Poslovni broj: Pn-21/2023-98
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zlataru
Stalna služba u Zaboku
Zabok, Matije Gupca 22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku , po sucu tog suda Branku Hercegu pravnoj stvari tužitelja UK iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik dr.sc.Krešimir Škarica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krešimir Škarica i partneri d.o.o. iz Zagreba, Petrova 120/I protiv tuženika Specijalne bolnice za ortopediju, kirurgiju, internu medicinu, neurologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju , ginekologiju i opstetriciju , medicinsku biokemiju i dentalnu medicinu Sveta Katarina , Bračak 8 ,Zabok, OIB: 41170172944,kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Pradegan, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pradegan & Spicijarić j.t.d. iz Zagreba, Ulica Republike Austrije 17 radi naknade štete , nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 12. prosinca 2025. . u nazočnosti punomoćnika tužitelja Krešimira Škarice i punomoćnika tuženika Krunoslava Pradegana, odvjetnika u Zagrebu, dana 28. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I O d b i j a j u se kao neosnovani tužbeni zahtjevi tužitelja UK iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glase:
,, I Nalaže se tuženiku SPECIJALNA BOLNICA SV. KATARINA ZABOK, Bračak 8, 49210 Zabok, Hrvatska, OIB: 41170172944 da tužitelju UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati
- s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 12.600,00 eura zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 06.10.2017.,kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.
- s osnove imovinske štete iznos od 8.583,54 eura zajedno sa pripadajućim zakonskom zateznom kamatom tekućom od
-na iznos od 368,00 eura od dana 06.10.2017.,kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.
-na iznos od 8.215,54 eura od dana 06.10.2017.,kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate i to po stopi koja se razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena , a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope , koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja 2023. sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku SPECIJALNA BOLNICA SV. KATARINA ZABOK Bračak 8, 49210 Zabok, Hrvatska, OIB: 41170172944 da tužitelju UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 3.553,22 EURA zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa izgubljene zarade do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, i to na iznos od:
-85,27 eura od 15.11.2016.godine do isplate,
-178,57 eura od 16.12.2016.godine do isplate,
-177,02 eura od 13.01.2017.godine do isplate,
-182,80 eura od 15.02.2017.godine do isplate,
- 218,75 eura od 18.03.2017.godine do isplate,
-164,82 eura od 14.04.2017.godine do isplate,
- 205,90 eura od 16.05.2017.godine do isplate,
-105,72 eura od 14.06.2017.godine do isplate,
-126,27 eura od 15.09.2017.godine do isplate,
-146,82 eura od 13.10..2017.godine do isplate,
-126,27 eura od 15.11.2017.godine do isplate,
- 126,27 eura od 15.12.2017.godine do isplate,
- 146,82 eura od 15. 01. 2018. godine do isplate,
-105,72 eura od 15.02. 2018. godine do isplate,
-167,36 od 18. 03. 2018.godine do isplate,
-126,27 eura od 13. 04. 2018.godine do isplate,
- 205,49 eura od 15.05.2018.godine do isplate,
-352,27 eura od 15.06.2018.godine do isplate,
-352,27 eura od 13. 07. 2018.godine do isplate,
sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do 15- tog u mjesecu za prethodni mjesec i to po stopi koja se razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena , a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope , koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja 2023. sve u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope , odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3 ( tri ) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2023. , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja 2023. sve to u roku od 15 dana.''
II. Tužitelju: UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] se nalaže da tuženiku: Specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, internu medicinu, neurologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju , ginekologiju i opstetriciju , medicinsku biokemiju i dentalnu medicinu Sveta Katarina , Bračak 8 , Zabok , OIB: 41170172944 naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 12.341,95 EUR u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj UK u tužbi tvrdi da je stradao kao pacijent, ovdje tuženika Specijalne bolnice za ortopediju, kirurgiju, internu medicinu, neurologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju , ginekologiju i opstetriciju , medicinsku biokemiju i dentalnu medicinu Sveta Katarina na način da je nakon niza konzultacija kod tuženika dana 24. listopada 2016. izvršen zahvat, odnosno više invazivna operacija na kralježnici koju su izveli liječnici tuženika dr. ZK u konzultaciji sa dr. TK, a koji operativni zahvat nije prošao dobro, odnosno došlo je do liječničke greške, jer je tužitelj nakon stacionarne i fizikalne terapije, otišao na kontrolu kod istoga doktora, gdje je ustanovljeno da bi se trebalo ići na reoperaciju zbog korekcije vijka, obzirom da operativni zahvat nije prošao zadovoljavajuće, a uslijed opisanog događaja , tužitelj je pretrpio izrazito teške bolove, odnosno bolove koje trpi i danas, ima psihičke posljedice uslijed neuspjele operacije te trpi i materijalnu štetu zbog kojih je ozljeda daljnje liječenje nastavio u specijalističkim ordinacijama, a kasnije i u bolnicama pa je bio prisiljen liječiti se te koristiti analgetike, s time da tužitelj tvrdi da se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku pismenim putem kako bi se u mirnom postupku riješio predmetni spor, a budući tuženik nije bio voljan u mirnom postupku naknaditi štetu tužitelja , to je tužitelj podnio tužbu sudu te nadalje tužitelj tvrdi da su zbog štetnog događaja za tužitelja zaostale trajne posljedice od najmanje 20-35% , a s osnove neimovinske i imovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje za neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje prema kvalifikatornoj okolnosti pretrpljenih jakih i dugotrajnih fizičkih bolova iznos od 15.000,00 kuna zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 6. listopada 2017., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, nadalje za neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na duševno zdravlje prema kvalifikatornoj okolnosti pretrpljenog jakog i dugotrajnog straha iznos od 14.000,00 kuna , zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 6. listopada 2017. pa do isplate, za neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 35.000,00 kuna zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 6. listopada 2017. pa do isplate te također za neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog naruženja tužitelj potražuje iznos od 5.000,00 kuna , zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 6. listopada 2017. pa do isplate.a osim toga tužitelj od tuženika s osnova imovinske štete radi naknade za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 10.000,00 kuna, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 6. listopada 2017. pa do isplate te s osnova imovinske štete radi naknade za troškove liječenja tužitelj potražuje od tuženika iznos od 61.900,00 kuna , zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 6. listopada 2017. pa do isplate , s time da tužitelj također tvrdi da je prije ozljeđivanja i odlaska na bolovanje, kao zaposlenik tvrtke KM Kovnica d.o.o . ostvarivao prosječnu mjesečnu plaću u iznosu od 5.721,30 kuna (prosječna mjesečna plaća izračunata je na način da je uzet iznos bruto plaće za 7 mjesec 2016., 8 mjesec 2016., i 9 mjesec 2016. te je dobiveni iznos podijeljen sa 3.) te tužitelj navodi da je od dana ozljeđivanja točnije od 24 listopada 2016., pa do 31.srpnja 2018., kada je napokon dao otkaz kod poslodavca bio na bolovanju i tužitelj zbog zadobivenih ozljeda potražuje naknadu za izgubljenu zaradu , koju bi isti ostvarivao da nije bilo predmetnog štetnog događaja u ukupnom iznosu od 57.734,00 kuna, koji odgovara razlici prosječnih primanja na osnovi plaće i iznosa koji je isti primao za vrijeme bolovanja od 24. listopada 2016, pa nadalje, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa izgubljene zarade do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, kako je to navedeno u izreci presude tako da tužitelj traži od tuženika za neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 69.000,00 kuna zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 6. listopada 2017., za imovinsku štetu iznos od 71.900,00 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskom zateznom kamatom tekućom : na iznos od 10.000,00 kuna od dana 6. listopada 2017. i na iznos od 61.900,00 kuna od dana 6. listopada 2017. i za imovinsku štetu na ime izgubljene zarade iznos od 57.734,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa te traži i naknadu troškova parničnog postupka s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude.
