Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split

    Poslovni broj: Gž Ob-262/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Ivani Kostanjevec Rožmarić, odvjetnici u Varaždinu, protiv tuženika UN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz sudjelovanje mlt. RN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], obojica zastupani po posebnoj skrbnici KNU, dipl. iur., zaposlenici Centra za posebno skrbništvo Zagreb, radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: P Ob-245/2025- 13 od 15. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: P Ob-245/2025-13 od 15. srpnja 2025.

    Obrazloženje

    1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu poslovni broj: P Ob-245/2025-13 od 15. srpnja 2025. U izreci navedene presude odlučeno je na slijedeći način:

    "I. Mijenja se Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 20. veljače 2019. odobren rješenjem Općinskog suda u Varaždinu od 6. ožujka 2019., broj: R1 Ob-133/2019-3, sastavljen između KN i HN, u dijelu koji se odnosi na način ostvarivanja osobnih odnosa mlt. RN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s ocem VN, OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da će se osobni odnosi oca i djece održavati:

    - svaki drugi vikend tijekom školske nastavne godine od petka nakon završetka nastave do nedjelje do 19,00 sati, na način da će otac preuzeti djecu ispred škole te će ih po završetku susreta vratiti na adresu majke, zatim svaki drugi vikend tijekom ljetnih i zimskih praznika (u dijelu koji nije uređen režimom odvijanja osobnih odnosa za vrijeme blagdana i državnih praznika te ljetnih praznika) od petka od 16,00 sati do nedjelje do 19,00 sat, na način da otac preuzme djecu na adresi majke te ih po završetku osobnih odnosa vrati na istu adresu

    - svaki ponedjeljak i četvrtak tijekom školske nastavne godine i to nakon završetka nastave do 21,00 sat (u dijelu koji nije uređen režimom odvijanja osobnih odnosa za vrijeme blagdana i državnih praznika), na način da otac preuzme djecu ispred škole te ih po završetku susreta vrati na adresu majke, odnosno tijekom školskih praznika svaki ponedjeljak i četvrtak od 16,00 do 21,00 sat (u dijelu koji nije uređen režimom odvijanja osobnih odnosa za vrijeme blagdana i državnih praznika te ljetnih praznika), na način da otac preuzme djecu na adresi majke te ih po završetku osobnih odnosa vrati na istu adresu

    - svaki drugi državni praznik i blagdan od 10,00 do 19,00 sati (u dijelu koji nije uređen režimom odvijanja osobnih odnosa za vrijeme ljetnih praznika) s time da će se ti osobni odnosi odvijati svake neparne kalendarske godine što se tiče blagdana Božića i K. Stjepana, na način da će otac djecu preuzeti na Božić u 10,00 sati i vratiti ih na adresu majke na blagdan K do 19,00 sati, zatim svake neparne kalendarske godine na blagdan Uskrs na način da otac djecu preuzme u 10,00 sati na adresi majke i vrati ih na istu adresu do 19,00 sati te na blagdan Uskrsni ponedjeljak svake parne kalendarske godine na način da otac djecu preuzme na adresi majke u 10,00 sati i vrati ih na istu adresu do.19,00 sati te svake parne kalendarske godine na Staru godinu (31.12.) Novu godinu (1.1.), na način da otac preuzme djecu na adresi majke na Staru godinu u 10,00 sati i vrati ih sljedećeg dana (na Novu godinu) do 19,00 sati, na istu adresu,

    - tijekom ljetnih školskih praznika osobni odnosi oca i djece odvijati će se u kontinuitetu od 1. kolovoza do 15. kolovoza, na način da otac djecu preuzme na adresi majke 1. kolovoza u 10,00 sati i vrati ih na istu adresu 15. kolovoza do 19,00 sati, dok će se osobni odnosi majke i djece odvijati u kontinuitetu od 15. srpnja do 1. kolovoza do 10,00 sati.

    II. Svaka stranka snosi svoje troškove ovog parničnog postupka.“

    2. Protiv prvostupanjske presude tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP), a u svezi s odredbom članka 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23., dalje: ObZ). Tuženik predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsku presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    3. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu u kojem predlaže odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu.

