Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: P-527/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici po sucu Arsenu Vaneku, u pravnoj stvari tužitelja HE, [adresa], 33 405 Pitomača, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Kosti Lacmanoviću, odvjetniku iz Virovitice, protiv tuženika AE, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama tuženika, nakon zaključene glavne javne rasprave 26.sijiečnja 2026 u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tužitelja osobno, a u odsutnosti uredno pozvane tužene temeljem čl. 335. st 4., Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91-114/22 dalje ZPP-a), 28. siječnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik čkbr. [katastarska čestica] oranica u Razlevi sa 1 j 675 čhv čhv iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te mu se dozvoljava da to svoje pravo vlasništva upiše u zemljišne i druge javne knjige temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti te ujedno briše pravo doživotnog suuživanja i gospodarenja navedenom česticom u korist ZE, [adresa] i IE, [adresa].

Obrazloženje

1. Tužitelj je kod ovog suda podnošenjem tužbe (1-2) pokrenuo parnični postupak protiv tužene radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od čkbr [katastarska čestica] oranica Razlev sa 1 j 675 čhv.

2. U činjeničnim navodima tužbe ističe se slijedeće CIT "1.Tužitelj je stvarni vlasnik i posjednik čkbr. [katastarska čestica] oranica u Razlevi sa 1 j 675 čhv iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. No, u zemljišnim knjigama je kao vlasnik upisana AE, [adresa]. Dokaz: uvid u z.k. izvadak u privitku. 2.Tužitelj je tu nekretninu kupio od RE iz [adresa] na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 28.2.2008. godine, tako što je isplatio kupoprodajnu cijenu i odmah stupio u posjed od kada ga nitko nije smetao u njegovom posjedu niti osporavao pravo vlasništva. 2 Na temelju dogovora sa tužiteljem u posjedovni list kao posjednik upisana je njegova majka sada pok. ŠE koja se i danas vodi kao posjednik iz PL:145 k. o. [katastarska općina]. Dokazi: uvid u Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 28.2.2008. godine, u posjedovni list i Povijest promjena na katastarskim česticama od 23.9.2025. godine, sve u privitku, saslušanje tužene te svjedoka ČE iz [adresa], , VE iz [adresa] i UE sa adrese tužitelja kao i samog tužitelja. 3.U navedenom z.k. ulošku uknjiženo je pravo služnosti doživotnog suuživanja i gospodarenja navedenom česticom u korist ZE, [adresa] i Mađeric Marije, [adresa]. Oni su roditelji sada tkđ. pokojnog RE od kojeg je tužitelj kupio spornu nekretninu. No, oni su po saznanju tužitelja davno umrli pa su se stekli uvjeti za brisanje njihovog prava iz zemljišnih knjiga. Dokaz: saslušanje tužene, te svjedoka pod toč.2. tužbe i samog tužitelja kao i upit na Matični ured u Virovitici, jer tužitelj sam nije u mogućnosti pribaviti dokaz o smrti korisnika prava plodouživanja.." Radi sređivanja prava vlasništva odnosno usklađivanja stvarnog i zemljišnoknjižnog stanja navedenih nekretnina tužitelj predlaže sudu da se donese presuda kojom će se prihvatiti osnovanim tužbeni zahtjev postavljen u tužbi, sve na način kako je prihvaćen od strane suda naznačeno u izreci ove presude.

3. Kao dokaze osim predloženih svjedoka (LE, VE, UE) te predloženog dokaza izvođenjem saslušanja tužitelja kao stranke kao ostali dokazi uz podnesenu tužbu priloženi su: izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu koja je predmet spora ( 3), kupoprodajni ugovor ( 4-6), prijepis posjedovnog lista ( 7), kao i povijest promjena na katastarskim česticama (8).