2. Tuženik Specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, internu medicinu, neurologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju , ginekologiju i opstetriciju , medicinsku biokemiju i dentalnu medicinu EK u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti , međutim tuženik ne spori da je dana 24. listopada 2016. tužitelj podvrgnut operacijskom zahvatu na kralježnici, ali u odnosu na navode tužbe ističe da eventualna šteta nastala tužitelju nije posljedica propusta liječnika tuženika te da su liječnici i ostalo osoblje operacijski zahvat te sve mjere u svezi s tim proveli u potpunosti u skladu s pravilima struke uz primjenu potrebne stručne pažnje, jer iz medicinske dokumentacije koja je dostavljena uz tužbu, a posebice iz otpusnog pisma od 29. listopada 2016. razvidno je da je operacija protekla uredno, da jedini problem na koji je tužitelj ukazao bila je intenzivna pulsirajuća glavobolja i omaglica, a nakon konzilijarnog pregleda neurologa nije nađen neurološki poremećaj niti uzrok glavobolje te se dodatno ukazuje na daljnje nalaze, posebice na specijalistički nalaz od 6. prosinca 2016. u kojem se navodi da je u ranom postoperacijskom tijeku došlo do pojačanja križobolje, trnjenja u lijevoj nozi i opće slabosti , a da tek naknadno dolazi do navodne štete tužitelju te tuženik ističe da istome ne može biti uzrok nesavjesno liječenje , kako na to ukazuje tužitelj budući da je iz medicinske dokumentacije , koja se odnosi na operacijski zahvat vidljivo da je isti proveden u skladu s pravilima struke tako da tuženik spori navode tužitelja da operacijski zahvat nije prošao „dobro" ili da nije prošao „zadovoljavajuće" te da bi navodni izrazito teški bolovi tužitelj nastali uslijed operacije, odnosno liječničke pogreške, ali tuženik ne osporava da se tužitelj obratio tuženiku radi pokušaja mirnog rješenja spora te da je takav zahtjev kao neosnovan otklonjen, s time da u odnosu na navode tužbe , tuženik ističe da navodna šteta tužitelju nije nastala kao posljedica postupanja zaposlenika tužene, ali opreza radi tuženik tvrdi da su i za takvu štetu naknade suviše visoko postavljene, a iz gore navedenog razloga spori nastanak imovinske i neimovinske štete tužitelju, koji bi imao veze s tuženikom, s time da tuženik ukazuje na to da tužitelj nije dostavio dokumentaciju iz koje bi bio razvidan razlog bolovanja, odnosno primanja naknade plaće pa u skladu s tim spori da je tužitelj bio nesposoban za rad iz razloga koji u tužbi navodi te nadalje tuženik ukazuje na obavješteni pristanak, koji je dana 23. listopada 2016. uoči operativnog zahvata, dao tužitelj, kojim je izjavio da svojom voljom pristaje na preporučeni postupak te dao suglasnost na anesteziološki postupak, a posebice na pisanu obavijest od 23. listopada 2016. ,kojim je opisan postupak operacije koji se provodi kod kompleksnih i uznapredovalih promjena na slabinskoj kralježnici i u pisanoj obavijesti navedeni su opći rizici kirurškog liječenja, ali i rizici postupka (veće krvarenje tijekom operacije, infekcija rane i dubokih tkiva, ozljeda duralne vreće s likvorejom, ozljeda spinalnih živaca s oštećenjem neuorološke funkcije, loša pozicija vijka s oštećenjem neurološke funkcije, klimavost ili pucanje vijka i šipke koje zahtjeva izmjenu vijaka i šipke ponavljanom operacijom, slabo uraštavanje kosti i ponekad ponavljanje operacije, degenerativna bolest susjednog segmenta kralježnice ) pa u tom dijelu tuženik ističe da je upravo jedan od rizika operativnog zahvata i loša pozicija vijka/klimavost vijka, iako u ovom dijelu navodi da ako je do navedenog rizika eventualno i došlo da isto nije nužno uzrok navodnih zdravstvenih tegoba tužitelja i zaključno, tuženik ističe da je tužitelj operiran metodom koja je priznata u medicinskoj struci i liječen uredno i po pravilima struke te da u njegovom liječenju nije bilo nikakve pogreške ili propusta liječnika pri operaciji i nakon nje pa tuženik predlaže da se tužbeni zahtjevi tužitelja odbiju i traži naknadu troškova parničnog postupka.
3. U ovom predmetu Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku je dana 5. studenog 2021. donio presudu , kojom je odbio tužbene zahtjeve tužitelja , kao neosnovane.
4. Tužitelj je protiv navedene presude podnio žalbu , a Županijski sud u Puli-Pola je rješenjem poslovni broj: Gž-789/2022-2 od 13. veljače 2023. ukinuo u cijelosti prvostupanjsku presudu te je predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Tužitelj je podneskom od dana 9. prosinca 2025. uredio tužbene zahtjeve ma način naveden u izreci presude.
6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev od 6. listopada 2017., uvid u potvrdu o primitku preporučene pošiljke ( list 10 spisa ), uvid podnesak tuženika od 31. listopada 2017. o odgovoru na odštetni zahtjev (list 12 i 13 spisa ), uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja ( list 14 do 42 spisa i list 79 do 88 spisa ), uvid u račune i potvrde tuženika o izvršenom plaćanju medicinskih usluga od strane tužitelja ( list 43 do 48 spisa ), uvid u obračun isplaćene plaće/naknade plaće ( list 49 do 73 spisa i 95 spisa ), uvid u potvrdu liječnika o bolovanju tužitelja ( list 94 spisa ), uvid u dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 14. listopada 2019.,uvid u izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad uz obračune isplaćene plaće/naknade plaće te prometa po računu ( list 112 do 166 spisa ), uvid u presliku zdravstvenog kartona tužitelja ( list 169 do 224 spisa ), uvid u nalaz i mišljenje medicinskih vještaka dr Branke Vidrih i dr Borisa Božića , uvid u dopunu nalaza i mišljenja uz očitovanje dr Borisa Božića na primjedbe tuženika uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja ( list 339 do 345 spisa ), uvid u nalaz i mišljenje financijskog vještaka Zrinka Ručevića iz tvrtke ,,Ručević vještačenja '' d.o.o., uvid u dopunski nalaz i mišljenje navedenog financijskog vještaka te su saslušani svjedoci dr ZK i dr TK.
7. Tužbeni zahtjevi tužitelja UK nisu osnovani.
8. Nesporno je da je tužitelj UK dana 24. listopada 2016. podvrgnut operativnom zahvatu u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina u Zaboku , ovdje tuženika , od strane liječnika tuženika , a operativni zahvat sastojao se od odstranjenja dijelova kostiju slabinske kralježnice , koji su radili pritisak na živčevlje i ugradnju materijala radi stabilizacije slabinske kralježnice.
9. Nesporno je da je tužitelj dana 6. listopada 2017. podnio tuženiku odštetni zahtjev u kojem navodi da operativni zahvat nije prošao dobro , da nakon stacionarne i fizikalne terapije te nakon kontrole liječnika , koji je izvršio operaciju , ustanovljeno je da tužitelj mora obaviti reoperaciiju zbog korekcije vijka pa da stoga tužitelj trpi bolove, strah pa traži naknadu štete od tuženika.
10. Nesporno je da je tuženik podneskom od 31. listopada 2017. otklonio svoju odgovornost za štetu tužitelju pa je tužitelj podnio protiv tuženika tužbu sudu.
