REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj Kž-181/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirka Svirčevića predsjednika vijeća, Vedrana Pavelića suca izvjestitelja i Silvije Sajfert člana vijeća, uz sudjelovanje Zrinke Žalac zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog CO, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12, 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. dalje KZ/11.), odlučujući o žalbama okrivljenog CO po braniteljici Jasni Detelj Marković, odvjetnici iz Zagreba i Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj 7 K-934/2019-16 od 7. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe okrivljenog CO i Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci kao neosnovane i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci okrivljeni CO proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesna ozljeda – opisano po članku 117. stavak 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ/11, te je za to kazneno djelo na temelju članka 117. stavak 2. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora šest mjeseci, pa su na temelju članka 56. stavak 1., 2. i 3. KZ/11. primijenjene odredbe o uvjetnoj osudi, te kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen neće biti izvršena ako u roku dvije godine ne počini novo kazneno djelo.

2. Na temelju članka 148. stavak 1., u svezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22, 36/24. i 72/25 dalje ZKP/08.) okrivljenik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu 1.500,00 kuna/199,08 eura, podvozne troškove svjedoka iznosa 174,00 kune/23,09 eura, te trošak vještak u iznosu 800,00 kuna/106,18 eura.

3. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio okrivljeni CO po braniteljici Jasni Detelj Marković zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da županijski sud pobijanu presudu preinači na način da okrivljenika oslobodi optužbe, a podredno da ukine pobijanu presudu i uputi predmet prvostupanjskom sudu na novo suđenje.

4. Žalbu je protiv prvostupanjske presude također podnijelo i Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci zbog odluke o kazni s prijedlogom da županijski sud pobijanu presudu preinači na način da okrivljeniku izrekne strožu kaznu.

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu.

7. Žalbe su neosnovane.

O žalbi okrivljenog CO

8. Neosnovano okrivljenik u žalbi prigovara da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka kada je propustio zauzeti obrazloženi stav u odnosu na ozljede ne napadačkog tipa, a koje pitanje je sud sam postavio vještaku, odnosno nakon što je utvrđeno da se ne radi o ozljedama napadačkog tipa. Tada je o tome sud trebao zauzeti stav i isti obrazložiti, posebice u odnosu na subjektivni element kaznenog djela, što čini bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, jer u obrazloženju presude nema razloga o odlučnim činjenicama.

9. Suprotno ovim žalbenim navodima, prvostupanjski sud je obrazložio koje ozljede je zadobila oštećena KO, dakle ozljedu krvnog podljeva na vratu iznad lijevog ramena i oguljotinu sljepoočno obostrano, obrazložio je da se radi o tjelesnoj ozljedi te argumentirao da takav svoj zaključak temelji na nalazu i mišljenju vještaka. Nadalje je u izreci prvostupanjski sud naveo i da je vještak odgovorio da je moguće da su ozljede na oštećenoj KO nastale na način kako je to ona navela u svom iskazu, a navela je da je okrivljenik nju čupao za kosu, a ona je dobila ogrebotine od njegovih cipela, a kasnije je vidjela da ima modrice i hematome po glavi, osjećala je i bolove, nadalje je isto tako navela da pretpostavlja da je ogrebotine zadobila, od okrivljenikovih cipela tj. vezica ili zakovica, a uz to ju je pri hvatanju za kosu okrivljenik lovio u predjelu vrata i povukao prema podu. Dakle, na ovaj posredan način je prvostupanjski sud obrazložio na temelju čega donosi zaključak o mehanizmu nastanka ozljeda, pa je tako razjašnjeno pitanje njihovog nastanka i na takav posredan način se očitovao da ozljede nisu nastale od izravnog napada okrivljenika, već od primanja oštećenice za kosu i povijanja prema dolje na pod i moguće, cipele okrivljenika. Isto tako je sud naveo da je te svoje radnje okrivljenik učinio pristajući da oštećenicu ozlijedi, pa nije u pravu žalitelj da sud nije označio subjektivni element kaznenog djela. Dakle, nije u pravu žalitelj da je počinjenja bitna povreda odredaba kaznenog postupka.

