REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1716/25-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŽČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica TČ, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 28. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica ŽČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. ČČ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1946. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 18. prosinca 1990. do njegove smrti 5. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ŽČ podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. ĆČ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici i zajedničkom kućanstvu na adresi [adresa] s pok. ĆČ u razdoblju od 1990. do njegove smrti, 5. veljače 2025.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka VČ i RČ.

4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u smrtni list (list 3) sud je utvrdio da je pok. ČČ umro **.**.2025.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. ČČ (list 14-17) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-1468/90-4 od 18. prosinca 1990.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 18. srpnja 2025. (list 9) sud je utvrdio da je prijavljena od 24. rujna 1990. do danas na adresi [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. ČČ (list 6-8) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 21. rujna 1990. do 5. rujna 2006. na adresi [adresa], a od 5. rujna 2006. do dana smrti, **.**.2025. na adresi [adresa].

11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Dražena Markuša iz Zagreba poslovni broj O-664/2025 od 15. travnja 2025. (list 18-19), koje je postalo pravomoćno 16. travnja 2025., sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. ČČ utvrđeni kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda kćer VČ i izvanbračna supruga ŽČ.

12. Iz iskaza predlagateljice ŽČ sud je utvrdio da se od pokojnog supruga razvela 1990., a razlog tome je bio što je suprug, bez njezina znanja, potpisao dugoročni kredit kao jamac za muža od prijateljice, a kako su počele dolaziti opomene zbog neplaćanja kredita te je bilo ratno stanje i suprug je otišao u rat, zbog nekog straha ako bi ostala sama s djetetom i ne bi tada mogla otplaćivati taj dug, tada su odlučili da se razvedu kako bi imali službeni papir prema kojemu je suprug predlagateljici trebao plaćati za uzdržavanje djeteta, pa ako bi i došlo do naplate duga, to bi bio razlog zašto predlagateljica ne bi morala otplaćivati taj kredit. To su smislili kako bi riješili eventualnu situaciju koja bi se mogla desiti, te unatoč tom službenom razvodu ostali su normalno živjeti zajedno kao da su i dalje u braku, dakle, nije bilo nikakvog prekida između njih. Živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pok. supruga. Kćeri godinama nisu govorili da su se razveli, a niti nikome drugome u obitelji. Išli su na zajednička putovanja, zadnje njihovo putovanje bilo je 2021. u Malinskoj na otoku Krku gdje su slavili 50 godina braka. Iako su službeno bili razvedeni, na to nisu uopće obraćali pažnju i osjećali su se kao da su kroz cijelo to vrijeme u braku tako da su i slavili njihovu godišnjicu. Čak su razmišljali i da bi se vjenčali ponovno, ali nekako je vrijeme prolazilo i nisu to jednostavno učinili. Dijelili su sve zajedničke financije, zajedno sve ulagali i zajedno doprinosili u domaćinstvo. Suprug se razbolio od demencije, a s obzirom da je počeo periodično biti agresivan zbog bolesti smjestili su ga u bolnicu u Jankomiru, zatim u dom za starije u Čehima te u konačnici u Vinogradsku bolnicu gdje je preminuo od infektivne upale pluća. Kroz cijelo to razdoblje dok je bio u bolnici i domu skoro svakodnevno je posjećivala i brinula o suprugu. Kćer i predlagateljica zajedno su organizirale pogreb i platile trošak pogreba, a suprug je pokopan u obiteljsku grobnicu.

13. Iz iskaza svjedoka VČ, kćeri predlagateljice, sud je utvrdio da su se roditelji razveli, ne zna točno koje godine, jer su kroz cijelo vrijeme svi zajedno živjeli. Da su se razveli saznala je tek dok je bila na fakultetu, a roditelji joj nisu pričali o razlozima razvoda, smatrala je da je to njihova osobna stvar i nije joj to bilo bitno tako da ih nije ispitivala koji su bili razlozi razvoda. Sa roditeljima je živjela na adresi [adresa] gdje su doselili kada je krenula u srednju školu, dok je bila na fakultetu jedno vrijeme nije živjela s njima, pa je opet doselila živjeti s roditeljima. Roditelji su živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog oca. Odlazili su na zajednička putovanja, zadnje putovanje na koje su roditelji išli zajedno, misli da je bilo 2021. na Krku, pridružila im se na tom ljetovanju. Roditelji su odlazili i zajedno kod rodbine u Slavoniju. Dijelili su sve zajedničke financije. Krajem 2024. pokojnom ocu je ustanovljena demencija te je oko 2 mjeseca bio u bolnici u Jankomiru, doveli su ga nakon toga kod kuće po uputi liječnika, ali kako nije dobro reagirao vraćen je u Jankomir. Nakon toga zajedno sa majkom pronašla je i platila dom za starije gdje su smjestili oca, tu je bio svega tjedan dana, nakon toga je završio u bolnici u Vinogradskoj gdje je nakon nekih 2 tjedna preminuo. Kroz cijelo to razdoblje dok je otac bio u bolnici i domu majka ga je skoro svakodnevno posjećivala i brinula o njemu. Zajedno s majkom je organizirala i platila trošak pogreba.

14. Iz iskaza svjedoka RČ sud je utvrdio da su susjedi od kada su se predlagateljica i pok. ČČ doselili u [adresa] negdje 90-tih godina. Njihove stanove dijelio je zajednički balkon, između je bila samo pregrada. Imaju zajedničku kćer koja je s njima živjela. Bili su jako dobra obitelj, nikada nije čuo svađe i primijetio trzavice između predlagateljice i pok. ČČ. Njih dvoje bili su u dobrom braku, a nije imao saznanja da su razvedeni. Često su se družili na kavama, čak su imali i ključeve stana jedni od drugih za slučaj potrebe. S obzirom da su živjeli zajedno sigurno je da su i zajedno doprinosili u domaćinstvo. Pok. ČČ se pred kraj počeo gubiti, bio je pokretan, ali je primijetio da je zaboravljiv. Misli da je preminuo u bolnici. Bio je na pogrebu pokojnog gdje je predlagateljica zajedno sa kćeri stajala uz odar pokojnog. Ne zna detalje tko je platio trošak pogreba, a pretpostavlja da su pogreb organizirale predlagateljica i njezina kćer.

15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni ČČ nakon rastave braka bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog, s time da je kao početak izvanbračne zajednice sud utvrdio dan prestanka njihova braka. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni ČČ neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.

19. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 28. siječnja 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje

2. Protustranci