11. Svjedok dr ZK je izjavio da je tužitelj UK bio njegov pacijent i da je isti bolovao od degenerativne bolesti slabinske kralježnice. Svjedok tvrdi da se tužitelj žalio na dugogodišnje bolove u leđima i bolove u nogama i to više u lijevoj nozi pa je s obzirom na bolest tužitelja poduzeto operacijsko liječenje. Svjedok navodi da je kao liječnik zaposlen honorarno u Bolnici Sv.Katarina te da je u toj bolnici operirao tužitelja. Nadalje, svjedok tvrdi da se operativni zahvat sastojao u odstranjenju dijelova kostiju slabinske kralježnice , koji su radili pritisak na živčelje i ugradnju materijala koji daju stabilizaciju kralježnice pa su stavljeni umetci pod nazivom „cage“ i vijci , koji su povezani sa šipkama. Nadalje, svjedok tvrdi da je operativni zahvat protekao potpuno uredno i bez komplikacija , a svjedoku je poznato da je tužitelj nakon operacije u bolnici boravio 6 dana, jer je imao još neke dodatne smetnje, koje nisu bile vezane s operacijom, a to su bile glavobolja i vrtoglavica pa su poduzete dodatne mjere dijagnostike ,kojima se nije utvrdilo nikakvo oboljenje, koje bi uzrokovalo dodatne simptome, a po smirenju istih, koji su vjerojatno bile psihičke prirode, bolesnik je u dobrom stanju pušten kući.Također svjedok navodi da nakon operativnog zahvata i nakon što je tužitelj otpušten iz bolnice , isti je dolazio na redovite preglede na kojima nisu utvrđene nikakve komplikacije u liječenju, a tužitelj se žalio na bolove u križima i lijevoj nozi , koji su bili manji nego prije operacije, ali su mu ipak pričinjavale smetnje, po njegovim tvrdnjama . Svjedok tvrdi da je on tužitelju propisao lijekove protiv bolova i liječenje fizikalnom terapijom. Svjedok nadalje navodi da je tužitelj nakon godinu dana prestao dolaziti na kontrole, a bio je kontaktiran i od djelatnice bolnice telefonom, međutim nije se javljao na te pozive, tako da je njegovo daljnje stanje ostalo nepoznato. Osim toga svjedok tvrdi da nakon navedene operacije nikakva reoperacija nije izvršena od strane Bolnice Sv.Katarina. Što se tiče kontrole na koje je dolazio tužitelj,svjedok navodi da se radilo o tome da je vršen klinički pregled tužitelja, razgovor za uzimanje podataka o njegovom stanju i radiološka kontrola RTG-om, a na RTG snimci stanje je bilo uredno, kao i na RTG snimci tijekom operacije i nikakvih promjena da bi se pogoršalo zdravstveno stanje kod tužitelja nije bilo.Svjedok tvrdi da s obzirom na opetovano žaljenje tužitelja na bol u leđima zatražio je dodatnu radiološku obradu i to snimanje magnetskom rezonancom , koja je također pokazala da nema pritisaka na živčelje u spinalnom kanalu, ali je evidentirao da je jedan vijak usmjeren nešto lateralnije, iako pri tome ne radi oštećenje tkiva u okolini, a budući na ponovno žaljenje tužitelja , u jednom pregledu , mu je rekao da bi se pozicija tog vijka mogla novom operacijom promijeniti, ali da ne može garantirati da će to dovesti do olakšanja njegovih kroničnih tegoba, jer je takva pozicija vijka moguća u 10 do 15 % ovakvih operacija.Svjedok navodi da je tužitelja uputio da može uvijek zatražiti drugo mišljenje liječnika, ukoliko se ne bi slagao s njegovim mišljenjem. Navedeni svjedok je i dopunski saslušan u ovom predmetu te tvrdi da kod degenerativnih promjena je jako teško utvrditi uzrok bolova, ali se oslanja na svu medicinsku dokumentaciju , koja se odnosi na promjenjive strukture kralježnice te pri tome ako konzervativno liječenje ne dovede do uspjehe odlučuju se za razne tipove operacijskog liječenja i u tom smislu što se tiče prve operacije , koju navedeni svjedok kao liječnik nije obavljao i druge operacije koju je obavio, obje operacije bile su medicinski opravdane. Svjedok tvrdi da postoje različite promjene na kralježnici da shodno tome i različite vrste operacija te u pojedinom slučaju potrebno je prema vrsti degenerativne promjene odlučiti o vrsti operacije. Što se tiče tzv. KLIF metode operacije , svjedok tvrdi da je KLIF kratica iz engleskog govornog područja što označava umetanje određenog materijala što bi dovelo do srastanja kralježnice i to je samo jedna od tehnika koja se provodi u degenerativnom liječenju.Što se tiče operacije tužitelja, svjedok navodi da je kirurški tijek bio očekivan, bez komplikacija, imao je očekivanu postoperativnu bol koju suzbijaju analgeticima, a svjedok navodi da je tužitelj imao i smetnje te se žalio na vrtoglavice i pregledan je konzilijarno od neurologa, koji nije našao nikakvih organskih bolesti.Svjedok tvrdi da je operacijom tužitelja problem kod njega riješen u razinama L-4 do L-5 i L-5 do S-1 i neposredno na prvim kontrolama tužitelj je imao bolove u nogama i određeni stupanj bolova u križima, a što se očekuje kod takve vrste operacije i svjedok navodi da može potvrditi da je kod tužitelja došlo do poboljšanja. Svjedok tvrdi da kod pozicije vijka uz rub kralješka može doći do slabljenja kostiju i minimalne promjene položaja vijka tijekom pračenja.Svjedok nadalje navodi da je točno da je došlo do odstupanja položaja vijka i to prema njegovom mjerenju oko 6 milimetra, a teško je odgovoriti koliko je uobičajeno odstupanje vijeka s obzirom na različite veličine vijka, a isto tako osim veličine je bitno u kojem smjeru dolazi do odstupanja vijka dok je kod tužitelja odstupanje bilo lateralno gdje ne može napraviti neurološko oštećenje niti oštećenje krvnih žila dok kada postoji medijalno i općenito, to onda ima sve drugačije konotacije.Svjedok također navodi da kod predmetnog odstupanja položaja vijka , takvo odstupanje ne može uzrokovati pritisak na živac te ne može uzrokovati neurološku bol.Nadalje , svjedok tvrdi da prije operativnog zahvata u razgovoru sa bolesnikom mu je rečeno da će njegovi radikularni bolovi i njegovi bolovi u leđima biti smanjeni, a nije mu rekao da će bolovi potpuno prestati.
12. Svjedok dr TK je izjavio da mu je poznato da je tužitelj liječen u bolnici Sv.Katarina i da je u to vrijeme bio zaposlen u toj bolnici, Također svjedok tvrdi da je bio asistent dr. ZK prilikom operacije tužitelja. Svjedok navodi da se operacija tužitelja sastojala u stabilizaciji kralježnice te su ugrađeni tzv. titanski vijci i cijela operacija praćena je RTG snimanjem te da je operacija s njihove strane i s anesteziološke strane uredno izvršena , a uobičajeno je i uvijek se to čini da se položaj navedenog materijala kontrolira RTG snimkama. Što se tiče operacije , svjedok tvrdi da je u istoj sudjelovao cijeli liječnički tim, koji se sastojao o dr. ZK kao kirurga, njega kao neurokirurga, anesteziologa i medicinske operacijske sestra te anesteziološkog tehničara. Svjedok navodi da nema nikakvih saznanja o postoperativnom liječenju tužitelja UK i da je samo sudjelovao u opisanoj operaciji. Svjedok tvrdi da je dr ZK ugrađivao spomenuti materijal – vijke, ali je istaknuo da takvu operaciju mora izvoditi cijeli liječnički tim, međutim najvećim dijelom glavni operater bio je dr. ZK.Svjedok navodi da nema nikakvih saznanja o kontrolama koje je obavljao tužitelj u Bolnici Sv.Katarina nakon operacije te ne zna koliko je tužitelj nakon operacije boravio u bolnici, s time da je uobičajeno da se nakon takve operacije u bolnici boravi 4 do 5 dana. Svjedok je također i dopunski saslušan te tvrdi da je bio nazočan predoperativnom razgovoru u kojem su pacijentu objašnjene sve prednosti kao i moguće komplikacije, a konkretno se ne sjeća detalja već samo zna da je operacija prošla u zadovoljavajućem ishodu bez intraoperacijskih incidenata, a općenito govoreći radilo se o ozbiljnoj spinalnoj operaciji na kralježnici, a što zahtjeva da pacijent bude svjestan tih prednosti, ali i mogućih neželjenih ishoda te operacije, konkretno, čak i da mu nakon te operacije ne bude bolje.Svjedok tvrdi da s medicinske strane sada ne može točno reći što se događalo nakon završene operacije, međutim čuo je da je došlo do nekih komplikacije koje su se odnosile na poziciju vijka, što bi upućivalo na neku krivu poziciju vijka, ali on nije dalje liječio tužitelja i prilikom operaciji na RTG snimanjima nije bilo vidljivo ništa što bi upućivalo na kakve komplikacije.Svjedok navodi da se pozicija vijka određuje s rendgenskim uređajem i to u dva smjera se vrši snimanje te vijak u ta dva smjera mora stajati u poziciji unutar pedikla , odnosno dijela kralješka te se uzima vijak odgovarajuće debljine, a što ovisi o veličini pedikla , koji je individualan i ovisi od pacijenta do pacijenta i uobičajeno je da to bude u rasponu od 4 do 7 milimetara. Svjedok navodi da ne zna u konkretnom slučaju kako je to sve završilo kod tužitelja ukoliko je to tamo bilo eventualno odstupanje.
13.