10. Što se tiče žalbenog osnova pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenik navodi da se iz provedenog vještačenja i obrane okrivljenika, ali i iz iskaza oštećenice ne može sa nedvojbenom sigurnošću tvrditi da su ozljede koje je zadobila oštećenica zadobivene aktivnim djelovanjem okrivljenika, odnosno njegovim namjernim nasrtanjem ili udarcima prema oštećenoj, već je razvidno da se ne radi o ozljedama napadačkog tipa iz čega se izvodi zaključak kako se događaj dogodio upravo onako kako navodi okrivljenik u obrani. Stoga se u žalbi smatra da je obrana okrivljenika vjerodostojna.

11. Suprotno od ovih žalbenih navoda prvostupanjski sud je utvrdio da je sam okrivljenik priznao u obrani da je svojom slobodnom rukom uhvatio oštećenicu za kosu i povukao ju prema tlu gdje ju je držao neko vrijeme, nadalje okrivljenik priznaje da je oštećenicu snažno počupao za kosu i to za tjemeni dio glave, više lijevo. Isto tako prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da iz iskaza oštećenice proizlazi da ju je okrivljenik zgrabio za kosu i srušio na pod, te ju držao prikovanu za pločice, a da je zadobila ozljede od njegovih cipela, pretpostavlja ili od vezica ili zakovica kroz koje se provlače vezice, a uz to ju je okrivljenik rukom lovio u predjelu vrata i povukao je prema podu, zbog čega je dobila po vratu crvenilo i oguljotine, dok je ogrebotine odnosno oguljotine na sljepoočnici zadobila od njegovih cipela. U konačnici je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je vještak u nalazu i mišljenju dopustio mogućnost da je oštećena KO ozljede mogla dobiti na način kako je to navela u svom iskazu. Za ova svoja utvrđenja prvostupanjski sud je u točki 5.4. obrazloženja pobijane presude dao dostatne razloge koje je na prikladan način obrazložio. Zbog toga ne stoji žalbeni navod okrivljenika da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

O žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci

12. U žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci se ne spore od strane prvostupanjskog suda utvrđene olakotne okolnosti, ali se tvrdi da sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio sve okolnosti inkriminacije i postupanja okrivljenika koje bi trebalo biti podvrgnuto kritičnijoj ocjeni suda, posebice kada se uzme u obzir način i okolnosti počinjenja kaznenog djela kada je okrivljenik iziritiran postupanjem oštećenice rukom istu uhvatio za kosu i povukao prema tlu, što je imalo za posljedicu nanošenje tjelesnih ozljeda, a pri tom je događaju bilo prisutno i njihovo zajedničko mldb. dijete. Nadalje se u žalbi navodi da je prvostupanjski sud propustio cijeniti činjenicu porasta kaznenih djela nasilja nad ženama od strane bivših i sadašnjih partnera.

13. Suprotno ovim žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i u točki 6. obrazloženja pobijane presude obrazložio postojanje olakotnih okolnost u vidu ukupnih socijalnih, obiteljskih i materijalnih prilika okrivljenika, odnosno činjenice da je rastavljen, otac troje mldb. djece o kojima se dužan skrbiti, kao i da je neosuđivan. Isto tako prvostupanjski sud je zauzeo ispravan stav da nije utvrđeno postojanje otegotnih okolnosti na strani okrivljenika.

14. Kod ovakvog stanja stvari kada je za kazneno djelo za koje je okrivljenik proglašen krivim prema članku 117. stavak 2. KZ/11. tempore criminis propisana kazna zatvora do tri godine, što znači da je tada važio opći zakonski minimum tri mjeseca, a osuđen je na kaznu zatvora šest mjeseci, pa je primijenjena uvjetna osuda, tako da se ta kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku dvije godine ne počini novo kazneno djelo, ovakva uvjetna osuda na koju je okrivljenik osuđen potpuno je prikladna da bi se njome mogla izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, da bi se moglo jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.

15. Postupajući po službenoj dužnosti sukladno članku 476. stavak 1. ZKP/08. ovaj sud nije našao bitnih povreda odredaba kaznenog postupka i povrede kaznenih zakona na štetu okrivljenika na koje pazi po službenoj dužnosti.

16. Kako sud nije utvrdio da postoje razlozi zbog kojih se presuda žalbama pobija, na temelju članka 482. ZKP/08. ovom presudom je odbio žalbu okrivljenika i žalbu Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci kao neosnovanu i potvrdio je prvostupanjsku presudu.

Slavonski Brod, 29. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća

Mirko Svirčević