4. Tužba je sa prilozima ( 1-10) i to rješenjem suda ( 11) u zakonskom roku od 30 dana računajući isti od dana primitka navedenog rješenja dostavljena na odgovor tuženoj a navedena stranka se sudu u tako ostavljenom zakonskom roku nije očitovala. Tužena također nije pristupila niti na pripremno ročište održano dana 4.prosinca 2025 ( 15-16), kao i na ročište za glavnu raspravu koje je održano dana 26.siječnja 2026 ( 17-19) premda joj je dostava poziva za oba ročišta uredno iskazana. Sud je konstatirao zapisnički činjenicu da je neposredno prije ročišta za glavu raspravu koje je održano dana 26.siječnja 2026 ( 17-19) , pristupio sudu nepozvan sin tužene predlažući odgodu istoga iz razloga što je njegova majka, dakle tužena lošeg zdravstvenog stanja i srčani bolesnik, predlažući da se slijedeće zakaže u proljeće. Kako je sloboda procjene postojanja opravdanih razloga za odgodu ročišta na strani suda, a u uvjetima gdje sin tužene nije dostavio validne dokaze u smislu odgovarajuće medicinske dokumentacije sa potvrdom liječnika u navedenom smislu kojom potvrdom bi se argumentirala činjenica da su na strani tužene doista postojali opravdani razlozi zdravstvene naravi, za odgodom predmetnog ročišta, sud je održao ročište za glavnu raspravu dana 26.01.2026. na kojem su izvedeni dokazi saslušanjem svih prisutnih svjedoka i samog tužitelja koji su na isto pristupili.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja se nalazi u spisu i to tužbu sa prilozima ( 1-10), rješenje suda ( 11-13), podnesak (14), zapisnik sa ročišta održanog dana 4.12.2025, kao i ročišta održanog dana 26.siječnja 2026.

6. Na temelju brižljive i savjesne ocjene svih dokaza kako u njihovoj zasebnosti tako i međusobnoj povezanosti, ocjenom rezultata provedenog dokaznog postupka temeljem čl. 8 ZPP-a ocjena je suda da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva dosjelošću na nekretnini koja je predmet spora a dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tužene, a koja se sastoji od čkbr. [katastarska čestica] oranica u razlev sa 1 675 čhv.

8. Kada se tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva temelji na dosjelosti, radi se o zakonom propisanom temelju stjecanja prava vlasništva iz čl. 129. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96-94/17 dalje ZV-a), gdje sam zakon uz ispunjenje određenih zakonskih pretpostavki u vidu utvrđenih činjenica kao nastalu pravnu posljedicu veže mogućnosti stjecanja prava vlasništva ( sposobnosti stvari da bude objektom prava vlasništva, sposobnost dosjedatelja-uzukapijenta da može steći stvar koja je predmetom stjecanja prava vlasništva po navedenom pravnom temelju, kakvoća posjeda, kao i vrijeme koje je potrebno da bi se u ovisnosti od kakvoće posjeda vlasništvo moglo steći putem tzv redovne ili izvanredne dosjelosti) sve prema čl. 159. st. 1. ZV-a.

9. U odnosu na prvu pretpostavku da li nekretnina koje je predmetom spora može biti predmetom stjecanja prava vlasništva ocjena je suda potvrdna jer nema dokaza da bi se zaključilo suprotno ( čl. 3 st 1 i 2 ZV-a).U odnosu na drugu pretpostavku koja se odnosi na činjenicu da li tužitelj može steći pravo vlasništva kao pravna osoba odgovor je suda potvrdan jer nema dokaza koji bi ukazivali na drugačiju ocjenu, ili da bi po nekoj osnovi bio ograničen u mogućnost stjecanja takvog prava.

10. U odnosu na treću i četvrtu pretpostavku koje se odnosi na kakvoću posjeda i tijek vremena koje se treba navršiti da bi se staklo vlasništvo dosjedanjem, sud se referira na način kako slijedi:

-u načelnom osvrtu sud ističe da kada je u pitanju dosjedanje kao institut stvarnog prava, a koju osnovu sam Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje kao temelj stjecanja vlasništva na stvari bilo pokretnoj ili nepokretnoj, izražava se u osnovnoj pretpostavci koja mora biti ispunjena u pogledu kakvoće posjeda a ta je da posjed mora biti pošten što proizlazi iz odredbe st. 3. čl. 159. ZV-a, te da se stvar mora posjedovati samostalno dakle kao da je posjednik ujedno i vlasnik stvari ili nositelj toga prava ( čl. 11 st 1 ZV-a) ,a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada "pravo na posjed", ali to poštenje prestaje čim sazna da mu "pravo na posjed" ne pripada dakle kada sazna da nema valjani pravni temelj posjeda iz čl. 18. st. 1. ZV-a.

