenika ocjenjujući je u potpunosti neutemeljenom, budući iz svih tijekom postupka provedenih dokaza nesporno proizlazi da su okrivljenici počinili terećeno djelo prekršaja. Naime, okrivljenici su u svojoj obrani najprije naveli da im tužitelj nije dostavio pisanu obavijest o pokretanju prekršajnog postupka, međutim, iz spisa predmeta, priloženih povratnica, jasno je vidljivo da je tužitelj, odnosno, Državni inspektorat istima prije pokretanja prekršajnog postupka dostavio pisanu obavijest koju su navedeni trebali potpisati i kojom su bili upoznati da će tužitelj ponijeti optužni prijedlog zbog počinjenja djela prekršaja iz čl. 10. st. 4. i 5. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Nadalje, neutemeljeni su i navodi iz obrane okrivljenika da su sa EE sklopili ugovor o djelu i poslovnoj suradnji, ali da prije sklapanja istoga nisu mogli provjeriti je li EE formalno ovlašten za pružanje usluga poslovnog i financijskog savjetovanja, što ih ni u kojemu slučaju ne može ispričati prekršajne odgovornosti, jer je nedvojbeno, što okrivljenici i ne osporavaju u obrani da je EE za I okrivljenu pravnu osobu obavljao poslove pružanja usluga poslovnog i financijskog savjetovanja, a čl. 6. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je da pravna ili fizička osoba koja omogući obavljanje neregistrirane djelatnosti iz članka 5. i 7. ovoga Zakona, jednoj ili većem broju osoba iz članka 3. ovoga Zakona sudionik je u obavljanju neregistrirane djelatnost, što znači da su okrivljenici prije sklapanja ugovora sa EE trebali provjeriti da li je isti registrirao obavljanje djelatnosti financijskog i poslovnog savjetovanja, bez obzira što su imali saznanja da je EE bio iskusan konzulant sa dugogodišnjim iskustvom, tako da su postupajući na opisani način omogućili kao sudionik obavljanje neregistrirane djelatnosti, čime su u cijelosti postupili protivno odredbi čl. 10. st. 4. i st. 5. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.
11. S obzirom na navedeno kako se obrana okrivljenika analizira i dovede u vezu sa svim provedenim dokazima, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, to i sud u potpunosti nalazi utvrđenim da su počinili prekršaj koji im se stavljaj na teret, pa ih je za isto i proglasio krivima.
12. Sud je I okrivljenoj pravnoj osobi Chemlog d.o.o. proglasivši je krivom za navedeno prekršajno djelo izrekao novčanu kazne koja odgovara značaju i težini počinjenog prekršaja, stupnju njezine odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, primijenivši čl. 37. Prekršajnog zakona, kojim je ublažio ispod najnižeg iznosa predviđenu novčanu kaznu, smatrajući da će se tako ublaženom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja, cijeneći pri tome kao olakotnu okolnost da je do sada prekršajno nekažnjavana, što je vidljivo iz izvatka iz prekršajne evidencije koji je sud pročitao, dok otegotnih okolnosti nije našao.
13. Nadalje, sud je u konkretnom slučaju primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), tako da, ako I okrivljena pravna osoba u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.
14. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je I okrivljena pravna osoba proglašena krivom, to je dužna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.
15. Sud je II okrivljeniku ŠE proglasivši ga krivim, za navedeno prekršajno djelo izrekao novčanu kazne koja odgovara značaju i težini počinjenog prekršaja, stupnju njegove odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, primijenivši čl. 37. Prekršajnog zakona, kojim je ublažio ispod najnižeg iznosa predviđenu novčanu kazne, smatrajući da će se tako ublaženom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja, cijeneći pri tome kao olakotnu da je do sada prekršajno nekažnjavan za istu vrstu prekršaja, što je vidljivo iz izvatka iz prekršajne evidencije koji je sud pročitao, dok otegotnih okolnosti nije našao.
16. Nadalje, sud je u konkretnom slučaju primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22), tako da, ako II okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.
17. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je II okrivljenik proglašen krivim proglašen krivim, to je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.
U Zagrebu 29. siječnja 2026.
Zapisničar
Sudac
Marija Halozar
Marija Malenica-Marić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. I okrivljenoj pravnoj osobi, Chemlog d.o.o., [adresa],
2. II okrivljeniku, ŠE, [adresa],
3. branitelju okrivljenika, odvjetniku Luki Dorotiću, Zagreb, Ulica Račkoga 9,
4. tužitelju, Državnom inspektoratu, Područnom uredu Zagreb, Službi nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, Klasa: 336-02/22-02/952
5. pismohrana, ovdje,
