REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-1581/25-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice DD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica ND, mag.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 28. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica DD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. SD, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1951. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 2005. do njegove smrti 12. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Predlagateljica DD podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. AD, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je s pok. AD sklopila brak 6. siječnja 1972., a koji je rastavljen 23. siječnja 2003., međutim, da su nakon kraćeg vremena nastavili zajednički život u izvanbračnoj zajednici od 2005. sve do smrti pokojnoga. Navodi da su se planirali ponovno vjenčati, ali ih je iznenadna smrt pokojnoga u tome spriječila.
2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka OD i ĐD.
4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.
5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Uvidom u smrtni list (list 10) sud je utvrdio da je pok. SD umro **.**.2025.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. AD (list 5-8) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-1303/02 od 23. siječnja 2003.
9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. ČD (list 26-27) sud je utvrdio da je bio u braku sa GD, a koji je brak prestao smrću bračnog druga.
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 7. srpnja 2025. (list 13) sud je utvrdio da je prijavljena od 24. travnja 1972. do danas na adresi [adresa].
11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. AD (list 14) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 11. srpnja 1967. do dana smrti, **.**.2025. na adresi [adresa].
12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Nadije Gajski Mindoljević iz Zagreba poslovni broj O-3705/2025 od 2. srpnja 2025. (list 23-25), koje je postalo pravomoćno istoga dana, sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. AD utvrđeni kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda kćer JD i izvanbračna supruga DD.
13. Iz iskaza predlagateljice DD sud je utvrdio da se sa pokojnim supruga posvađala, jer je htjela nastaviti raditi kao masažer, a obzirom je prethodno radila u tvornici duhana koja je prestala raditi, pokojni suprug se tome protivio pa su se zato rastali. Predlagateljica se počela baviti masažama i kada je pokojni shvatio da to ozbiljno radi, pomirili su se. Zajedno su živjeli od početka braka do njegove smrti bez prekida. Živjeli su u kući koju su zajedno uređivali na adresi [adresa]. Dijelili su financije. Htjeli su se ponovno vjenčati, ali je pokojni suprug obolio i preminuo iznenada u bolnici. Njihova zajednička kćer JD i predlagateljica zajedno su organizirale pogreb i podijelile trošak pogreba.
14. Iz iskaza svjedoka OD sud je utvrdio da je brat pokojnog AD. Predlagateljica i pokojni brat bili su u braku, rastali su se jer se nešto između njih desilo, ne zna točno što, ali su nastavili živjeti u istoj kući zapravo kao da razvoda braka nije bilo i nastavili su živjeti kao muž i žena bez prekida sve do bratove smrti. To mu je poznato jer su živjeli u kući iznad njega, a kako nisu imali svoj poštanski sandučić primali su svoju poštu u njegovom, a i svakodnevno su njih troje pili kavu. Dijelili su financije, zajedno su doprinosili u kućanstvo, zajedno su uređivali stan u kući u kojoj su živjeli. Odveo je brata na hitnu gdje su mu dijagnosticirali rak želuca sa metastazama. Preminuo je u Veteranskoj bolnici u [adresa] tri dana nakon što je došao u bolnicu, a tamo su ga smjestili, jer u [adresa] živi brat predlagateljice i on je dogovorio da se brata tamo smjesti. Predlagateljica i njezina kćer JD, koja živi u [adresa], organizirale su pogreb te je predlagateljica platila trošak pogreba. Zajedno su stajali uz odar pokojnog kao obitelj.
15. Iz iskaza svjedoka ĐD sud je utvrdio da predlagateljicu, kao i pokojnog AD, poznaje 30 godina, predlagateljica je radila sa njegovom suprugom. Prije su se družili više za Božić i druge blagdane, kao i rođendane, a nakon što su zadnjih par godina pokojni i svjedok bili u mirovini njih dvoje družili su se skoro svakodnevno na kavi, kao i sa predlagateljicom. Znao je da su se rastali, razlog rastave nije mu poznat. Unatoč rastavi ostali su živjeti zajedno na istoj adresi, a misli da su se pomirili možda nakon nekih pola godine. Dosta je bio na terenu tako da ne zna detalje. Dijelili su financije, zajedno su doprinosili u kućanstvo. Pokojni se više posvetio brizi predlagateljice jer je bila više bolesna. Pokojni je iznenada preminuo, nakon nekih manje od mjesec dana u bolnici. Bio je na pogrebu. Pogreb su organizirale predlagateljica i zajednička kćer koja je došla iz [adresa]. Predlagateljica je stajala uz odar pokojnog.
16. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.
17. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
18. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni SD nakon rastave braka bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni SD neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
19. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.
20. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 28. siječnja 2026.
Sudac
Nataša Marahovec Kantarević
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.
DNA:
1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje
2. Protustranci