11. Kakvoća tako utvrđenog posjeda koji se ocjenjuje kao pošten na strani dosjedatelja kada su nekretnine u pitanju i kada se stvar posjeduje samostalnim posjedovanjem dakle na način kao da je dosjedatelj njezin vlasnik ( čl. 11. st. 1. ZV-a) odnosno na način da sam dosjedatelj posjed kao faktičnu vlast na stvari ( čl. 10. st. 1. ZV-a) ostvaruje ili manifestria kao jedno od vlasničkih ovlaštenja iz čl. 30. st. 2. u vezi sa st 1 navedenog člana ZV-a, uvjetuje i vrijeme koje je potrebno da se takva stvar posjeduje ( samostalnim posjedovanjem nekretnine kao pošteni posjednik) kroz period od 20 godine, računajući rok trajanja od onog trenutka kada je samostalni posjednik stupio u posjed stvari čl. 160. st. 1. Zv-a. Kada se stvar posjeduje kroz tzv "kvalificirani posjed" dakle samostalnim posjedovanjem stvari kao zakoniti, pošteni i istiniti posjednik vrijeme koje je potrebno da bi takav posjednik kao dosjedatelj stekao vlasništvo na stvari je 10 godina, računajući od dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari što proizlazi iz st. 2. čl. 160 ZV-a.

12. U odredbama čl. 388. st. 2. i 3. ZV-a je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu navedenog zakona prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjena i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka ( st. 2. čl. 388 ZV-a) dok rokovi koji su za stjecanja i prestanaka stvarnih prava određenih navedenim zakonom ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu nastavljaju teći u skladu sa odredbom st. 2. navedenog člana (388) ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovom zakonom ako bi početo teći u času njegova stupanja na snagu.

13. Na sporne okolnosti koje se odnose na kakvoću posjeda i tijek vremena koji se treba navršiti da bi se staklo vlasništvo dosjedanjem izveden je dokaz saslušanjem predloženih svjedoka iz tužbe (LE, VE, UE) kao i saslušanjem tužitelja kao stranke sve to na ročištu za glavnu raspravu koje je održano dana 26.01.2026 ( 17-19).

14. Svjedok LE je u svojem iskazu naveo cit: "Lokacijski znam gdje se čestica nalazi, ona u naravi predstavlja livadu. Radi se o čestici koja se nalazi u sklopu ostalih čestica i predstavlja jednu uvećanu tablu gdje nisu jasno vidljive linije razgraničenja posjeda, tako da se ista uživa kao jedna gospodarska cjelina. U posjedu iste se nalazi tužitelj već sigurno 20 godina, oko 20 godina, a neposredno saznanje imam temeljem činjenice što sam im išao pomagati poljoprivrednim radovima te obavljao poslove kosidbe, baliranja, sušenja sijena za ishranu stoke (krupne).

Daljnjih pitanja nema, to je sve što imam za iskazati.

Trošak pristupa na ročište ne potražuje".

15. Svjedok VE je u svojem iskazu naveo cit " Znam gdje se lokacijski nalazi sporna čestica, ona je u naravi livada. Neposredno saznanje imam zbog toga što već 18 godina tužitelju idem pomagati oko te čestice te izvršavam poslove košenja, sušenja, baliranja sijena, prikupljanja koje mu je potrebno za ishranu krupne stoke. Česticu cijelo to vrijeme gospodarski iskorištava i obrađuje tužitelj te ga nitko nikada u posjedu nije smetao. Ta čestica nalazi se u sklopu jedne većeg kompleksa zemljišta površine oko 3 jutra i sve te okolne čestice u navedenoj čestici su u vlasništvu tužitelja, po mome saznanju odnosno on ih gospodarski iskorištava. Tuženu osobno ne poznajem budući sam iz [adresa]. Ne znam tko je gospodarski iskorištavao česticu prije tužitelja.

