REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž-772/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sutkinja Alenke Paus, predsjednice vijeća, Ive Kancijanić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Dolores Peruško, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Zajedničkog odvjetničkog ureda Glavaš & Šutalo, Vinkovci, Duga ulica 10, OIB 40350342682, kojeg zastupa punomoćnik Vedran Pajić, odvjetnik u Osijeku, protiv tuženog Konta d.o.o. Čađavica, Vukovarska 8, OIB 37046173166, kojeg zastupa direktor Ivica Konta, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini poslovni broj: Povrv-103/2023-36 od 1. travnja 2025., u sjednici održanoj 29. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini poslovni broj: Povrv-103/2023-36 od 1. travnja 2025. u točkama I. i III. izreke te se u tom dijelu predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u fazu prethodnog postupka.

II. Ostavlja se da se o troškovima žalbe odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom održan je na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Eme Nađ Bajsar iz Virovitice poslovni broj Ovrv-1887/2023 od 1. lipnja 2023., u dijelu kojim je tuženiku naloženo namiriti tužitelju tražbinu u iznosu od 8.248,03 eura uvećanu za pripadajuće zatezne kamate koje na taj iznos (sastavljen od triju, u izreci specificiranih, manjih iznosa) teku od 2. svibnja 2023. do isplate (točka I. izreke), uz dosudu tužitelju parničnih troškova u iznosu od 1.421,99 eura uvećanih za pripadajuće zatezne kamate koje teku od 1. travnja 2025. do isplate (točka III. izreke). Preostali dio prvostupanjske presude, kojim je platni nalog ukinut i tužbeni zahtjev odbijen za preostali iznos od 1.138,76 eura uvećan za pripadajuće zatezne kamate (točka II. izreke), kao i dio kojim je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom parničnih troškova za daljnji iznos od 93,33 eura (točka IV. izreke), nisu predmet pobijanja žalbom.

2. Navedenu presudu pravovremenom i dopuštenom žalbom pobija tuženik, sadržajno u točkama I. i III. njene izreke glede kojih tuženik nije uspio u sporu, navodeći u bitnome da između tužitelja i tuženika ne postoji odgovarajući ugovor, da su podneske pisali djelatnici tuženika a tužitelj da ih je samo prosljeđivao sudu, da tužitelj nije imao pravo naplaćivati te radnje po tarifi, da tužitelj nije izdavao tuženiku račun nakon svake radnje, kako je od njega traženo, već da ga je izdao tek nakon nekoliko ročišta i podnesaka, nakon čega da je tužitelju opozvana punomoć. Tuženik zaključno predlaže da drugostupanjski sud prouči spis i donese pravičnu presudu.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je prema članku 359. stavku 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. – ispravak, 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025., dalje: ZPP).

3.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora, koji se vodi povodom prigovora tuženika protiv javnobilježničkog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, je zahtjev tužitelja za isplatu nagrade i troškova zastupanja tuženika u dvama parničnim postupcima pred Općinskim sudom u Virovitici, Stalnom službom u Slatini, prema izdanim računima.

5.1. Prvostupanjski sud je djelomično održao na snazi platni nalog sadržan u javnobilježničkom rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a u preostalom dijelu je ukinuo platni nalog i odbio tužbeni zahtjev, sve kako je to odlučeno u izreci prvostupanjske presude, u bitnome s obrazloženjem da između stranaka nije zaključen pisani ugovor o zastupanju u smislu članka 19. stavka 1. Zakona o odvjetništvu („Narodne novine” broj 9/2004., 117/2008., 50/2009., 75/2009., 18/2011. i 126/2021.; dalje: ZO), kojim bi bila ugovorena nagrada za rad u razmjeru s uspjehom u postupcima, pa da je tuženik u obvezi isplatiti tužitelju, u smislu članka 18. stavka 1. ZO-a, nagradu i troškove zastupanja sukladno odvjetničkoj tarifi. Pritom je prvostupanjski sud visinu tražbine utvrđivao usporedbom specifikacija izdanih računa i sadržaja parničnih spisa u kojima je tužitelj zastupao tuženika, primjenjujući mjerodavne odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine” broj 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022.; dalje: Tarifa) koja je bila na snazi u vrijeme zastupanja tuženika.

