Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-1445/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Tatjane Kučić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Rep kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa zakonski zastupnik - skrbnik NK iz [adresa], protiv tuženika Hanza Media (ranije Europapress Holding) d.o.o., OIB: 79517545745, Koranska 2, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Radaković iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn- 142/2020-10 od 23. travnja 2021., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-142/2020-10 od 23. travnja 2021. u točki I. izreke i to u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da isplati tužitelju iznos od 3.000,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 23. travnja 2021. do isplate, kao i točka II. izreke presude, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. Nepobijani dio točke I. izreke presude kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 27.000,00 kuna zajedno sa zatraženom zateznom kamatom, kao i više zatraženom kamatom od 25. studenog 2015. do presuđenja, nije ispitivan u ovom drugostupanjskom postupku.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:
„I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 3.000,00 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23. travnja 2021. pa do isplate, a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima koju prosječnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se za više zatraženi iznos od 27.000,00 kn s pripadajućom kamatom kao i više zatraženom kamatom od 25. studenog 2015. do presuđenja zahtjev se odbija kao neosnovan.
II. Svaka stranka snosi svoj trošak."
2. Protiv dosuđujućeg dijela točke I. izreke presude i točke II. izreke presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP), te predlaže da sud drugog stupnja u pobijanom dijelu preinači presudu tako da odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan ili da tužbu odbaci kao nedopuštenu.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Tuženik u žalbi tvrdi da je sud prvog stupnja donoseći pobijanu presudu počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer su u obrazloženju presude samo paušalno navedeni dokazi i drugi procesni materijal, a izostali su zaključak i ocjena tih dokaza. Ispitujući pobijanu presudu suda prvog stupnja u smislu tako iznesenog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka utvrđeno je da žalbene tvrdnje nisu osnovane, jer je o činjenicama koje je smatrao da su odlučne sud u obrazloženju presude naveo jasne razloge, tako da je presudu po žalbi bilo moguće ispitati. Sud prvog stupnja nije počinio niti druge bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.
6. Nakon provedenog postupka sud prvog stupnja kao nesporne činjenice utvrđuje da je 9. listopada 2015. objavljen članak u Jutarnjem listu pod nadnaslovom „Uhićen u [adresa] MK čeka izručenje“ te s naslovom „M ga traže zbog 10 kg speeda i pljačke“, te da se pred Županijskim sudom u Splitu pod brojem Kv-eun-17 vodio postupak protiv tužitelja te je rješenjem od 19. rujna 2015. tužitelju određen istražni zatvor.
6.1. Sud utvrđuje da je sadržaj novinskog članka bio da je tri dana nakon što je Ured javnog tužitelja u njemačkom Augsburgu aktivirao europski uhidbeni nalog za MK (57) zbog više kaznenih dijela, hrvatski su ga policajci uhitili u [adresa]. Nadalje, navodi se da u pritvoru čeka izručenje, a što je uvjetovano da ga se, bez dozvole hrvatskih vlasti, ne smije kazneno goniti za druga djela. MK da se tereti za razbojništvo, zlouporabu droga i nanošenje ozljeda. Njegovi krimeni da datiraju od lanjske veljače i ožujka po Njemačkoj i Nizozemskoj. Prema jednoj od prijava, da je MK zajedno s prijateljima D.Č., A.D. i poznanikom nadimka "N" slijedio uputstva Ć. oko isporuke 10 kg amfetamina koje su predali dileru Ć. Osim toga, MK da je bio dio peteročlane maskirane grupe koja da je 7. ožujka navečer upala u obiteljsku kuću supružnika S.Z. i W.Z u Laberweintingenu. Tukli su ih, vezali i oblijepili samoljepljivom trakom. Ukrali su im 100.000 Eura u novcu i nakitu. Zaprijetili su im i paljenjem njihova Lamborghinija.
6.2. Tužitelj se dopisom od 6. studenog 2015. obratio pravnom predniku tuženika radi objave ispravka informacije te sud utvrđuje da je postupio sukladno odredbi članka 40. stavak 1. i 2. Zakona o medijima („Narodne novine“ broj 59/04., 84/11., 81/13. i 114/22.; - dalje: ZM) i da je ispunjena procesna pretpostavka za dopustivost podnošenja tužbe radi naknade nematerijalne štete.