Daljnjih pitanja nema, to je sve što imam za iskazati.

Trošak pristupa na ročište ne tražim".

16. Svjedok UE je u svome iskazu navela slijedeće cit "Znam gdje se lokacijski čestica nalazi, ona u naravi predstavlja livadu. U posjedu iste se nalazi moj suprug ovdje tužitelj otkako smo mi 2008. navedenu kupili od ZE RE, suprug od AE. Da pojasnim sudu, čestica 855/2 je u stvari bila podijeljena realno na dvije samostalne čestice od kojih se jedan dio nalazio u posjedu tužitelja odnosno njegovih prednika GE, to je moj svekar, odnosno otac tužitelja, dok se drugi dio navedene čestice gospodarski iskorištavao od tuženih i to ZE RE koji nam je taj samostalni dio prodao ugovorom o prodaji nekretnine. Nas u posjedu nakon toga, cjelokupne te čestice koja dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nitko do dan danas nije smetao u posjedu niti nam ograničavao ili isključivao posjed istoga, a cijeli posjed smo stekli tako što smo samostalno posjedovali svoj dio navedene čestice kao samostalnu cjelinu, dok smo drugi dio posjeda te iste čestice koji se nalazio s naše desne strane stekli zaključenim ugovorom o prodaji iste sa ZE RE, sada pokojnim suprugom tužene. U naravi se radi o livadi, a istu gospodarski iskorištavamo tako što je kosimo, baliramo i proizvodimo sjeno za ishranu krupne stoke. Ja sam kao supruga nazočila sklapanju navedenog ugovora kao i gospođa AE, ovdje tužena, pa mi nije jasno zbog čega bi nastali neki potencijalni problemi u vezi predmeta spora.

Daljnjih pitanja nema, to je sve što imam za iskazati.

Trošak pristupa na ročište ne tražim".

17. Saslušan kao stranka tužitelj HE je naveo slijedeće cit "Nekretnina koja je predmetom spora je zapravo bila odvojena na dvije samostalne čestice približno istih površina, dakle ona je bila cijepana tako što je jedan dio, i to kada se dođe na predmetnu česticu iz smjera puta gledano sa lijeve strane je bio naš posjed, a s desne strane je bio posjed tužene i njezinih prednika. Lijevi dio čestice kao samostalne cjeline smo gospodarski iskorištavali i posjedovali ja i moji prednici, i to moj otac HEĆ, majka ŠE i brat H, a HEĆ je pradjed po očevoj lozi. Sklapanjem ugovora o prodaji drugog dijela te čestice koji se iskorištavao kao samostalno i realno odvojeni dio, a koji su iskorištavali naši susjedi gledano sa desne strane tj. tuženi, počeo sam gospodarski iskorištavati. Mene kao niti moje prednike u posjedu kako našeg samostalnog dijela tako i drugog dijela koji smo stekli zaključenim kupoprodajnih ugovorom nitko nikada nije smetao ili nam ograničavao posjed istoga. Moram reći da se ta čestica nalazi u sklopu jednog većeg kompleksa zemljišta površine oko 3 jutra i sve te čestice su moje vlasništvo. Cijepanje sporne čestice u prošlosti i formiranje samostalnih cjelina bilo je napravljeno otprilike na ravne dijelove odnosno na približno slične ili iste površine. U odnosu na dio zahtjeva koji sam postavio a odnosi se na brisanje prava stvarne služnosti, mogu reći da imam pravni interes temeljem činjenice što su NE i IE svekar i svekrva tužene sasvim sigurno preminuli, to mi je poznato, a navedeni zaključak se može izvući iz činjenice što je služnost upisana u zemljišnjoj knjizi pod br. Z 881/1971 dakle 1971. godine dok je sin IE RE prema podacima iz ugovora (JMBG) bio rođen **.**.1939.

Daljnjih pitanja nema, to je sve što imam za iskazati".