    4. Žalba tuženika nije osnovana.

    5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev majke za izmjenom odluke o ostvarivanju osobnih odnosa mlt. djece s ocem.

    6. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev te odredio izmjenu režima održavanja osobnih odnosa oca i djece na način kako je to navedeno u odlomku 1. obrazloženja ove odluke uz zaključak da je ovakav način održavanja osobnih odnosa oca i djece u najboljem interesu mlt. djece.

    7. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Također prvostupanjski sud nije počinio povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a (na koju povredu tuženik u žalbi posebno ukazuje) jer pobijana prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Pored toga, ona je jasna, razumljiva i nije kontradiktorna.

    8. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud utvrdio slijedeće odlučne činjenice:

    - da je rješenjem Općinskog suda u Varaždinu br. R1 Ob-133/2019 od 6. ožujka 2019. razveden brak stranaka te da je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojim je dogovoreno da mlt. djeca (mlt. RN rođ. **.**.2017. i mlt. LN rođ. **.**.2013.) stanuju s majkom, dok će s ocem ostvarivati osobne odnose i to svaki ponedjeljak i četvrtak od 16,00 do 21,00 sat, prvi vikend od petka od 16,00 do subote do 19,00 sati, te drugi vikend od subote od 19,00 do nedjelje do 19,00 sati, pa tako naizmjenice, svaki drugi državni praznik i blagdan te 7 dana godišnjeg odmora oca,

    - da je pravostupanjski sud stava da sada kad su djeca u dobi od 8 i 12 godina starosti (mlt. RN rođ. **.**.2017. i mlt. LN rođ. **.**.2013.) dinamiku održavanja osobnih odnosa djece i oca potrebno prilagoditi potrebama djece sukladno njihovoj dobi, njihovim školskim obveza i izvanškolskim aktivnostima,

    - da je Zavod za socijalni rad, Područni ured Varaždin (dalje: Zavod) u svom mišljenju naveo kako je dinamiku ostvarivanja osobnih odnosa oca i djece potrebno prilagoditi potrebama i obvezama djece,

    - da je Zavod posebno istakao kako nisu utvrđene zapreke koje bi ograničavale kontakte djece i oca, zbog čega pozdravlja povećanje opsega kontakata djece i oca,

    - da je Zavod posebno ukazao da se novim prijedlogom ne smanjuju kontakti između oca i djece,

    - da je Zavod naveo kako djeca dobro funkcioniraju unutar konteksta susreta i druženja s ocem koji se trenutno provodi dok promjena dinamike, na način da bi djeca naizmjenično kod svakog roditelja provodila cijeli vikend, također ne bi negativno utjecala na funkcioniranje mlt. djece niti bi isto narušavalo njihovu dobrobit,

    - da su djeca izrazila želju da provode kontinuirano vrijeme sa svakim od roditelja kroz vikend,

    - da je u dopunskom mišljenju Zavod naveo kako je uzeo u obzir iskaze djece dane posebnoj skrbnici, a u kojim iskazima su djeca izrazila želju da vikend u cijelosti provode s jednim, odnosno drugim roditeljem, pri čemu smatra kako je u najboljem interesu mlt. djece da provode vikend u cijelosti sa svakim od roditelja naizmjence.

    9. Temeljem utvrđenih činjenica prvostupanjski je sud zaključio kako su u predmetnom slučaju ispunjene zakonske da se izmjeni dinamika održavanja osobnih odnosa s ocem na način da djeca s ocem provode svaki drugi vikend od petka nakon završetka škole do nedjelje u 19 sati i po dva dana u tjednu od završetka nastave do 21.00 sat te polovinu državnih praznika i blagdana, kao i da djeca za vrijeme ljetnih školskih praznika imaju boravak kod svakog roditelja po 15 dana, sve na način kako je to specificirano u točki I. obrazloženja ove drugostupanjske presude, jer je to u najboljem interesu djece.

    10. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a.

    11. Odredbom članka 5. stavak 1. ObZ-a propisano je da sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit.

    Odredbom članka 5. stavak 2. ObZ-a propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s oba roditelja, osim ako je to u suprotnosti s djetetovom dobrobiti.

