Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Gž Zk-5/2026

51000 Rijeka

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sucu Dušku Abramoviću u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu protiv protustranaka 1. Općine Višnjan- Visignano, Višnjan, Trg slobode 1, OIB: 14361625562 i 2. Zora Poreč d.o.o. Poreč, Eufrazijeva 18, OIB: 36633731096, oboje zastupanih po punomoćnicima Emiru Kulenoviću i Almi Kulenović odvjetnicima u Puli radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj Z-7522/2021 od 31. listopada 2022., 28. siječanj 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj Z-7522/2021 od 31. listopada 2022.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem u točki I izreke odbijen je prijedlog predlagateljice za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je točkom II izreke naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč-Parenzo upis zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretninama iz točke I izreke rješenja.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela predlagateljica zbog svih žalbenih razlog iz odredba članka 353. stavak 1. u vezi članka 381. Zakona o parničnom postupku postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19, 128/22, 155/23 - dalje ZZK) s prijedlogom da se rješenje preinači i otvori pojedinačni ispravni postupak za predmetne nekretnine, s time da je žalba dostavljena na odlučivanje ovome sudu tek 21. siječnja 2026.

3. Drugoprotustranka je odgovorila na žalbu predlagateljice, sve žalbene navode smatra neosnovanima te predlaže da se žalba odbije i rješenje suda prvog stupnja potvrdi.

4. Žalba nije osnovana.

5. Zemljišnoknjižni sud donosi pobijano rješenje utvrđujući da je predlagateljica 6. svibnja 2021. podnijela prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da u bitnom u prijedlogu navodi da su predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi upisane kao zajedničko vlasništvo predlagateljice i Općine Višnjan s time da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije upisa zajedničkog vlasništva bila upisana kao Općenarodna imovina pod upravom Općine Poreč, da je ta nekretnina cijepana i na predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su obje navedene nekretnine po kulturi upisane kao oranice, da se s obzirom na to radi o poljoprivrednom zemljištu, te da je predlagateljica vlasnica predmetnih nekretnina sukladno članku 3. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 34/91, 26/93, 79/93, 54/94 - pročišćeni tekst, 48/95, 19/98, 105/99; dalje ZPZ), koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991. Također navodi da je u međuvremenu Općina Višnjan raspolagala dijelom od 1793/5299 k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to prije cijepanja te nekretnine na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 22. prosinca 2012. za korist 2. protustranke Zora Poreč d.o.o. slijedom čega da općina Višnjan kao nevlasnik te nekretnine nije mogla na istoj zasnovati založno pravo u korist Zora Poreč d.o.o.

6. Sud je također utvrdio da je predlagateljica uz prijedlog priložila posjedovni list iz kojeg je razvidno da je kao posjednik predmetnih nekretnina upisana 1. protustranka Općina Višnjan.

7. Cijeneći odredbu članka 208. ZZK-a, kojom su regulirane pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka sud je u bitnom zaključio da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva na predmetnim nekretninama slijedom čega da nije učinila vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka pa je zbog tih razloga prijedlog predlagateljice odbio kao neosnovan.

8. Predlagateljica u žalbi osporavajući pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja ističe da je rješenje donijeto uz bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a. Opisani žalbeni razlog nije osnovan, jer je sud u obrazloženju rješenja sadržajno točno interpretirao sadržaj prijedloga, sadržaj isprava koje je predlagateljica priložila uz prijedlog, pa utoliko, rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te se rješenje može ispitati.

9. Žalbeni navodi predlagateljice o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju kao i o pogrešnoj primjeni materijalnog prava, pri čemu predlagateljica smatra da je sud njezin prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka trebao prihvatiti, nisu osnovani.

10. Odredbom članka 208. stavak 1. ZZK-a propisano je da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi a provodi se kad postoji opravdan razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka, stavak 2. propisuje da se na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući način primjenjuju odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku u postupku osnivanja i obnove zemljišnih knjiga. Stavak 3. propisuje da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

11. Odredba članka 209. stavak 1. ZZK-a propisuje da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes. Odredbom članka 209. stavak 5. ZZK-a propisano je kad se prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka predlaže upisati pravo vlasništva prijedlogu treba priložiti i podatak o povijesti promjena u katastarskom operatu koji je u službenoj upotrebi za katastarsku česticu na kojoj se predlaže upis osim kada je predmet postupka pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo).

12. Odredba članka 209. stavak 6. ZZK-a propisuje kad se prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka predlaže promijeniti podatke u posjedovnici, prijedlogu treba priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdio tijelo nadležno za katastar, u protivnom će se prijedlog odbaciti i upisati zabilježba odbačenog prijedloga.

13. Iz stanja u spisu odnosno sadržaja prijedloga predlagateljice kao i očitovanja 1 i 2 protustranaka proizlazi da je sporna kultura predmetnih nekretnina, pri čemu protustranke osporavaju da se radi o nekretninama koje predstavljaju poljoprivredno zemljišta i tvrde da se radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu. Iz stanja u spisu također proizlazi da je predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijepana, da je predlagateljica uz prijedlog priložila jedino posjedovni list iz kojeg je razvidno da je kao posjednik obje nekretnine upisana Općina Višnjan. U takvim okolnostima predlagateljica je bila dužna prijedlogu priložiti povijesni katastarski izvadak za predmetne nekretnine, što predlagateljica nije učinila. Isto tako predlagateljica uz prijedlog nije priložila niti aktualni izvadak iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, to je učinila 1. protustranka, pri čemu je 1. protustranka a isto tako i 2. protustranka ukazala da se pred Trgovačkim sudom u Pazinu pod brojem P-299/21 vodi parnični postupak po tužbi 2. protustranke protiv predlagatelice i 2. protustanke Zora d.o.o. Poreč, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega proizlazi da je sporno vlasništvo predmetnih nekretnina.

14. U takvim okolnostima nije bilo mjesta podnošenju prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, već, o svim spornim činjenicama u odnosu na predmetne nekretnine treba raspraviti u kontradiktornom (parničnom) postupku u kojem predlagateljica treba dokazivati da je stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama.

15. Zbog tih razloga žalbu predlagateljice trebalo je kao neosnaovanu odbiti te primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi članka 99. stavak 2. ZZK-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 28. siječnja 2026.

Sudac

Duško Abramović