18. Analiza sadržaja iskaza svih saslušanih svjedoka kao i samog tužitelja podudarna je u pogledu utvrđenja slijedećih činjenica koje su od odlučnog značaja za donošenje meritorne odluke:

-prvo činjenice da se sporna čestica nalazi u sastavu jedne veće proizvodne cjeline- kompleksa na području k. o. [katastarska općina] u površini od 3 jutra (LE, VE, tužitelj HE), a sve čestice su vlasništvo tužitelja i on ih gospodarski iskorištava

-drugo iskaz kako saslušanog tužitelj tako i svjedoka njegove supruge UE, sadržajno je podudaran u odnosu na utvrđenje činjenice, a što se potvrđuje i materijalnim dokazima priloženim po tužitelju ( Povijest promjena na katastarskim česticama ( 8)) da se predmetna čestica upisana kao čkbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi uživala te gospodarski iskorištavala kao samostalno podijeljena i realno odvojena čestica cijepana na dvije samostalne čestice od kojih se jedna samostalno iskorištavala od strane tužitelja i njegovih prednika ( lijevi dio parcele navedene čestice gledano od strane pristupnog puta) dok se drugi dio dakle onaj desni gospodarski iskorištavao od strane tužene i njegovih prednika, a koje cijepanje navedene čestice je napravljeno u prošlosti formiranjem samostalnih cjelina koje su približeno istih ili sličnih površina (HE).

-treće svi iskazi kako saslušanih svjedoka tako i tužitelja podudarni su također i u dijelu gdje se ističe da tužitelja i njegove prednika u samostanom posjedu njihova odvojenog realnog dijela predmetne čestice označena kao čkbr [katastarska čestica] ( i to dio čestice koji se lokacijski nalazi gledano od lijeva sa pristupnog puta) nitko nikada nije ometao niti ograničavao u načinu njihove upotrebe ili korištenja, a nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora ( 4-6) dana 28.02.2008 godine zaključanog i to između HE kao kupca ( ovdje tužitelja) i BE (A)-supruga tužene kao prodavatelja i evidentiranog posjednika desnog dijela navedene čestice sve to prema evidentiranoj povijesti promjena na katastarskim česticama ( 8) niti u samostalnom posjedu toga dijela navedene čestice a koji su kao realno odvojeni dio prema povijesti promjena (8) gospodarski iskorištavali i samostalno posjedovali do trenutka sklapanja ugovora o prodaji od 28.02.2008 kao pošteni posjednici ( suprug JE a prije i njegov otac NE ( Matin) odnosno svekar tužene.

19. Stoga na osnovi izvršene kritičke analize izvedenih dokaza odnosno iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja kao stranke, i priloženih materijalnih dokaza prije svega Povijesti promjena na katastarskim česticama (8) može se zaključiti na koji se način kroz prethodno povijesno razdoblje izvan knjižnim načinom stjecao i prenosio samostalni posjed na navedenoj čestici. U odnosu na dio realno odvojenog dijela čkbr. [katastarska čestica] ( lijevi dio čestice gledano sa pristupnog puta) a koji je bio evidentiran kao posjed prednika tužitelja ( pradjeda po očevoj strani FE ( Ivanov) od 1966 ( list 8), a koji se kasnije izvršavao samostalnim i poštenim posjedom od strane oca GE i majke ŠE te brata Z ( iskaz tužitelja) sve do današnjeg dana kada se navedeni dio čestice nalazi u posjedu tužitelja, procjena kakvoće posjeda i vremenskog roka koji je potreban da bi se dosjedanjem moglo steći pravo vlasništva se procjenjivalo po čl. 388. st. 2. ZV-a odnosno temeljem Općeg građanskog zakonika ( dalje OGZ-a) koji se primjenjuje kao pravno pravilo prema odredbi čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Narodne novine“, broj 53/91). Prema odredbi čl. 388. st. 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96,-94/17) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka pa kako je utvrđeno da se prednik tužitelja (pradjed po očevoj liniji) u posjedu lijevog realno odvojenog dijela sporne nekretnine nalazio u svakom slučaju najkasnije od 1966 godine kada je evidentiran kao posjednik dijela čestice označena kao čkbr [katastarska čestica] prema povijesti promjena ( 8), to se Opći građanski zakonik primjenjuje kao pravno pravilo u konkretnoj pravnoj stvar dok se u pogledu roka koji je za stjecanje i prestanak stvarnih prava određenih navedenim zakonom (OGZ) ako su ti rokovi bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu (ZV) ti rokovi su imali nastavljati teći u skladu sa odredbom st 2 navedenog člana ( 388) dakle u skladu sa odredbama OGZ-a ,ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim zakonom (ZV) ako bi početo teći u času njegova stupanja na snagu.