Tužitelj UK je izjavio da je imao zdravstvenih problema sa slabinskom kralježnicom te je otišao na liječenje u Specijalnu bolnicu Sv.Katarina u Zaboku i kada je došao u spomenutu bolnicu tamo su ga primili dvojica kirurga i to dr.TK i dr.ZK. Tužitelj tvrdi da je obavio sva potrebna RTG snimanja, kao i magnetsku rezonancu kralježnice tako da su utvrdili da su dva segmenta slabinske kralježnice za operaciju i ponudili su mu jeftiniju opciju operativnog zahvata i to samo odstranjivanje diska, a ponudili su mu i drugu skuplju varijantu objašnjavajući da će mu se zdravstveno stanje poboljšati te da će moći obavljati poslove i slično i ta varijanta se sastojala u tome da se izvrši stabilizacija kralježnice sa ugrađenim vijcima te je pristao na ovu drugu operaciju zbog garantiranja normalizacije zdravstvenog stanja.Tužitelj napominje da je prije obavljanja operativnih zahvata osjećao jake bolove u kralježnici tako da nije na poslu uopće mogao funkcionirati, s time da je također u potkoljenici lijeve noge osjećao bolove i grčeve, ali se mogao kretati, a druge bolove u vezi kralježnice nije osjećao te je pristao na drugi operativni zahvat i to ugradnju vijaka, a ta operacija bila je u listopadu 2016.Tužitelj tvrdi da je prije operacije prošao sve potrebne pripreme za istu te je ocijenjeno da se može podvrći operativnom zahvatu. Tužitelj navodi da je točno da je prije operacije potpisao izjavu o prihvaćanju iste, koju je ,,na brzinu'' pročitao i nešto su mu u vezi s tom operacijom objašnjavali pa su mu liječnici općenito govorili o tome da postoje rizici kod operativnih zahvata, ali ništa konkretno, a nisu mu ništa govorili o eventualnim posljedicama ugradnjom spomenutih vijaka. Tužitelj tvrdi da je operiran, ali odmah nakon operacije osjećao se užasno, imao je jake bolove , a dobio je epiduralnu anesteziju i boljela ga je kralježnica, a to je bila takva fizička bol , odnosno takvog intenziteta da bez pomoći dva fizioterapeuta nije mogao doći do WC-a. Tužitelj navodi da se žalio na te bolove, ali nisu mu ništa konkretno rekli zbog čega osjeća te bolove i da li je to uobičajeno, ali tužitelj napominje da je operacija bila kompleksna i da je trajala oko sedam sati. Tužitelj nadalje tvrdi da je u bolnici bio otprilike oko sedam dana i sjeća se da je drugog dana boravka u bolnici nakon operativnog zahvata došao neurolog zbog vrtoglavice, koja se javljala kada je došao u sjedeći položaj pa je neurolog izvršio pregled i sjeća se da mu je gledao oči te je rekao da je sve u redu, a trećeg dana je lagano ustao na noge i uz pomoć fizijatra došao do WC-a, a kasnije preostalih dana je hodao po bolnici, ali je pri tome trebao pomoć fizijatra i cijelo vrijeme kroz tih sedam dana je osjećao bolove u kralježnici dok je lijeva noga bila utrnuta, odnosno osjećao je trnce što je vjerojatno posljedica operacije, međutim tužitelj navodi da i dan danas ima problema s tom lijevom nogom, jer je ista atrofirala, a ispod koljena je dio atrofirao i to prema gležnju, ali ne osjeća bolove.Nadalje tužitelj tvrdi da je nakon spomenute operacije išao nekoliko puta na liječničku kontrolu kod dr.ZK te je on tvrdio da vijak nije dobro pozicioniran, a to je utvrdio pomoću CT-a i RTG snimanja te ga je stavio na listu za reoperaciju, a u međuvremenu je obavljao fizikalne terapije i tu je sve „stalo“, odnosno bio je na listi čekanja. Tužitelj navodi da je pristao na tu reoperaciju s time da se sjeća da je dr.ZK kao liječnik radio u Bolnici Dubrava, a također i u Bolnici Sv.Katarina i pitao je liječnika zbog čega je došlo do takvog pozicioniranja vijka i problema s njim , a liječnik je rekao da se takve stvari događaju pa je predložio stoga tu reoperaciju. Tužitelj navodi da do dan danas nije riješio probleme zbog vijka, a u međuvremenu je otišao na rad u SR Njemačku gdje inače živi te su ga iz Bolnice Dubrava zvali prije dvije godine u vezi gore spomenute reoperacije, ali nije se tome odazvao, jer nema zdravstveno osiguranje putem HZZO. Tužitelj navodi da je u međuvremenu ponovno operirao kralježnicu, segment kralježnice iznad gore opisanog segmenta te i dan danas ima bolove, a smatra da je to stoga što je sve to „friško“, makar upravo s desne strane kralježnice , gdje je vijak osjeća bolove, a posebno osjeća bolove kada se saginje, a dok sjedi ,, još je to u redu, međutim također osjeća trnce u tabanima nogu, a dok radi dolazi do fizičkih bolova te dolazi do upale živca.Što se tiče tuđe pomoći i njege , tužitelj tvrdi da su mu istu nakon operacije kod tuženika pružali majka i njegova djevojka. Tužitelj navodi da je bio 18 mjeseci na bolovanju. Tužitelj navodi da je u to vrijeme bio zaposlenik tvrtke ,,Köning metal'' u Pisarovini.Tužitelj tvrdi da je u vezi spomenutog vijka nakon svega toga bio kod kirurga, ali su mu objasnili da bi novo pozicioniranje tog vijka ili eventualno vađenje bilo otežavajuće , odnosno problematično tako da je sada stanje isto kakvo je bilo nakon operacije. Tužitelj tvrdi da ne može dugo hodati zbog spomenutog vijka i kralježnice. Što se tiče cijene ponuđene prve operacije o kojoj je govorio tužitelj navodi da je bila 30.000,00 kn dok je spomenuta druga operacija na koju je pristao i koja je bila izvršena iznosila 66.000,00 kn, a za što je uzeo kredit, s time da je tuženik imao ugovor sa PBZ bankom pa se zapravo radilo o namjenskom kreditu te je to bila povoljnija kamata tog kredita.Tužitelj ističe da su mu kod tuženika nakon operacije , koju je prihvatio garantirali da će normalno funkcionirati bez ikakvih bolova i da će sve biti kao prije dok nije imao takvih zdravstvenih poteškoća, a sada bolovi nakon izvršene operacije postali sve gori nego što su prije bili i šire se prema kukovima, a nakon tri mjeseca od operacije je išao na rendgensko snimanje gdje su utvrdili probleme s vijkom dok tužitelj tvrdi da je kirurg u operacijskoj sali imao kod sebe pokretni rendgen i odmah je mogao vidjeti snimanje pozicije vijka.Tužitelj navodi da mu kirurg ZK nije ništa objašnjavao nakon što je utvrdio da je došlo do pozicije vijka od 14 milimetara , a nakon spomenute operacije se dr.ZK žalio na bolove u kralježnici i kukovima te mu je kirurg rekao da obavi fizikalnu terapiju, a i u međuvremenu je obavljao rehabilitaciju u Toplicama, te mu taj liječnik drugo nije ništa posebno rekao već mu je predložio spomenutu reoperaciju, koju je čekao oko pet godina, s time da je kirurg želio samo repozicionirati vijak, znači izvaditi vijak van i ponovno ga pravilno pozicionirati, a tužitelj tvrdi da je tražio i mišljenje drugih kirurga radi tog vijka, ali se ti kirurzi nisu željeli miješati i dirati vijak i navodili su da to nije izvršeno kako treba pa je tako bio i kod dr. U u Klinici Aksis te ne samo da je taj liječnik vidio da nije dobro ugrađen vijak, nego da i između kralježaka gdje su bili diskovi nije dobro sve očišćeno pa se tako sjeća da je konzultirao i dr. Z, koji nakon što je pregledao dokumentaciju, email-om mu je odgovorio da nema dovoljno kosti kako bi se sve sraslo te da vijak nije dobro pozicioniran.Tužitelj nadalje tvrdi da mu je kirurg prije operacije samo rekao da će mu biti ugrađeni vijci od titanijuma, a ništa drugo za perfomanse i mogućnost rizika, a da je i druga operacija zapravo bila povezana sa gore opisanom operacijom kralježnice u smislu segmenata kralježnice, jer je to bilo sve jedno ispod drugoga, a da zapravo ne vidi razliku poboljšanja zdravstvenog stanja s obzirom na obje navedene operacije s obzirom da i sada osjeća bolove, s time da sada obavlja sjedeći posao , što mu odgovara s obzirom na nemogućnost dugog hodanja i stajanja.Tužitelj tvrdi da je prije predmetne operacije kod tuženika imao operaciju u bolnici ,,Sestre milosrdnice'' te se radilo o operaciji čišćenja oba segmenta diska kralježnice i radilo se o segmentima , koji su operirani kod tuženika koji su gore opisani i tada su mu bolnici ,,Sestre milosrdnice '' utvrdili degenerativne bolesti , odnosno degeneraciju diska, a inače tužitelj navodi da je pao na trticu kada je imao 20 , odnosno 21 godinu.
14. Sporno je da li je došlo do liječničke pogreške prilikom provođenja operativnog zahvata nad tužiteljem u ustanovi tuženika , odnosno da li je postojao propust u liječenju pri operaciji ili nakon nje i da li je tuženik u svezi s tim dužan tužitelju naknaditi štetu.