    Odredbom članka 119. stavak 1. ObZ-a propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. istog članka propisano je da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta.

    12. Žalbenim razlozima tuženika, koji se svode na osporavanje zaključka i razloga zbog kojih prvostupanjski sud smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za izmjenu dinamike održavanja osobnih odnosa djece s ocem, nisu dovedene u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane prvostupanjske presude.

    Prvostupanjski je sud prilikom određivanja nove dinamike održavanja osobnih odnosa djece s ocem prvenstveno vodio računa o najboljem interesu djece. U tom kontekstu prvostupanjski je sud uvažio i izraženo mišljenje djece koje je u suglasnosti s mišljenjem Zavoda, kao pomoćnog tijela suda (članak 356. ObZ-a), ali i u suglasnosti s pravom oca da ostvaruje osobne odnose sa svojom djecom u širokom obimu kao i prije izmjene dinamike održavanja osobnih odnosa (članak 95. stavak 1. ObZ-a). Naime, prvotni plan održavanja osobnih odnosa djece s ocem bio je prilagođen potrebama djece koja su u trenutku razvoda roditelja (2019.) imali 2 godine mlt. RN (rođ. **.**.2017.) i 6 godina mlt. LN (rođ. **.**.2013.), i to na način da tako mala djeca ne bi bila duže od 2 dana bez drugog roditelja. Sad kad su djeca narasla (8 i 12 godina starosti u trenutku zaključenja glavne rasprave), prvostupanjski sud utvrđuje da je dinamiku održavanja osobnih odnosa djece s ocem potrebno prilagoditi djeci i njihovim školskim obvezama i izvanškolskim aktivnostima i to na način da se ne smanji obim održavanja osobnih odnosa djece s ocem kako je to upozorio Zavod.

    Predmetnom dinamikom održavanja osobnih odnosa djece s ocem na način da djeca s ocem provode svaki drugi vikend i po dva dana u tjednu od završetka nastave do 21.00 sat te polovinu državnih praznika i blagdana, kao i blokove od 15 dana za vrijeme ljetnih školskih praznika, prvostupanjski sud je zadržao široki opseg kontakta djece i oca. S druge pak strane, poštivana je želja djece da cijeli vikend provode s jednim roditeljem.

    Posebno je za istaknuti kako je ovakvom dinamikom održavanja osobnih odnosa prvostupanjski sud vodio računa o dovoljnom opsegu kontakta djece s ocem kako bi se osigurala uloga oca u odgoju djece. Naime, uloga oca u odgoju nikad neće postati nevažna, a pojava rizičnih ponašanja kod adolescenata je sve češća u moderno doba, važno je da su roditelji svjesni i informirani o tome koliki utjecaj odnos s ocem ima na adolescente prvenstveno u pogledu emocionalnog i socijalnog razvoja, ali i mogućnosti pribjegavanja rizičnim ponašanjima. Stoga se dakle u modernom dobu, očeva uloga više ne svodi samo na financiranje obitelji. Danas otac i majka podjednako sudjeluju u različitim aktivnostima u životu djeteta, međutim te aktivnosti razlikuju se po dinamici i mjestu događaja. Iako je uloga oca u odgoju definitivno dobila na važnosti, to ne umanjuje majčinu ulogu. Bez obzira u koliko globaliziranom svijetu čovjek živi, obitelj je i dalje ostala njegova primarna zajednica. Upravo zato je Zavod u svom mišljenju naveo kako nema zapreke za promjenom dinamike održavanja osobnih odnosa, ako se novim prijedlogom ne smanjuju kontakti između djece i oca.