6. Ispitavši prvostupanjsku presudu u dijelu s kojim tuženik nije uspio u sporu (točke I. i III. izreke), i to u granicama razloga određenih u žalbi tuženika, pazeći pritom po službenoj dužnosti na zakonom propisane (apsolutno) bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (članak 365. stavak 2. ZPP-a), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 8. ZPP-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Odredbom članka 354. stavka 2. točke 8. ZPP-a propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako je, među ostalim, kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku.

8. U uvodu i izreci prvostupanjske presude kao tužitelj, ranije ovrhovoditelj, naznačen je Zajednički odvjetnički ured Glavaš & Šutalo iz Vinkovaca, zajedno s osobnim identifikacijskim brojem odvjetnika Mire Glavaša (iskaz svjedoka BJ na zapisniku od 26. veljače 2025.).

9. Iz članka 25. ZO-a proizlazi da više odvjetnika mogu imati zajednički ured u kojem slučaju međusobna prava i obveze odvjetnici uređuju u pisanom obliku (stavak 1.), a do osnivanja zajedničkog ureda dolazi upisom u odgovarajući upisnik Komore (stavak 3.). Člankom 26. ZO-a propisano je da odvjetnici u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze odvjetnika nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda. Iz članka 27. stavaka 1. i 2. ZO-a proizlazi kako dva ili više odvjetnika upisanih u Imenik odvjetnika Komore mogu osnovati odvjetnički ured sa svojstvom pravne osobe (odvjetničko društvo), koje se osniva kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću.

9.1. Iz navedenog proizlazi da je svojstvo pravne osobe priznato odvjetničkim društvima, ali ne i zajedničkim odvjetničkim uredima, koji nemaju vlastitu pravnu osobnost, već to svojstvo imaju isključivo pojedini odvjetnici koji su se udružili u zajednički odvjetnički ured.

10. Prema članku 77. ZPP-a stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba (stavak 1.), a posebnim propisima određuje se tko može biti stranka u postupku osim fizičkih i pravnih osoba (stavak 2.), s time da parnični sud može iznimno, s pravnim učinkom u određenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha (stavak 3.), o čemu prvostupanjski sud donosi rješenje protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba (stavak 4.).

10.1. Člankom 83. ZPP-a propisano je da kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku (stavak 1.), pri čemu može stranci odrediti rok radi otklanjanja tog nedostatka (stavak 3.), a ako se takvi nedostaci ne mogu otkloniti ili ako određeni rok bezuspješno protekne, tada će sud rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaćene tim nedostacima te odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprječavaju daljnje vođenje parnice (stavak 5.).

11. Dakle, tužitelj kao zajednički odvjetnički ured koji nema vlastitu pravnu osobnost, ne može po samom zakonu biti stranka u postupku, ali kako se radi o nedostatku koji se, prema ocjeni ovog žalbenog suda, može otkloniti, to će prvostupanjski sud u daljnjem tijeku postupka prvo ispitati postoje li pretpostavke da se tužitelju u ovoj parnici prizna tzv. ius standi in iudicio u smislu članka 77. stavka 3. ZPP-a. Ako postoje, prvostupanjski sud će o tome donijeti posebno rješenje (članak 77. stavak 4. ZPP-a), a ako ne postoje, tada će pozvati tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi, odnosno prijedlogu za ovrhu koji se smatra tužbom, te će ovisno o očitovanju tužitelja odlučiti može li se postupak nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku.

12. Nakon postupanja sukladno navedenoj uputi, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku po potrebi raspraviti dodatna pitanja (ovisno i o tome mogu li eventualni ispravci biti od utjecaja na odluku o glavnoj stvari) te će nakon ponovno provedenog postupka donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

13. Slijedom iznesenog, primjenom odredbe članka 369. stavka 3. ZPP-a valjalo je prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, i to u fazu prethodnog postupka (članak 281., članak 377. stavak 1. ZPP-a), kako je odlučeno u točki I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

14. O troškovima žalbe odlučit će se u konačnoj odluci (članak 166. stavak 3. ZPP- a), kako je određeno u točki II. izreke.

U Puli 29. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Alenka Paus