15. Stoga je provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku neurokirurgu prof.dr Borisu Božiću.
16. Uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja ( list 14 do 42 spisa i list 79 do 88 spisa ) te u nalazi mišljenje stalnog sudskog vještaka neurokirurga prof.dr Borisa Božića utvrđeno je da se tužitelj prije predmetnog operativnog zahvata žalio na križobolju te bolove u obje noge,prvo desnoj,a potom i Iijevoj, da je učinjena neuroradiološka obrada , koja je ukazala na iskliznuće međukralješničnih pločica između četvrtog i petog slabinskog kralješka te između petog i prvog križnog kralješka- diskus hernije ( seg. LIV- LV,LV-SI) , da je tužitelj liječenje prvotno provodio na način da je uzimao analgetike te provodio fizikalnu terapiju kralješnice, ali se stanje nije poboljšalo pa je u travnju 2015 . u KBC ,,Sestre Milosrdnice'' u Zagrebu provedeno operacijsko liječenje odstranjenje međukralješničnih pločica u seg. LIV-LV s lijeve stane uz dekompresiju korijena L5 lijevo te operacijsko odstranjenje-ablacija hernijacije seg. LV-SI s desne strane uz također dekompresiju korijena S1 desno, da su po opisanom i provedenom operacijskom liječenju i dalje kod tužitelja zaostale poteškoće u vidu križobolje,bolova u lijevoj, a dijelom i u desnoj nozi, da je učinjena dana 2. rujna 2016. kontrolna neuroradiološka obrada (nuklearna magnentna rezonaca –MR ) slabinske kralješnice , koja je ukazala na degeneracije diskusa u seg. LII-LIII,LIII-LIV, rezidualnu hernijaciju u seg LIV-LV foraminalno lijevo uz foraminalnu stenozu te degenaraciju diska seg. LV-SI bez rezidualne hernijaciju, da je u kliničkom statusu evidentiran dominantno podražaj - iritacija korjena L5 lijevo, da je po pregledu liječnika tuženika preporučena nova operacija u smislu stavljanja umetaka-TLIF u seg LIV-LV i LV.Sl uz stabilzaciju putem stražnje spondilodeze u seg. LIV-LV,LV-SI, da je zbog planiranog operativnog zahvata tužitelj dana 23. listopada 2016. primljen kod tuženika, da je .idućeg dana 24. listopada 2016. učinjena operacija odstranjivanje pola lamine LV kralješka tuženika s lijeve strane-hemilaminektomia LV lijevo uz dekompresiju korjena L5 i S1 lijevo uz stavljanje umetaka- TLIF u seg. LIV-LV i L5-SI u cilju održanja visine interverteralnih prostora LIV-LV.LV-S uz stražnju stabilizaciju- spodilodezu od seg LIV do seg. SL, da je operacijski zahvat učinjen pod kontrolom RTG fluroskopa, da tijekom operacije nije učinjena lezija tvrde mozgovne ovojnice-dure ni lezija živčanih korjenova.da je po operaciji dobivao tromboprofilaksu, kemoprofilaksu,kontinuiranu analgeziju, da su drugog dana po operaciji izvađeni drenovi iz rane.
17. Vještak je mišljenja da je operacija izvedena po pravilma struke,jer je učinjen kontrolni MS CT i MR LS kralješnice , koji ukazuju na stanje nakon operacije kralješnice u seg. LIV-LV i LV-SI sa postoperacijskim ožiljnim promjenama bez znakova recidiva te stanje nakon transforaminale lumbalne fuzije i stražnje spondilodeze po dva vijka prolaze kroz oba pedikla i završavaju u lateralnim dijelovima trupova LIV i Sl kralješka, da u razini LV kralješka lijevi vijak primjereno prolazi kroz lijevi pedikli i završava lateralno u lijevoj polovici trupa dok desni vijak prolazi kroz desni dio desnog pedikla, bazu poprečnog nastavka i završava izvan trupa za oko 14 mm, ali da su neuralni forameni u seg. LIV-LV,LV.Sl kroz koje prolaze korjeni L5 i Sl slobodni, da je spinalni kanal primjereno širok i slobodan.
18. Također vještak u svom nalazu i mišljenju navodi da se na kontrolnom pregledu operatera od 3. svibnja 2017. preporuča korekcija vijka te adhezioliza korjena 14 i 15 lijevo, a da nalaz CT-a i MR-a LS kralješnice komentira i neurokirurg ( dr. T ) da u zaključku piše da u obzir može doći repozicija vijka u seg. LIV-LV desno, iako to neće utjecati na simptome koje je tužitelj naveo ( križobolja i lijevostrana lumboishialgija ).
19. Nadalje, vještak je mišljenja da je loša pozicija vijka rizik postupka , a da je s time tužitelj bio upoznat i prije operacije, jer da se na stranicama 86 do 88. spisa nalazi suglasnost tužitelja za anesteziolški postupak i da se u okviru istoga na stranicama 87 i 88. opisuju opći rizici kirurškog postupka, ,među kojima je i mogućnost loše pozicije vijka '' , ali vještak naglašava da kontrolni MS CT i MR LS kralješnice nisu ukazali na znakove kompresije lateralnih recesusa u projekciji seg. LIV-LV,.LV-SI, a da po operaciji kralješnice, gdje postoji degenarativna bolest kralješnice , oporavak je individualan tako da i nakon provedene operacije mogu postojati i dalje poteškoće kao što je bio u slučaj i kod tužitelja.
20. Stalni sudski vještak dr Branka Vidrih u svom nalazu i mišljenju je navela da je tužitelj trpio strah jakog intenziteta kumulativno (tijekom dva operativna zahvata) u trajanju od 6 dana, srednjeg intenziteta kumulativno u trajanju do mjesec dana te blažeg kumulativno do četiri mjeseca, a da kod tužitelja s psihijatrijske strane nije došlo do trajnih posljedica po njegovo duševno zdravlje, s time da vještak ističe da je odgovorila na pitanje iz domene kompetencije psihijatrijske struke dok su ostala pitanja u nadležnosti vještaka neurokirurga.
21. Tužitelj je na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr Borisa Božića stavio primjedbe navodeći da prigovara nalazu i mišljenju vještaka dr. Borisa Bnžića u cijelosti, da smatra kako isti nije objektivan, jasan niti stručan te da se između ostalog postavlja pitanje da li je uobičajeno da se događaju takvi propusti , odnosno loše pozicije vijka , što je između ostalog došlo kod tužitelja ,a isto tako dali je u tom slučaju tužitelj trpio bolove , strah i ostale vidove štete koje je postavio u svojem tužbenom zahtjevu te tužitelj tvrdi da mu nije jasno kako je vještak mogao napraviti nalaz bez pregleda samog tužitelja i da li je isti trebao prvo biti pregledan , a tek nakon toga da vještak izradi nalaz i mišljenje te se postavlja i pitanje da li je vještak u obzir uzeo godinu rođenja tužitelja kada govori o degenerativnim promjenama.
22. Tuženik na nalaz i mišljenje vještaka neurokirurga dr Borisa Božića nije imao primjedbi.
23. Stalni sudski vještak neurokirurg dr Boris Božić se dana 13. kolovoza 2021. pisanim putem očitovao na primjedbe tužitelja tako da vještak ostaje kod svog nalaza i mišljenja te ističe da pri plasiranju interpedunkularnih vijaka u trupove kralješaka , zbog boljeg sidrenja, poželjno je da prednji rub vijka prolazi miminalno kroz prednji rub korteksa trupa kralješka, što doprinosi boljoj čvrstoći vijka u kosti, a ukoliko vijak viri više od 5 mm,a bolesnik nema smatnji ne preporuča se izmjena vijka dok ukoliko viri više od 5 mm preporuča se korekcija odnosno izmjena no nije sigurno hoće li se time ukloniti smetnje, jer prema nalazu neurokirurga dr T, koji nakon pregleda gore opisanog CT-a i MR-a LS kralješnice navodi da može doći u obzir korekcija opisanog vijka no to neće utjecati na simptome, koje tužitelj navodi ( križobolja i lijevostrana lumboishialgija ) i da treba naglasiti da učinjenom MR obradom slabinske kralješnice osim ranije opisanih hernijacija u seg LIV-LV i L.V-Sl postoje i multiple hernijacije u seg. LII-LIII i LIII-LIV , koje također doprinose gore opisanim zaostalim poteškočama te da je loša pozicija vijka rizik operativnog postupka, a vještak ističe da se kirurgijom kralježnice bavi 40 godina i da je učinio preko 5000 svih vidova operacijskih postupaka na svim segmentima kralješnice i kroz taj dugi period kontinuirano je vršio edukacije velikog broja liječnika u Hrvatskoj i inozemsvu vezano za operacijsko liječenje bolesti kralježnice te da je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u okviru studija na engleskom jeziku suvoditelj kolegija ,,Human locomotion'' u okviru koga predaje poglavlja vezana za kralježnicu.
24. Nadalje, vještak glede prigovora tužitelja navodi da je u doba pisanja vještva u cijelom svijetu bila najžešća epidemija odnosno pandemija infekcije Covidom 19 pa je osnovni način liječenja bilo izbjegavanje kontakata, a kako je tužitelj u to vrijeme bio u Njemačkoj , to se s njim čuo telefonskom i video vezom,putem kojih mu je tužitelj pojasnio svoje probleme i zaostale poteškoće nakon provedene operacije, a u to vrijeme svi pregledi su obavljani na takav način zbog pandemije Covidom 19.
25. Medicinski vještak je tijekom postupka pregledao tužitelja te je ostao kod svog nalaza i mišljenja , a on je uvidom u dodatnu medicinsku dokumentaciju tužitelja utvrdio da je isti liječen u SR Njemačkoj zbog poteškoća vezanih za segment kralješnice LIII-LIV , koji ranije nije , dakle to se ne veže za ranije operiranje segmente LIV-LV , LV-SI, što upućuje na to da tužitelj ima degenerativnu bolest cijelog segmenta slabinske kralješnice pa vještak ističe da sve to potvrđuje njegovo mišljenje da kortikalni vijak , koji se nalazi u pediklu petog slabinskog kralješka s desne strane nije bio čimbenik ostatnih bolova nego se isti vežu za navedenu degenerativnu bolest , a da je kortikalni vijak plasiran u desnom pediklu trupa LV kralješka vršio kompresiju na neuralne strukture , operateri bi ga promijenili pri operaciji , koju su radili 27. srpnja 2023. , ali s obzirom da isti ne vrši kompresije na neuralne strukture , što je potvrđeno CT-om, i MR-om LS kralješnice, to nisu učinili , a vještak također navodi da je pri kliničkom pregledu evidentirao uredan neurološki status tako da je slabinska kralješnica sada bezbolna na palpaciju i perkusiju te se pri bilo kojem pokretu nogu , kod tužitelja više ne javlja križobolja niti bolovi u nogama.