20. Stoga a prema iznesenom u pogledu sporne činjenice koja se odnosi na kakvoću posjeda dijela čkbr [katastarska čestica] ( lijevi dio od pristupnog puta) sud utvrđuje činjenicu da su prednici tužitelja bili pošteni posjednici u smislu tada važećih odredbi OGZ-a (paragraf 326 OGZ-a) koji se ima primijeniti u trenutku stjecanja stvarnog prava, jer su stvar posjedovali kao da su njihovi (vlasnici) odnosno nisu znali ili morali misliti ( znati) da je stvar koju posjeduju tuđa.

21. U tim okolnostima budući su vremenski rokovi kod takve dosjelosti u okolnostima utvrđenog slučaja gdje su se tužitelji kao i njihovi prednici u posjedu spornih čestica nalazili kao pošteni posjednici uz takvu kakvoću posjeda prema paragrafu 1470 OGZ-a pravo vlasništva se moglo steći protekom roka od 30 godina .

22. Stoga sud na osnovu iznesenih razloga o odlučnim činjenicama utvrđuje da su ispunjene zakonske pretpostavke iz paragrafa 326 u vezi sa paragrafom 1470 OGZ- a, a u vidu utvrđenja odlučnih činjenica da je tužitelj kao pošteni slijednik, uračunavajući i potrebno vrijeme svojih prednika kao poštenih posjednika ( paragraf 326 OGZ-a) pravo vlasništva realno odvojenog i samostalnog u naravi lijevog dijela čkbr [katastarska čestica] gledano od pristupnog puta, a koji se uživao stekao izvanrednom dosjelošću najkasnije koncem 1996 te je dokazan izvan knjižni način stjecanja i prenošenja posjeda derivativnim načinom sa njegova pradjeda po očevoj liniji, preko njegova oca GE, majke ŠE i brata Z na njega kao samostalnog i poštenog posjednika.

23. U odnosu na dio realno odvojenog desnog dijela čkbr [katastarska čestica] koji su kao samostalnu česticu prema Povijesti promjena (8) uživali prednici tužene ( suprug JE, odnosno svekar JE NE (I) kao pošteni posjednici, a koja je bila predmetom kupoprodajnog ugovora ( 4-6) sklopljenog dana 28.02.2008 po čl. 388. st. 2. u vezi sa čl. 160. st. 5. ZV-a, sud utvrđuje činjenicu da je tužitelj zakoniti, pošteni i istiniti posjednik dijela navedene čestice u evidentiranoj površini od 4089 m2 navedene u kupoprodajnom ugovoru.

Zakoniti jer ima valjani pravni temelj iz kojeg izvodi svoje pravo na posjed dijela navedene čestice ( kupoprodajni ugovor, list 4-6) sve po čl. 18. st. 1. Zv-a Istinit posjed jer isti nije pribavljen silom, potajno, prevarom niti zloupotrebom povjerenja sve po čl. 18. st. 2. Zv-a

-Pošteni posjednik jer tužitelj u vrijeme kada ga je stjecao nije znao niti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed sve po čl. 18. st. 3. ZV-a.