6.3. Tuženik je u postupku tvrdio, prije svega, da su u članku iznesene točne činjenice o postupanju nadležnih tijela, pri čemu nisu prejudicirani nikakvi zaključci, a postojao je javni interes za objavom informacije, te da je članak napisan u dobroj vjeri. Tijekom postupka saslušana je svjedokinja MKT, novinarka u Jutarnjem listu i autorica članka, iz čijeg iskaza proizlazi da je saznala za izvršeno uhićenje tužitelja po Europskom uhidbenom nalogu u [adresa] na temelju traženja njemačke policije te da je prenijela u članku ono što je bilo navedeno u tom uhidbenom nalogu. Također, navela je da je postojao javni interes za objavu informacije, jer građani imaju pravo saznati o ponašanju pojedinih građana u vezi ozbiljnih kaznenih djela. Nije imala namjeru povrijediti tužitelja, niti je na drugi način provjeravala istinitost činjenica, već je željela objaviti informaciju o događaju, odnosno uhićenju. U postupku je saslušan i svjedok ĆK, novinar u Jutarnjem listu, koji je pisao u vezi provođenja Europskih uhidbenih naloga u Hrvatskoj, gdje mu je posebno zanimljiv bio slučaj uhićenika G. U konkretnom slučaju radilo se o većem slučaju iz Njemačke, te je provjeravao informacije na različite načine, pri čemu je isključivo pisao o slučaju ne ulazeći u obiteljske prilike. Smatra da su u članku iznesene točne činjenice o uhićenju i razlozima uhićenja, a sve prema optužbama njemačkog tužiteljstva.
6.4. Sud tijekom postupka nije saslušao tužitelja koji zbog zdravstvenog stanja nakon moždanog udara te epidemije uzrokovane virusom Covid-19 i dodatnog rizika prekograničnog putovanja tužitelja, koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, nije mogao pristupiti sudu, međutim pročitao je njegovu pismenu izjavu od 13. studenog 2020. ovjerenu kod nadležnog tijela u Bosni i Hercegovini u kojoj je tužitelj naveo da nikad nije bio javna osoba te da nije bilo potrebe za objavom njegovog punog imena i prezimena, posebno zbog toga što u tom trenutku nije bio osuđen za neko kazneno djelo, a postupak koji se je tada vodio da je bio tajni. Novinari koji su pisali o njemu nisu nikada pokušali od njega ili njegove obitelji zatražiti bilo kakvu izjavu, a nisu objavili ispravak informacije koji je zatražio njegov odvjetnik. Takvo ponašanje tuženika mu je izuzetno teško palo, kao i cijeloj njegovoj obitelji, jer su imali osjećaj da im se sudi u javnosti bez da im se omogućilo iznošenje obrane ili bar njihove verzije istine.
6.5. Zaključak je suda prvog stupnja da je objavljeni tekst sugerirao čitatelju da je tužitelj kriminalac koji je počinio teška kaznena djela za koja u pritvoru čeka izručenje, a da tuženik u postupku sukladno odredbi članka 21. stavak 4. ZM-a nije dokazao niti jedan od šest razloga za ekskulpaciju, odnosno nije dokazao činjenicu da je riječ o postupanju nadležnih tijela i da je ta informacija dobivena iz akta tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, a niti je dokazao da je provjerio sadržaj prikupljenih informacija te da je postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu informacije, zbog čega smatra da tuženik nije postupao u dobroj vjeri. Osim toga, sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o iznošenju netočnih, nepotpunih i neistinitih informacija, a autor teksta je imao mogućnost provjeriti točnost i istinitost svojih navoda, ali on nije poduzeo sve mjere za provjeru točnosti objavljenog, zbog čega ne postoje pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti za naknadu štete. Ocjena je suda da je objavom sporne informacije povrijeđeno zaštićeno pravo tužitelja na dostojanstvo, ugled i čast, te da je tuženik objavljujući netočnu, neistinitu i neprovjerenu informaciju odgovoran za štetu koja takvom objavom nastaje, slijedom čega ju je dužan naknaditi sukladno odredbi članka 1100. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.; dalje: ZOO). Ocjena je suda prvog stupnja da je tužitelj zbog povrede prava osobnosti na čast i dostojanstvo trpio duševne boli, te da primjerena pravična novčana naknada iznosi 3.000,00 kuna, iz razloga što tužitelj, osim tvrdnje da je imao neugodnosti, nije dokazao da je zbog objave članka imao teže neugodnosti, a sud je prilikom utvrđivanja visine vodio računa da se dosuđenom naknadom neimovinske štete ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom, pri čemu je cijenio značenje povrijeđenog dobra i jakost duševnih bolova.