26. Tuženik je i nakon očitovanja vještaka ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje vještaka pa je vještak saslušan na glavnoj raspravi.
27. Vještak dr Boris Božić je izjavio da je osnovni klinički problem kod tužitelja difuzna degenerativna bolest cijelog segmenta slabinske kralježnice i radi toga je 2015. operiran u Klinici za neurokirurgiju KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu zbog iskleznuća – hernijacija slabinske kralježnice segmenta LIV-L5S1-L5, a nakon istog zahvata postojale su i dalje poteškoće u formi križobolje te širenje bolova u obje noge, jače desno i stoga je 2016. podvrgnut novoj operaciji u bolnici Sv.Katarina gdje su operirana ranije opisana dva segmenta uz fiksaciju operiranog segmenta sa pločicom i vijcima te umetanjem tzv. klipa što je uobičajeni postupak, a nakon operacije rađena je kontrolna radiološka obrada operiranog segmenta kralježnice, što je također uredna procedura i uobičajena procedura i ista je pokazala uredan operacijski nalaz, a u nastavku liječenja tužitelj se ponovno žalio na križobolju te širenje bolova u obje noge, a kontrola i interna obrada pokazala je u kralješku L5 sa desne strane poziciju kortikalnog vijka za oko 14 mm, ali bez kompresije na neuralne strukture , a uobičajeni postupak je da se kortikalni vijak sidri proksimalno i distalno i obično taj distalni dio još viri oko 5 mm i u pet do 6 slučajeva po litereturi dolazi do prolabijanja vijka i duže što je bio slučaj i ovdje. Vještak navodi da se u kralješku nalaze dvije vrste kosti, kompaktna u koju se sidri kortikalni vijak tzv. predikli i spondiolna kost koja se nalazi uz rub kralješka , a u nekim slučajevima može doći do prevalencije kortidiozne kosti u kompaktnu kost, odnosno perdikle pa može doći do prolagiranja vijka više od 5 mm, što je bio i ovdje slučaj, međutim vještak napominje da kontrolna radiološka obrada nije ukazala na kompresiju neuralnih struktura.Vještak ističe da je u nastavku liječenja zbog prisutne križoblje , tužitelj prošle godine operiran u SR Njemačkoj tako da je operiran segment etažu više LIII LIV, prednjim pristupom umatanjem odstranjenog diska i po toj operaciji tužitelj više nije imao bolove, kada ga je pregledao pa zaključno vještak smatra da je liječenje tužitelja u bolnici Sv.Katarina provedeno po pravilima struke, a zaostale poteškoće se vežu poglavito za degenerativnu bolest kralježnice, a ostatna bol nakon operacije E veže se za herneraciju odnosno degenerativnu bolest cijele slabinske kralježnice. Vještak tvrdi da je i prva i druga operacija napravljena po pravilno postavljenim medicinskim indikacijama. Vještak tvrdi da je mikrodisketomija zlatni standard u operaciji kralježnice i istom se ne poremeti stabilitet kralježnice, zato se ista izvodi od više od 80 % operacija u kirurgiji kralježnice i normalni minimalni pomak – fiziološki instabilitet slabinske kralježenice je od 0,1 stupanj što je i pokazao u svojoj doktorskoj dizertaciji , a fuzija nije nikada prvi zahvat u krirurgiji kralježnice, ako nema evidentiranog segmantalnog instabiliteta. Vještak nadalje navodi da TLIF znači umetanje umetka u ostatni prostor, koji ostaje po vađenju diska, što se obično radi nakon fiksacije – stablizacije da ne bi došlo do naljeganja jednog kralješka na drugi, a TLIF nije metoda to je samo umetak nakon provedene fiksacije – spondioloze, što je bio slučaj kod tužitelja.Vještak također tvrdi da je oporavak individualne prirode te da operacija nije čarobni štapić , jer i nakon iste uvijek će dijelom ostati određeni bolovi, u ovom slučaju tužitelja, što je razumljivo, jer je imao hernijacije na više segmenata, nakon čega je i nakon operacije u Sv.Katarini prije godinu dana učinjena nova operacija.Vještak napominje da po operaciji postoji egzaktna dijagnostika, a to je CT i MR kralježnice, kojim se utvrđuje da li ima znakova kompresija na operirane strukture i takav postupak je primijenjen i kod tužitelja , a isti je potvrdio da nema znakova kompresije preularnih struktura , a adikularna iritacija znači podržaj živčanih korjenova koji se u slučaju veže poglavito za degenerativnu bolest kralježnice, a ne na gore opisani prolaps kortikalnog vijka. Vještak objašnjava da termin pseuduralni je uobičajen, ali u medicini se vrlo rijetko koristi, što znači da nije radikularne prirode nego druge geneze, npr. u sportu pritisak uslijed nagnječenja.Vještak također navodi da funkcijska snimka kralješnice je uobičajeni postupak kod pregleda vezanih za bolest kralježnice u slučaju da postoji instabilitet no mnogo kvalitetnije su CT obrada i MR obrada kralježnice, što koriste neurokiruzi, jer to jako dobro znaju dok ortopedi nisu upoznati s time pa uobičajeno koriste funkcijske snimke kralježnice.Vještak također navodi da u 75 % slučajeva dolazi do poboljšanja odnosno smanjenja poteškoća nakon operacija te operacija nije čarobni štapić nego sredstvo pomoći da umanji tegobe operiranog pacijenta u ovom slučaju tužitelja.Vještak također navodi da arhitektura kralježnice, tzv. kristalna rešetka se sastoji od dvije vrste kosti: jedna kompaktna kost, koju čini gornja i donja pokrivna kralješka te koštani nastavci pedikli kroz koje se i plasiraju implantirani vijci da bi držali plasirani segment, a cijeli trup kralješka ispunjava spondiozna kost i ona djeluje kao spužva kod parcijalnih dinamičnih centričnih i ekscentričnih opterećenja kralježaka kod normalnog života u rasponu od 0 do 1000 njutna, a operater ne može znati točnu građu kristalne rešetke tako da može doći do ulaska spondiozne kosti u kompaktnu kost , odnosno pedikle.Vještak pojašnjava da kontrolna CT i MR obrada nije ukazala na znakove kompresije neuralnih struktura, jer da je to bilo, pri operaciji u Njemačkoj bi učinili korekciju vijka, a uzrok svih poteškoća kod tužitelja je degenerativna bolest cijelog segmenta slabinske kralježnice.
28. S obzirom na tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete medicinski vještak pozvan je da dopuni nalaz i mišljenje na okolnost intenziteta i trajanja pretrpljenih fizičkih bolova, duševnih bolova zbog smanjene životne i radne aktivnosti , duševnih bolova zbog naruženja i potrebe za tuđom pomoći i njegom.
29. Medicinski vještak dr Boris Božić je naveo da ostaje kod svog nalaza i mišljenja i pisanog te usmenog očitovanja , a prema zadatku suda vještak je dao nalaz i mišljenje da bi bolovi jačeg intenziteta trajali tjedan dana , srednje jaki bolovi 4 tjedna, manji bolovi 2 mjeseca dok zaostali bolovi u križima i lijevoj nozi potrebno je uvrstiti u pojačane napore , zatim primarni strah je bio kratkotrajan i intenzivan , sekundarni strah jačeg intenziteta trajao je pet dana , srednjeg intenziteta 10 dana i potom kasni strah mjesec dana, zatim smanjenje životne i radne aktivnosti iznosi 20% u kojem omjeru postoji potreba za ulaganjem pojačanih napora i da se ista očituje u zaostaloj križobolji i bolovima u lijevoj nozi , naruženje kod tužitelja postoji u zaostalom ožiljku u predjelu medijalnog dijela slabinske kralježnice dužine oko 8 cm te povremeno šepanje na lijevu nogu i radi se o naruženju srednjeg stupnja , a potrebna tuđa pomoć i njega bila je četiri tjedna po dva sata tjedno dok su bili izraženi bolovi jačeg i srednjeg intenziteta , a potom kroz šest tjedana 3 x 2 sata tjedno , a ista je bila potrebna za održavanje osobne higijene , osobito nakon operacije , nabavu i pripremu jela , prijevoz na liječničke preglede i kontrole.