24. Stoga primjenom čl. 388. st. 2. u vezi sa čl. 160. st. 5. ZV-a budući je tužitelj kao kvalificirani posjednik ( zakonit, pošten i istinit posjednik) navedeni dio realno odvojenog dijela čkbr [katastarska čestica] ( gledano sa desne strane od pristupnog puta) koji su kao pošteni posjednici prije gospodarski uživali i iskorištavali prednici tužene prema povijesti promjena ( list 8 i to svekar NE ( Matin) od 1966 godine, te suprug JE ( Petrov) od 1968 ), kao samostalni posjednik stekao dana 28.02.2008., odnosno trenutkom sklapanja navedenog ugovora o prodaji ( sklopljen u formi javno ovjerovljene privatne isprave-ovjera potpisa prodavatelja prileži na listu 6 spisa) nakon čega je odmah stupio u posjed dijela te čestice ( toč V ugovora list 5 spisa) te ga kao kvalificirani posjed ( zakonit pošten i istinit) izvršavao dulje od 10 godine računajući rok dosjedanja od trenutka stjecanja samostalnog posjeda ( čl. 160. st. 1., odnosno 28.02.2008.) to sud nalazi utvrđenim činjenice da su se po čl. 159. st. 2. u vezi sa čl. 160. st. 5. Zv-a ispunile zakonske pretpostavke da tužitelj istekom zakonom propisanog roka od 10 godina iz čl. 159. st. 2. ZV-a ( istekao 28.02.2018) kao zakoniti, pošteni i istiniti posjednik ( čl. 160. st. 5. ZV-a) ispunjava zakonske pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva i realno odvojenog ( desnog dijela čestice čkbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] gledano iz smjera pristupnog puta) zbog čega je tužitelja valjalo utvrditi u cijelosti vlasnikom nekretnine koja se sastoji od čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o,. [adresa] u cijelosti.

25. Tužitelj je postavljenim tužbenim zahtjevom ujedno zatražio brisanje izvršenog upisa zabilježbe prava osobne služnosti doživotnog suuživanja i gospodarenja nekretnina koje je provedene pod brojem Z-881/1971 za korist JE ZE i JE IE oboje iz [adresa] a koji upis zabilježbe je izvršen na nekretnini koja je predmetom spora. Prema kazivanju tužitelja ( 19) radi se o svekru i svekrvi tužene CE, odnosno roditeljima njezina pokojna supruga JE za koje tužitelj iskazuje da su oboje preminuli. Temeljem čl. 244. st. 1. ZV-a pravo osobne služnosti prestaje smrću ovlaštenika. Činjenica smrti dokazuje se javnom ispravom ( čl. 2. u vezi sa čl. 18. i čl. 24. Zakona o državnim maticama NN 96/93-133/22) odnosno u smislu odredbi čl. 54-67 Zakona o izvanparničnom postupku ( NN 59/23) pravomoćnim rješenjem suda o proglašenju nestale osobe za umrlu, odnosno pravomoćnim rješenjem o utvrđenju činjenice smrti.

26. Međutim ocjena je ovog suda da u uvjetima gdje se tužena nije očitovala na dostavljeni joj odgovor na tužbu ( 11-12), nije pristupila na pripremno ročište kod ovog suda od 4.12.2025. ( 15-16), niti na ročište za glavnu raspravu koje je održano dana 26. siječnja 2026. ( 17-19) premda su joj otpravci poziva za ročišta kao i rješenje ( 11- 12) uredno dostavljeni, na taj način svojim držanjem nije izričito osporila činjenicu smrti svoga svekra i svekrve kao ovlaštenika navedene služnosti, niti dokazala postojanje okolnosti iz st. 2. i 3. čl. 244. ZV-a, zbog čega sud tu činjenicu ( smrti ovlaštenika osobne služnosti) utvrđuje kao ne spornu, te smatra da su ispunjeni uvjeti iz čl. 244. st. 1. ZV-a za upisom brisanja navedene služnosti zbog čega je i taj dio zahtjev ocjenjen kao osnovan, te je stoga odlučeno kao u izreci presude.

U Virovitici 28. siječnja 2026.

Sudac:

Arsen Vanek

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u dva primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pismenog prijepisa ove presude.

Dostaviti:

1. Tužitelj-po punomoćniku Kosti Lacmanoviću, odvjetniku iz Virovitice

2. Tuženik- AE, [adresa]