Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika – specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe FRUKTA OKUSI j.d.o.o. i II okrivljenika odgovorne osobe ŽC, zbog prekršaja iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, broj: 111 / 2021), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp- 8626/2024 od 18. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e :
I. Odbija se kao neosnovana žalba I okrivljene pravne osobe FRUKTA OKUSI j.d.o.o. i II okrivljenika odgovorne osobe ŽC i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022), okrivljenici su obvezni naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura - svaki, u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu I okrivljena pravna osoba FRUKTA OKUSI j.d.o.o. i II okrivljenik odgovorna osoba ŽC su proglašeni krivima i primjenom odredbi o ublažavanju kažnjeni novčanim kaznama i to I okrivljena pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura i II okrivljenik odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 210,00 eura, zbog prekršaja iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu svaki od po 30,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu ne navodeći konkretne pravne osnove za pobijanje presude, već ističući da je trebalo prethodno izdati upozoravajući prekršajni nalog te navodeći da su odmah reagirali i započeli aktivnosti za uklanjanje uočenih nedostataka, izrazivši namjeru naknadnog ishođenja odobrenja za javno priopćavanje autorskih djela i redovitog plaćanja naknada ZAMP-u.
3.1. Žalitelji predlažu da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
4. Žalba je neosnovana.
5. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što Sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski prekršajni sud u Zagrebu točno utvrdio činjenično stanje i na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo.
6. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, autor ima isključivo pravo priopćavanja autorskog djela javnosti na svaki način, a za takvo priopćavanje je potrebno pribaviti odobrenje ugovorom ili na drugi način, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno (čl. 36. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima).
7. Prekršaj iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima odnosi se upravo na situacije u kojima osoba ili pravna osoba bez odobrenja organizacije za kolektivno ostvarivanje prava HDS ZAMP javno priopćava autorska djela, čime omogućava njihovo korištenje javnosti. To je materijalni element prekršaja činjenica da je priopćavanje djela izvršeno bez zakonom propisanog odobrenja.
8. Činjenica da su okrivljenici naknadno započeli aktivnosti na ishođenju odobrenja ili izrazili namjeru da će to učiniti ne utječe na pravnu ocjenu da je u trenutku nadzora došlo do prekršaja. Naknadne radnje nisu pravna dopuna niti retroaktivno brišu činjenicu da je prekršaj počinjen u trenutku kada odobrenje nije postojalo, jer zakon ne predviđa obvezu prethodnog upozoravanja ili opomene prije utvrđivanja odgovornosti
9. U odnosu na tvrdnju žalitelja da je trebao postojati „prethodni upozoravajući prekršajni nalog“ prije nego što se prekršaj utvrdi i kazna izreče, takav zahtjev nema uporište u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima ni u Prekršajnom zakonu. Prekršajna odgovornost se utvrđuje na temelju dokaza o činjenici počinjenja prekršaja kao u ovom predmetnom slučaju na iskazu svjedoka BC i sadržaju očitovanja tužitelja da okrivljenici kritične zgode nisu posjedovali odobrenje za javno priopćavanje autorskih glazbenih djela, niti su isto ishodili naknadno, a ne na temelju formalnih „faza upozorenja“ koje zakon ne poznaje za ovu vrstu prekršaja.
10. Stoga su navodi žalitelja vezani uz naknadno traženje odobrenja ili izostanak prethodnog upozorenja neosnovani kao pravna osnova za osporavanje odgovornosti; pravna odgovornost za navedeni prekršaj leži u činjenici da je bez odobrenja od HDS ZAMPa priopćeno autorsko djelo javnosti, što okrivljenici niti u žalbi ne poriču.
11. Slijedom navedenog, zaključak prvostupanjskog suda je pravilan te uvjerljivo i argumentirano obrazložen pa ga ovaj sud u cijelosti prihvaća, a navodi žalbe ne dovode u sumnju rezultat dokaznog postupka.
12. Nadalje, razmatrajući odluku o kazni, ovaj sud nalazi da okrivljenici za terećeni prekršaj nisu kažnjeni prestrogim kaznama te da je prvostupanjski sud, u skladu s odredbama članka 36. Prekršajnog zakona, uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na visinu kazne. Sud je primjenom odredbi o ublažavanju izrekao novčane kazne ispod propisanih minimuma okrivljenicima koji ranije nisu kažnjavani, vodeći računa o stupnju njihove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja. Izrečene kazne su razmjerne težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i ostalim okolnostima odlučnim za odmjeravanje kazne, te će se njihovim izricanjem postići svrha kažnjavanja, odnosno djelovati na okrivljenike da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje, uključujući i opću i posebnu svrhu prekršajnih sankcija.
13. Kako je odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, to je na temelju članka 139. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona, obvezan svaki okrivljenik na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.
14. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu okrivljenika odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Zagrebu 28. siječnja 2026.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.