30. Medicinski vještak dr Boris Božić u svezi gore navedenog dijela nalaza i mišljenja pojašnjava da se samo hipotetski izrazio o vidovima štete kad bi ista proizlazila iz predmetne operacije kod tuženika (u kondicionalu), ali stanje tužitelja ima potpuno drugi i drugačiji uzrok, jer je na osnovu svih medicinskih isprava te kliničkog pregleda na nesumnjiv način utvrdio da teškoće koje osjeća tužitelj nisu u uzročno posljedičnoj svezi s operacijom kod tuženika te da to nema nikakve veze sa operacijskim zahvatom, jer kod tužitelja postoji difuzna degenerativna bolest cijele kralježnice i ista je čimbenik za ostalih kralježničnih poteškoća, a ne opisana pozicija vijka, dakle kortikalni vijak koji se nalazi u pediklu petog kralješka s desne strane nije bio čimbenik ostatnih bolova nego se isto veže poglavito za degenerativnu bolest slabinske kralježnice i preostale poteškoće vežu se za degenerativnu bolest te nema uzročno posljedične veze između stanja tuženika i operativnog zahvata i osjećaja tužitelja u smislu svog zdravstvenog stanja.
31. Tužitelj nije imao primjedbi na navedeni dio nalaza i mišljenja medicinskog vještaka , ali je i nadalje ostao kod primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka glede odgovornosti liječnika tuženika iz razloga da dr. Boris Božić po neposrednom saznanju i informacijama od drugih specijalista njegove struke apsolutno nikada nije radio ovakve operacije, a zaključci iz nalaza i mišljenja vještaka su parcijalni, segmentarni i opravdavaju , kao što je uobičajeni njegov prvi nalaz i mišljenje dok na relevantna pitanja odgovara općenito i paušalno, kao da se radi o utvrđivanju kaznene odgovornosti liječnika operatera, a ne o komplikaciji , koja s obzirom da je građanska odgovornost šira od kaznene daje za pravo tužitelja da utvrdi razloge i uzroke bolova koje trpi te posljedica operacija što ovdje vještak nije utvrdio u cijelosti budući da degenerativne promjene niti su bile uzrok i simptom te razlog operacije niti posljedica iste pa stoga tužitelj predlaže da sud provede drugo kontrolno vještačenje budući ovdje provedeno vještačenje sa sigurnošću i nedvojbeno ne može dovesti do zaključka da li je tužbeni zahtjev osnovan ili ne pa se novo vještačenje ukazuje i kao nužnost očekivane reakcije tijekom današnjeg ročišta da vještaci u pravilu ustraju kod svih svojih stavova iznijetih u pisanom dijelu koje je po uvjerenju tužitelja i liječnika cenzora , s kojima se konzultirao u pripremi ove rasprave duboko, pogrešno i površno.
32. Sud ocjenjuje stručnim i nepristranim nalaz i mišljenje vještaka , jer je nalaz i mišljenje kao i dopune istog dao detaljno , jasno, određeno i bez kontradiktornosti , pisanim i usmenim putem saslušan na glavnoj raspravi , a na temelju medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda tužitelja,otklonovši primjedbe tuženika , a i vještak je stručna osoba , jer se kirurgijom kralježnice bavi 40 godina i učinio je preko 5000 svih vidova operacijskih postupaka na svim segmentima kralješnice pa je sud prihvatio njegov nalaz i mišljenje te odbio dokazni prijedlog tužitelja za provedbom novog medicinskog vještačenja.
33. Prema čl. 1045 st. 1. Zakona o obveznim odnosima ( ,,Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11,78/15 i 29/18 -dalje : ZOO) tko drugome prouzroči štetu , dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje dok prema stavku 2. istog članka Zakona predmnijeva se obična nepažnja.
34.
U konkretnom slučaju tuženik , kao bolnica , odgovara prema nečelu presumirane krivnje , što znači da mora dokazati da je u svemu postupila na način koji je propisan pravilima liječničke struke te da do štete nije došlo ni zbog obične nepažnje liječnika.
35. Obična nepažnja ( culpa levis ) postoji kada se štetnik ne ponaša krajnje nepažljivo nego tako da je zanemario pažnju posebno pažljivog i brižljivog čovjeka, u konkretnom slučaju liječnika.
36. Tuženik je tijekom ovog postupka dokazao da je u svemu postupio na način koji je propisan pravilima liječničke struke , a do štete nije došlo ni zbog obične nepažnje liječnika koji su provodili operativni zahvat.
37. Naime,iz medicinske dokumentacije , iskaza tužitelja i nalaza i mišljenja medicinskog vještaka , proizlazi da je tužitelj od strane liječnika tuženika pregledan i izvršena je potrebna dijagnostika s obzirom da se tužitelj žalio na bolove u leđima i u nogama i to više u lijevoj nozi pa je izvršen operacijski zahvat radi odstranjenja dijelova kostiju slabinske kralježnice , koji su radili pritisak na živčevlje , ugrađen je materijal , koji je stabilizirao kralježnicu tako da su stavljeni umetci pod nazivom ,,cage'' i vijci povezani sa šipkama , a operativni zahvat i postoperativni oporavak tužitelja bili su uredni , što je potvrđeno RTG snimanjem , a to sve proizlazi i iz uvjerljivog i logičnog iskaza svjedoka dr ZK , koji je liječio tužitelja i izvršio navedeni operativni zahvat.
38. Osim toga , i iz uvjerljivog i logičnog iskaza svjedoka dr. TK , koji je asistirao dr. ZK u operaciji tužitelja , proizlazi da je operacija protekla uredno i da je tijek operacije RTG sniman te prilikom operacije nije bilo nikakvih komplikacija kod tužitelja.
39. Takve tvrdnje navedenih svjedoka potvrđene su stručnim i nepristranim nalazom i mišljenjem vještaka dr Borisa Božića kada tvrdi da je operacijski zahvat učinjen pod kontrolom RTG fluroskopa, da tijekom operacije nije učinjena lezija tvrde mozgovne ovojnice-dure ni lezija živčanih korjenova.da je tužitelj po operaciji dobivao tromboprofilaksu, kemoprofilaksu,kontinuiranu analgeziju i da su drugog dana po operaciji izvađeni drenovi iz rane, dakle nije bilo nikakvih promjena , koje bi ukazivale na pogoršano zdravstveno stanje tužitelja.
40. Tužitelj je kod tuženika nakon operacije boravio još 6 dana u kojem razdoblju se žalio na glavobolje i vrtoglavice kako to proizlazi iz iskaza tužitelja pa je poduzeta od strane tuženika dijagnostika , koja nije utvrdila nikakva oboljenja tako da je tužitelj otpušten kući u dobrom stanju , što proizlazi iz medicinske dokumentacije te uvjerljivog i logičnog iskaza svjedoka dr ZK.
41. Isto tako , iz medicinske dokumentacije i uvjerljivog i logičnog iskaza dr ZK utvrđeno je da je tužitelj nakon operacije kod tuženika dolazio na redovite liječničke kontrole, a s obzirom da se opetovano žalio na bol u leđima, kako to proizlazi i iz iskaza tužitelja , izvršeno je snimanje magnetskom rezonancom , koja je pokazala da nema pritiska na živčevlje u spinalnom kanalu, ali je jedan vijak bio usmjeren nešto lateralnije te nije radio oštećenja tkiva u okolini.
42. To je potvrđeno i nalazom i mišljenjem medicinskog vještaka dr Borisa Božića kada tvrdi da kontrolni MS CT i MR LS kralješnice , koji ukazuju na stanje nakon operacije kralješnice u seg. LIV-LV i LV-SI sa postoperacijskim ožiljnim promjenama bez znakova recidiva te stanje nakon transforaminale lumbalne fuzije i stražnje spondilodeze po dva vijeka prolaze kroz oba pedikla i završavaju u lateralnim dijelovima trupova LIV i Sl kralješka, da u razini LV kralješka lijevi vijak primjereno prolazi kroz lijevi pedikli i završava lateralno u lijevoj polovici trupa dok desni vijak prolazi kroz desni dio desnog pedikla, bazu poprečnog nastavka i završava izvan trupa za oko 14 mm, ali da su neuralni forameni u seg. LIV-LV,LV.Sl kroz koje prolaze korjeni L5 i Sl slobodni i da je spinalni kanal primjereno širok i slobodan.
43. S obzirom da desni vijak završava izvan trupa za oko 14 mm prema nalazu i mišljenju vještaka , ukoliko vijak viri više od 5 mm,a bolesnik nema smetnji ne preporuča se izmjena vijka dok ukoliko viri više od 5 mm ( u konkretnom slučaju 14 mm ) preporuča se korekcija odnosno izmjena,no nije sigurno hoće li se time ukloniti smetnje, jer prema nalazu neurokirurga dr T, koji nakon pregleda i snimanja CT- a i MR-a LS kralješnice navodi da može doći u obzir korekcija gore opisanog vijka no to neće utjecati na simptome, koje tužitelj navodi ( križobolja i lijevostrana lumboishialgija ) , a i da učinjenom MR obradom slabinske kralješnice osim ranije opisanih hernijacija u seg LIV-LV i L.V-Sl postoje i multiple hernijacije u seg. LII-LIII i LIII-LIV ,kao i degenerativne promjene na slabinskoj kralježnici (degeneracija diskusa u seg. LII-LIII,LIII-LIV ) , koje također doprinose gore opisanim zaostalim poteškočama.
