Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-875/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Noemi Butorac predsjednice vijeća, Marije Bušković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Emira Čustovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik ABC, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika ... [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojega kao punomoćnici zastupaju odvjetnici u [obrt] iz [adresa], radi naknade štete, odlučujući o tuženikovoj žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj Pn- 281/2020-26 od 29. srpnja 2022., na sjednici održanoj 28. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana te se u pobijanom dijelu točke I. izreke (preko dosuđenog iznosa od 41.100,00 kn za iznos od 18.900,00 kn), dosuđenih zateznih kamata na iznos od 45.500,00 kn koje teku od 30. svibnja 2020. do 29. srpnja 2022. i točki III. izreke presuda Općinskog suda u Rijeci, broj Pn-281/2020-26 od 29. srpnja 2022.

a) potvrđuje:

- u pobijanom dijelu točke I. izreke kojim je naloženo tuženiku platiti tužitelju štetu u iznosu od 14.660,00 kuna/1.945,71 eura[1] sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 30. svibnja 2020. do dana plaćanja,

- u pobijanom dijelu točke I. izreke kojim je naloženo tuženiku platiti tužitelju zatezne kamate koje na iznos od 45.500,00 kuna teku od 30. svibnja 2020. do 29. srpnja 2022.,

- u točki III. izreke, odluci o troškovima postupka,

b) preinačava :

-u pobijanom dijelu točke I. izreke kojim je naloženo tuženiku u roku od 15 dana platiti tužitelju iznos od 4.240,00 kuna /562,74 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 30. svibnja 2020. do dana plaćanja, tako da se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan

II. Nalaže se tužitelju u roku 15 dana naknaditi tuženiku troškove žalbenog postupka u iznosu od 77,10 eura.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud presudio:

" I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati na ime naknade štete iznos od 60.000,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od 30.05.2020.g. do isplate, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 28.182,00 kn zajedno sa zateznom kamatom i troškom spora.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 8.676,88 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od 29.07.2022.g. do isplate, u roku od 15 dana."

i r i j e š i o:

"Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 3.550,00 kn zajedno sa zateznom kamatom s osnova imovinske štete na vozilu."

2. Protiv dijela točke I. izreke presude kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju štetu u svoti od 18.900,00 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 30. svibnja 2020. (povrh iznosa od 41.100,00 kuna), dosuđenih zateznih kamata na iznos od 45.500,00 kn teku od 30. svibnja 2020. do 29. srpnja 2022 i točke III. izreke prvostupanjske presude tuženik je pravodobno podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), s prijedlogom preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i odbiti tužbeni zahtjev ili prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.2. Na žalbu nije odgovoreno.

2.3. Žalba je djelomično osnovana i to samo u odnosu na visinu dosuđene imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege

3. Predmet spora je tužiteljev odštetni zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete koji proizlazi iz štetnog događaja, prometne nesreće, koja se dogodila 18. lipnja 2019. u gradu [adresa], u [adresa] na način da je EF upravljajući osobnim vozilom registracijske oznake [registarska oznaka], koje je policom obveznog osiguranja u prometu bilo osigurano kod tuženika, oduzeo prednost prolaska tužitelju koji je upravljao motociklom marke Honda registracijske [registarska oznaka]. U prometnoj nesreći tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede, te tvrdi da mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog čega traži naknadu neimovinske štete. Pored toga tužitelj zahtjeva naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege, troškova puta i liječenja, pojačane prehrane i na ime uništenih stvari, umanjeno za nesporno plaćenu štetu, sa zateznim kamatama od 11. svibnja 2020.

4. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane člankom 354. stavkom 2. točkama 2., 4., 8., 9., 13., i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a.

4.1. Nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane člankom 354. stavkom 2. točkama 11. i 12. ZPP-a, kao ni povreda iz članka 354. stavak 1. u vezi sa člankom 190. ZPP-a na koje tuženik ukazuje u žalbi.

5. U ovoj fazi postupka među strankama je i dalje sporna visina naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u svoti od 6.400,00 kn i neimovinske štete u visini od 12.500,00 kn, dakle ukupno 18.900,00 kn i početak tijeka zateznih kamata na dosuđeni iznos štete u svoti od 45.500,00 kn.

6. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

- da je tužitelj u prometnoj nesreći zadobio teške tjelesne ozlijede i to prijelom desne bedrene kosti (femur) u subtrohanternoj regiji i udarac u područje desne podlaktice sa guljotinama obje podlaktice ;

- da je tužitelj trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 4 - 5 dana, potom bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 25-30 dana, bolove slabijeg intenziteta u trajanju od cca 3 mjeseca i bolove povremenog karaktera koji su iskazani kroz trajno umanjenje opće životne aktivnosti,

- da je tužitelj pretrpio strah jačeg intenziteta unutar 1 sata, vezan uz mehanizam nastanka predmetne nesreće i doživljeni akutni stres, potom sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 36 - 48 sati kao neposredna reakcija na stresnu situaciju, spoznaju o težini ozljede, potrebu i izvedbu operativnog zahvata, zatim sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 15 – 20 dana, kao neposredno produžena reakcija na traumu, te sekundarni strah slabijeg intenziteta u trajanju od cca 1,5 – 2 mjeseca kao produžena reakcija na stres, te period zabrinutosti za krajnje trajne posljedice,

- da je kod tužitelja, kao posljedica ozljeđivanja, nastupilo umanjenje životne aktivnosti od 14-16%;

- da je kod tužitelja zaostala naruženost srednjeg stupnja, ponekad vidljiva trećim osobama;

- da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju tri do četiri sata dnevno tijekom 2 mjeseca, u trajanju od 2 sata dnevno tijekom idućih 1,5 do 2 mjeseca te povremena tuđa nestručna pomoć u trajanju od tri do četiri sata tjedno kroz iduća 2 mjeseca;

- da je tužiteljevo liječenje završeno 29. svibnja 2020.;

- da je tuženik u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe, platio tužitelju iznos 19.000,00 kn s osnova naknade neimovinske štete i iznos od 6.318,00 kn s osnove naknade imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu;

- da je u vrijeme nastanka štetnog događaja tužitelj bio star 48 godina;

- da su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani te da je cijena jednog sata u vrijeme pružanja tuđe pomoći iznosila 30 kn;

- da se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom 25. srpnja 2019.

7. Na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo pravilno zaključivši da je tužitelju u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO), a čime mu je nastala neimovinska šteta, te da utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu iz članka 1100. stavka 1. ZOO-a.

8. Prvostupanjski je sud na temelju provedenog vještačenja, drugih provedenih dokaza i svih okolnosti štetnog događaja, utvrdio visinu neimovinske štete u iznosu od 64.500,00 kn te imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 16.000,00 kn, dosudivši tužitelju štetu umanjenu za svotu koju je tuženik do tada podmirio i to za neimovinsku štetu za svotu od 19.000,00 kn a za imovinsku štetu s naslova pružene tuđe pomoći i njege za svotu od 6.318,00 kn. Preostali dio tužbenog zahtjeva prvostupanjski je sud odbio.

8.1. Uzimajući u obzir sve okolnosti štetnog događaja, pretrpljene fizičke boli, umanjenje životne aktivnosti, pretrpljeni strah i tužiteljevu dob u trenutku nesreće, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje da visina pravične novčane naknade za neimovinsku štetu iznosi svakako 64.500,00 kn.

8.2. S obzirom na visinu utvrđene pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (64.500,00 kn) kao i na činjenicu da je tuženik djelomično podmirio neimovinsku štetu u iznosu od 19.000,00 kn prvostupanjsku presudu valjalo je potvrditi za pobijani iznos neimovinske štete u svoti od 12.500,00 kn i tuženikovu žalbu u tom dijelu odbiti.

9. Suprotno tuženikovim žalbenim navodima odlukom o visini ukupno dosuđene naknade neimovinske štete, koju je sud utvrdio imajući u vidu i orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske prihvaćene na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., nije povrijeđeno materijalno pravo na žaliteljevu štetu. Svi elementi na temelju kojih je sud utvrdio visinu neimovinske štete, navedeni su u obrazloženju pobijane presude.

10. Protivno žalbenim navodima, utvrđenom visinom satnice za pruženu tuđu pomoć i njegu u svoti od 30,00 kuna neto po satu, nije povrijeđeno materijalno pravo na žaliteljevu štetu.

10.1. Međutim prvostupanjski je sud povrijedio materijalno pravo na žaliteljevu štetu prilikom određivanja imovinske štete po osnovi pružene tuđe pomoći i njege, a u vezi s utvrđivanjem trajanja potrebe takve pomoći i njege, a koju su tužitelju pružali ukućani.

10.2. Uzevši u obzir da je tužitelju za vrijeme mirovanja za obavljanje svakodnevnih poslova bila potrebna tuđa pomoć u opsegu od trajanju tri do četiri sata dnevno tijekom 2 mjeseca, u trajanju od 2 sata dnevno tijekom idućih 1,5 do 2 mjeseca te povremena tuđa nestručna pomoć u trajanju od tri do četiri sata tjedno kroz iduća 2 mjeseca, dakle ukupno 392 sata (a ne kako to žalitelj navodi u žalbi 384 sat) pomnoženo s cijena jednog sata u vrijeme pružanja tuđe pomoći u iznosu od 30 kuna iznosi ukupno 11.760,00 kuna.