7. Tuženik osnovano u žalbi tvrdi da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio činjenično stanje, slijedom čega je za sada pogrešno primijenio materijalno pravo usvajajući tužbeni zahtjev tužitelja.
8. Sud prvog stupnja tijekom dokaznog postupka u svrhu dokaza pročitao je, između ostalog, i rješenje Županijskog suda u Splitu broj Kir eun-11/15 od 19. rujna 2015., te spis Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj KR-DO-899/2015, međutim, u obrazloženju presude nije analizirao sadržaj tih dokaza, odnosno nije utvrdio što je provođenjem tih dokaza utvrdio, iz kojih razloga je činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Naime, sud bez analize tih dokaza nije mogao donijeti pravilan zaključak o tome je li tuženik objavio točne informacije s obzirom da bi iz sadržaja objavljenog članka proizlazilo da je objavljena informacija da je tužitelj uhićen u [adresa] i da čeka izručenje na temelju Europskog uhidbenog naloga, te je objavljen sadržaj Europskog uhidbenog naloga Ureda javnog tužitelja u Ausburgu Njemačka u odnosu na kaznena djela za koja se tužitelja tereti, istinitost koje činjenice je tuženik dokazivao sadržajem spisa Županijskog državnog odvjetništva u Splitu KR-DO-899/2015, kojeg je sud tijekom dokaznog postupka zatražio, te je sudu taj spis dostavljen i on je pročitan na glavnoj raspravi 9. ožujka 2021., na kojem ročištu je zaključena glavna rasprava, međutim, spis je potom vraćen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu bez da je sačinjena službena bilješka o izvršenom uvidom, odnosno o sadržaju onoga što je sud uvidom utvrdio. Osim toga, sud je u svrhu dokaza pročitao i rješenje Županijskog suda u Splitu broj Kir eun-11/15 od 19. rujna 2015., kojim je određen istražni zatvor za tužitelja radi predaje i koji sadrži obrazloženje, između ostalog, o postojanju osnovane sumnje o počinjenju kaznenih djela koja se tužitelju stavljaju na teret, međutim, sud prvog stupnja taj dokaz nije analizirao niti je dao razloge o tome iz kojih razloga ne prihvaća istinitost činjenica navedenih u rješenju, a sve s obzirom na tvrdnju tuženika o tome da je objavio točne informacije.
9. Iz obrazloženih razloga činjenično stanje pogrešno je i nepotpuno utvrđeno zbog čega je žalbu tuženika trebalo uvažiti, te primjenom odredbe članka 370. ZPP-a presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
10. U ponovnom postupku sud prvog stupnja analizirat će sve u postupku provedene dokaze, te se posebno skreće pažnja sudu prvog stupnja da ponovno zatraži spis Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj KR-DO-899/2015, te u slučaju ako spis treba vratiti Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, o sadržaju izvršenog uvida potrebno je sačiniti službenu zabilješku, te po potrebi presliku isprava koje sud smatra odlučnim u ovom postupku, odnosno, ukoliko bi sud utvrdio da se provođenjem tih dokaza nije mogla utvrditi niti jedna odlučna činjenica u ovom postupku, to je potrebno obrazložiti. Također, prilikom ponovnog presuđenja potrebno je analizirati iskaze saslušanih svjedoka te navesti razloge o tome prihvaća li sud iskaze svjedoka kao istinite ili ne, što je sud također propustio učiniti, iako takva obveza postoji prema odredbi članka 338. stavak 4. ZPP-a.
Koprivnica, 29. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Veljko Kučeković