44. U svezi s tim proizlazi da je dr ZK tužitelju rekao prilikom jedne kontrole da se pozicija navedenog vijka može promijeniti novom operacijom , ali da ne garantira da će to dovesti do olakšanja kroničnih tegoba tužitelja , a da je i takva pozicija vijka moguća u 10 do 15% takvih operacija te je nesporno da tužitelj nije tražio novu operaciju radi korekcije tog vijka.
45. Osim toga , valja reči da glede navedene operacije je tužitelj prije iste bio upoznat od strane liječnika o kakvoj se operaciji radi i kakvi su rizici kirurškog liječenja pa tako i o lošoj mogućoj poziciji vijka , koja zahtjeva popravak ponavljanom operacijom te je tužitelj potpisao Pisanu obavijest za operaciju laminektomije, korekcije deformiteta i stabilizaciju slabinske kralježnice od dana 23. listopada 2016. čime je pristao na tu operaciju ( list 87 i 88 spisa ).
46. Prema tome , loša pozicija vijka je rizik operativnog postupka , a ne pogreška liječnika.
47. Nadalje , valja reći da je tužitelj nakon predmetne operacije liječen u SR Njemačkoj zbog poteškoća vezanih za segment kralješnice LIII-LIV , što se ne veže za ranije operiranje segmente LIV-LV , LV-SI, a što upućuje na to da tužitelj ima degenerativnu bolest cijelog segmenta slabinske kralješnice pa prema stručnom i nepristranom nalazu i mišljenju medicinskog vještaka dr Borisa Božića , kortikalni vijak , koji se nalazi u pediklu petog slabinskog kralješka s desne strane nije bio čimbenik zaostalih bolova nego se isti vežu za navedenu degenerativnu bolest , a da je kortikalni vijak, plasiran u desnom pediklu trupa LV kralješka vršio kompresiju na neuralne strukture , operateri bi ga promijenili pri operaciji , koju su radili 27. srpnja 2023., dakle, kontrolna CT i MR obrada nije ukazala na znakove kompresije neuralnih struktura, jer da je to bilo, pri operaciji u Njemačkoj bi učinili korekciju vijka, a uzrok svih poteškoća kod tužitelja je degenerativna bolest cijelog segmenta slabinske kralježnice.
48. Slijedom navedenog , iz postupaka liječnika , ne postoji niti obična nepažnja , kao najblaži oblik krivnje.
49. Dakle, tuženik je tijekom ovog postupka dokazao da nije kriv za nastalu štetu tužitelju , da nije bilo propusta u dijagnosticiranju i liječenju te da je operativni zahvat učinjen uz suglasnost tužitelja na medicinski adekvatan i opravdan način uz uobičajene rizike takvih operacija tako da nije riječ o postupanju ili propuštanju postupanja protivno pravilima zdravstvene profesije.
50. Prema tome ne postoji niti uzročna veza između postupaka odgovornih osoba ( liječnika ) tuženika i nastale štete.
51. Tijekom ovog postupka provedeno je i financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz tvrtke ,,Ručević vještačenja '' d.o.o. iz Zagreba na okolnost visine izgubljene zarade koju bi ostvarivao tužitelj da nije bilo predmetnog štetnog događaja i to od listopada 2016. do kolovoza 2018.
52. Prema nalazu i mišljenju financijskog vještaka: razlika između plaća koje bi tužitelju bile isplaćene da nije došlo do predmetnog štetnog događaja i primljenih naknada bolovanja ukupno iznosi 3.553,22 EUR neto (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) i pojedini mjesečni iznosi neto razlika dani su u stupcu 'k1' (u valuti EUR), zatim razlike obveznih doprinosa iz plaća iznose ukupno 2.953,92 EUR i pojedini mjesečni iznosi razlika obveznih doprinosa dani su u stupcu 'g2' Tabele 1 (u valuti EUR), a razlike poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iznose ukupno 606,47 EUR i pojedini mjesečni iznosi razlika poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak dani su u stupcu 'h2' Tabele 1 (u valuti EUR) i datumi dospijeća pojedinih iznosa dani su u stupcu 'l' Tabele 1 iz nalaza.
53. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju financijskog vještaka dok tužitelj nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, a financijski vještak se podneskom od dana 12. studenog 2025. očitovao na te primjedbe navodeći da se nije imao namjeru upuštati se u bilo kakva pravna pitanja i/ili kvalifikacije, a što se tiče tvrdnje tuženika da se tuženik samo opreza radi protivi i usporedivim iznosima neto primanja s obrazloženjem da bi svaka druga razlika /u odnosu na koju drugu metodu valjda/ bila temeljena na međusobno neusporedivim iznosima, vještak tvrdi da nije uspio dokučiti što je to čemu tuženik prigovara, o kojim metodama se tu radi i koji su to konkretno iznosi međusobno neusporedivi pa vještak ističe da tuženik nije stavio niti jedan prigovor na matematičke izračune niti na primijenjene izbore podataka tako da se u biti radi o paušalnom prigovoru o kojem se vještak nema što očitovati.
54. Sud ocjenjuje stručnim i nepristranim nalaz i mišljenje financijskog vještaka , jer je vještak izvršio izračun temeljem dokumentacije u spisu i taj izračun prikazao u tablicama uz detaljno obrazloženje izračuna pa je njegov nalaz i mišljenje jasan i određen te niti stranke nisu imale primjedbi na takav matematički izračun, a vještak se nije imao namjeru upuštati u bilo kakva pravna pitanja i/ili kvalifikacije.
55. Međutim , s obzirom da je u tijeku ovog postupka utvrđeno da tuženik nije odgovoran za nastalu štetu tužitelju niti postoji uzročna veza između postupaka odgovornih osoba ( liječnika ) tuženika i nastale neimovinske i imovinske štete, to je valjalo odbiti tužbene zahtjeve tužitelja u cijelosti i odlučiti kao u toč. I izreke presude.
56. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine br. 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 -pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 ), a parnični troškovi odnose se na zastupanje tuženika po punomoćniku , koji je odvjetnik u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to: za odgovor na tužbu od 3. 6. 2019. po tbr 8/1 250 bodova,za sastav podneska od dana 8. 7. 2019. po tbr 8/1 250 bodova, za zastupanje na raspravi dana 28. 6. 2019. po tbr 9/1 250 bodova , za zastupanje na raspravi dana 6. 9. 2019. po tbr 9/1 250 bodova , za sastav podneska od dana 31. 8. 2020. po tbr 8/1 250 bodova, za zastupanje na raspravi dana 29. 3. 2021. po tbr 9/1 250 bodova, za zastupanje na raspravi dana 5. 7. 2021. po tbr 9/5 50 bodova , za sastav podneska od dana 20. 9. 2021. po tbr 8/1 250 bodova , za zastupanje na raspravi dana 27. 9. 2021. po tbr 9/1 250 bodova, za sastav odgovora na žalbu od dana 31. 1. 2022. 250 bodova, za zastupanje na raspravi dana 30. 6. 2023. po tbr. 9/1 250 bodova, za zastupanje na raspravi dana 19. 9. 2023. po tbr 9/1 250 bodova, za sastav podneska o dana 21. 3. 2024. po tbr. 8/1 250 bodova, za zastupanje na raspravi dana 22. 4. 2024. po tbr 9/1 250 bodova, za zastupanje na raspravi dana 27. 5. 2024. po tbr 9/1 250 bodova, za sastav podneska od dana 18. 7. 2024. po tbr. 8/1 250 bodova, za sastav podneska od dana 20. 8. 2024. 125 bodova , za zastupanje na raspravi dana 19. 11. 2024. po tbr 9/1 250 bodova , za sastav podneska od dana 20. 3. 2025. po tbr 8/1 250 bodova i za zastupanje na raspravi dana 12. 12. 2025. po tbr 9/1 250 bodova , a kako je 1 bod 2,00 EUR te PDV od 25% , to iznosi 12.187,00 EUR čemu valja pribrojiti troškove sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 154,95 EUR tako da su tuženiku dosuđeni troškovi parničnog postupka u iznosu od 12.341,95 EUR.
57. Budući da tužitelj nije uspio u parnici, to je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka s zakonskom zateznom kamatom.
U Zaboku 28. siječnja 2026.
S u d a c
Branko Herceg
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave presude , pisano u 3 primjerka , putem ovog suda na Županijski sud u Puli-Pola.
Dostaviti :
1. Odvjetničko društvo Krešimir Škarica i partneri d.o.o. iz Zagreba, Petrova 120/1
2. Odvjetničko društvo Pradegan & Spicijarić j.t.d. iz Zagreba, Ulica Republike Austrije 17