10.3. Kako je tuženik u mirnom postupku platio tužitelju s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 6.318,00 kuna, tužitelju pripada daljnji iznos s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 5.442,00 kuna, a ne 9.682,00 kn kako je prvostupanjski sud dosudio tužitelju. Slijedom navedenog, žalba tuženika je osnovana za iznos od 4.240,00 kn (razliku između 9.682,00 kuna – 5.442,00 kuna = 4.240,00 kuna), radi čega je u istom dijelu preinačena prvostupanjska presuda i odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan.

11. Suprotno žalbenim navodima određivanjem početka tijeka zateznih kamata na dosuđeni iznos štete od 30. svibnja 2020., kao dana završetka tužiteljevog liječenja nije povrijeđeno materijalno pravo na žaliteljevu štetu, a uzimajući u obzir da se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 25. srpnja 2019.

11.1. Naime, odredbom članka 12. stavka 1. i 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) propisane su pretpostavke za stjecanje prava na zatezne kamate za naknadu neimovinske i imovinske štete i to od dana podnošenja zahtjeva. Pravo oštećene osobe na iznos zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva za naknadu štete predstavlja nadoknadu oštećenoj osobi zbog posljedica nepravovremene isplate naknade štete, te istovremeno sankciju osiguravatelju zbog neizvršavanja obveze, pa je za odluku o zateznim kamatama mjerodavan Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima.

12. U osvrtu na ostale žalbene navode ukazuje se da je pravilno prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe primjenom članka 190. stavak 1. ZPP-a, a prema kojemu je preinaka iznimno dopuštena do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Naime, preinaka tužbenog zahtjeva uslijedila je nakon donošenja novih orijentacijskih kriterija na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. i nakon provedenog medicinskog vještačenja kada je tužitelj konačno saznao sve okolnosti relevantne za određivanje visine štete.

12.1. Stoga su neosnovani žalbeni navodi kojima tuženik ističe da je u donošenju pobijane presude počinjena relativno bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi sa člankom 191. ZPP-a kada je prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe jer u smislu odredbe članka 190. stavka 1. ZPP-a tužitelj tužbu može preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

12.2. Žalitelj ukazuje na veći broj sudskih odluka u kojima takva preinaka nije bila dozvoljena. Ustavni sud Republike Hrvatske je odlukom broj U-III-4474/2019 od 29. ožujka 2022. usvojio ustavnu tužbu i ukinuo presudu i rješenje u predmetu u kojem je bilo postavljeno pitanje može li tužitelj preinačiti tužbu sve do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Radilo se o činjenično i pravno istom slučaju preinačenja tužbe - povećanjem tužbenog zahtjeva radi naknade štete nakon provedenog medicinskog vještačenja, te je Ustavni sud RH ocijenio da nedopuštenje preinake tužbe nakon provedenog vještačenja nije bilo razmjerno legitimnom cilju kojem članak 190. ZPP- a (i prije, a posebice nakon izmjena iz 2019.) teži.

13. Odlukom o troškovima postupka nije povrijeđeno materijalno pravo na žaliteljevu štetu.

13.1. Tužitelj je uspio u sporu (kvantitativno) u postotku od 69%, (55.760,00kn od 81,182,00 kn), dok je u pogledu osnove tužitelj uspio u cijelosti, pa je ukupni uspjeh tužitelja u sporu 85% (100% + 69% =169% dijeljeno 2 =85 %), a tuženikov 15 %. Kad se od one stranke koja je u većoj mjeri uspjela, u konkretnom slučaju tužitelja, oduzme postotak tuženikovog uspjeha, kao stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, razlika iznosi 70,00% ( 85 % - 15%=70%).Tako je uspjeh tužitelja odmjeren u postotku od 70% sve uvećano za troškove vještačenja, dok je prvostupanjski sud ocijenio tužiteljev uspjeh u sporu u visini od 68%.

14. Obzirom je tuženik djelomično uspio u žalbenom postupku, isti sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a ima pravo na djelomičnu naknadu takvih troškova.

14.1. Troškovi se sastoje od troškova nagrade odvjetniku za sastav žalbe, a koji prema vrijednosti predmeta spora u žalbenom postupku u iznosu od 2.508,46 eura (18.900,00 kn), sukladno tbr. 10. toč. 1. i tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., dalje u tekstu OT) iznose 207,38 eura (1.562,50 kuna) te plaćene sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 143,07 eura (1.078,00 kuna), time ukupno 350,45 eura (2.640,50 kuna).

14.2. Međutim, a kako je tuženik uspio sa žalbom u omjeru od 22% (4.240,00 kn od 18.900,00 kn), ima pravo na naknadu troškova drugostupanjskog postupka u iznosu od 77,10 eura (580,91 kuna).

15. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci i to pod točkom I. a.) temeljem odredbe iz članka 368. stavka 1. ZPP-a, pod točkom I. b.) temeljem odredbe iz članka 373. točke 3. ZPP-a i pod točkom II. temeljem odredbe iz članka 166.stavak 2. u vezi sa člankom 154. stavak 2. ZPP-a.

Dubrovnik, 28. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Noemi Butorac