    13. Nije osnovan žalbeni navod tuženika da će po režimu ostvarivanja osobnih odnosa određenog pobijanom presudom provoditi manje vremena s djecom. Također nije osnovan ni žalbeni navod da prvostupanjski sud nije postupio po uputi drugostupanjskog suda. Naime, pobijanom presudom prvostupanjski je sud, sukladno uputi drugostupanjskog suda, prilikom određivanja novog režima ostvarivanja osobnih odnosa vodio računa da se novim režimom održavanja osobnih odnosa ne smanjuju kontakti između djece i oca, što je prvostupanjski sud i obrazložio. Kontakti ponedjeljkom i četvrtkom su u istom terminu i obimu kao i prije, novina su cijeli vikendi s oba roditelja, umjesto do sada po pola vikenda sa svakim roditeljem, blagdani i praznici su po pola, a ljetni školski praznici sadrže blokove od po 15 dana sa svakim roditeljem.

    14. Nije osnovan ni žalbeni navod da je činjenično stanje nepotpuno i nepravilno utvrđeno. Naime, sve činjenice potrebne za odluku u ovoj pravnoj stvari su utvrđene, a djeci je omogućeno izražavanje mišljenja preko posebnog skrbnika u smislu odredbe članka 86. stavak 2. ObZ-a u svezi s odredbom članka 2. Pravilnika o načinu pribavljanja mišljenja djeteta (Narodne novine 123/15.).

    Ovdje je za istaknuti kako Europski sud u odluci C protiv Hrvatske, zahtjev, br. 80117/17 od 8. listopada 2020. naglašava da postupak donošenja odluke u kontekstu članka 8. (europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, br. 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.) mora biti pošten iako taj članak nema izričitih procesnih zahtjeva. U svim sudskim i upravnim postupcima koji utječu na prava koja se jamče člankom 8. EKLJP-a, djeca, koja su sposobna oblikovati vlastita mišljenja, moraju biti saslušana te će se njihovom mišljenju dati odgovarajuća težina u skladu s njihovom dobi i zrelošću. U predmetnom slučaju prvostupanjski je sud tako postupio.

    15. Posebno je za istaknuti kako je prvostupanjska presuda obrazložena sa stajališta najboljeg interesa djece te prava djece i oca na ostvarivanje i održavanje redovnih međusobnih odnosa, dakle primjenom odredbe članka 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine“, Međunarodni ugovori, br. 12/93. i 20/97.,dalje: Konvencija) i članka 5. ObZ-a te odredbe članka 4. Konvencije o kontaktima s djecom (CETS, br. 192, 15. svibnja 2003.; Zakon o potvrđivanju konvencije, Narodne novine Međunarodni ugovori br. 7/08.). Stoga je neosnovan žalbeni navod nedostatka obrazloženja pobijane presude.

    16. Kako u predmetnom slučaju nije bila sporna kvaliteta odnosa tuženika s djecom, kao ni način ostvarivanja roditeljske skrbi, nije bilo potrebno saslušavati roditelje tuženika UNU i ČN u svojstvu svjedoka. Naime, predmet postupka je bila izmjena dinamike održavanja osobnih odnosa djece s ocem na način da se ne smanjuju kontakti između djece i oca, a tuženik je predložio saslušati svojih roditelja na okolnost kvalitete odnosa tuženika s djecom i načina ostvarivanja roditeljske skrbi. Stoga nije osnovan žalbeni navod o povredi prava na pristup sudu, jednakost oružja i kontradiktornost postupka (članak 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a) neizvođenjem dokaza saslušanjem navedenih svjedoka.

    17. Nadalje, nije osnovan ni žalbeni navod o povredi prava na pristup sudu neurednom dostavom. Naime, tuženik je procesne radnje na vrijeme poduzeo i prisustvovao ročištu za glavnu raspravu te nije od prvostupanjskog suda tražio odgodu ročišta radi očitovanja i pravodobnog poduzimanja procesnih radnji. Nadalje, u pogledu upozorenja koje sadrži pisani poziv suda za navesti je da se to odnosi na relativne povrede, ne apsolutne bitne povrede postupka.

    18. Odluka o parničnom trošku iz točke II. Izreke prvostupanjske presude pravilno je i zakonito donesena u suglasju s odredbom članka 366. stavak 1. ZPP-a.

    19. Slijedom svega navedenog trebalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu te potvrditi pobijanu presudu, a ovo na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

    U Splitu 28. siječnja 2026.

    Predsjednica vijeća:

    Vedrana Perkušić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.