Republika Hrvatska
Općinski sud u Makarskoj
Makarska, Kralja Petra Krešimira IV br. 2
P-326/2025-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sucu Angeli Koštro, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod/1 ŽT, pok. GT, [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i pod/2 ZT, [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), oba zastupana po punomoćnici Suzani Alač, odvjetnici iz Makarske, protiv tuženika Republike Hrvatske, (OIB: 52634238587) zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. siječnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnice tužitelja Suzane Alač, odvjetnice i zz tuženika JT, zamjenice u ODO, dana 28. siječnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da su tužitelji ĆT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isključivi vlasnici dijelova čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1223, K. o. [katastarska općina] i to ZT je isključivi vlasnik ove čestice u površini od 16 m2 koji dio je na skici nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Perice Puljića od 22. rujna 2025. godine prikazana slovima A-B-C-D-A i žutom bojom (koja skica čini sastavni dio ove presude),a ĆT je isključivi vlasnik dijela ove čestice u površini od 63 m2, koji je na istoj skici prikazan plavom bojom i slovima B-E-F-G-H-C-B, pa su tužitelji ovlašteni temeljem ove presude, po pravomoćnosti iste, posebnim prijavnim listom kojeg će izraditi ovlašteni geometar, a potvrditi Ured za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Makarska, od navedenih dijelova čest. zem. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], formirati zasebne katastarske čestice, koje će temeljem ove presude i tog prijavnog lista upisati na svoja imena za cijelo, uz istodobno brisanje vlasničkih prava na navedenim novoformiranim česticama, sa imena tužene Republike Hrvatske:“
Obrazloženje
Tužitelji pod/1File ĆT i pod/2 ZT podnijeli su tužbu, protiv tuženika Republike Hrvatske, radi utvrđenja, dana 20. ožujka 2025. godine, u kojoj navode da se nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 1223 upisane površine 290 m2, k. o. [katastarska općina] je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske. U katastarskoj evidenciji je također upisana Republika Hrvatska i to pod pučkim nazivom „ Na kraj“, katastarske kulture pašnjak, površine 290 m2 u posjedovnom listu broj 519 k. o. [katastarska općina]. Navodi da bez obzira na zemljišnoknjižni i katastarski upis da su tužitelji isključivi vlasnici dijelova predmetne nekretnine. Navode da njihova kuća ima oznaku čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] koje da su od pamtivijeka u vlasništvu njihove obitelji, te su iste upisane kao suvlasništvo tužitelja u zemljišnoj knjizi. Navode da su podijelili staro obiteljsko imanje, te ranije pojate i konobe renovirali i dogradili, a između sebe su dogovorili koji dio kuće i okućnice kome od njih pripada, pa da tako i predmetni dijelovi utužene čest. zem. [katastarska čestica] pripadaju u isključivo vlasništvo tužitelja. Predmetni dijelovi utužene nekretnine su omeđeni suhozidom na kojim su tužitelji izgradili nove zidove ne dirajući pri tome gabarite i međe koje su bile unatrag više od sto godina, a da same tužitelje i njihove prednike nije nitko ometao u ostvarivanju vlasničkih prava.
U odgovoru na tužbu tuženik ističe da tužitelji ničim ne dokazuju pravno relevantne činjenice i to tko su prednici tužitelja, kada su stupili u posjed nekretnina, kakva je bila kvaliteta njihova posjeda, postoji li kontinuitet posjeda i je li vlast prednika tužitelja na predmetnim nekretninama trajala kroz zakonom propisano vrijeme. U dokazne svrhe ovaj sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (list 7), izvod iz katastarskog plana (list 10), izvod iz posjedovnog lista broj 519 (list 11), skicu terena (list 12), zahtjev za mirno rješenje spora (list 13-15), podnesak tuženika od 11. rujna 2024. (list 16-17), uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska, klasa: 935-08/15-02/164, ur. br. 541-26-02-04/5-15-2 (list 18), kopija snimke iz zraka (list 19), suglasnost Jedinstvenog upravnog odjela Općine Gradac klasa. 022-05/16-04/2686, ur. br. 2147- 04/16-04 (list 20), službeni glasnik Općine Gradac broj 13/16 (list 21), Odluku Općinskog vijeća Općine Gradac, klasa: 022-05/16-01/19, ur. br. 2147-04-16-01 (list 22), rješenje o izvedenom stanju Splitsko-Makarska županije Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Makarska klasa: UP/I-361-02/18-03/0522, ur. br. 2181/1-11-06/09-22-0012 (list 23-25), rješenje o izvedenom stanju SDŽ, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Makarska, klasa:
UP/I-361-02/13-03/1965, ur. br. 2181/1-11-10/05-21-0013 (list 26-28), presudu Općinskog suda u Makarskoj broj P-325/2025 (list 42-44), skicu terena (list 45), izveo dokaz očevidom uz sudjelovanje vještaka mjernika Perice Puljića (list 53-56 i list 67- 72),te izveo dokaz saslušanjem svjedoka VT, MT i AT (list 54-55).
Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako cjelokupnog tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99. i 117/03.), ovaj sud došao je do uvjerenja da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
Iz iskaza svjedoka VT utvrđeno je da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa] na predjelu kojeg zovu Babići, a ista da se ranije nalazila u posjedu oca tužitelja i to sada pok. GT. Ranije da se na predmetnoj nekretnini nalazila kuća oca tužitelja, te vrtovi kako sa istočne tako i sa zapadne strane njegove kuće, a u zapadnom dijelu da se nalazila dimna kužina. Iz iskaza je utvrđeno da je sada pok. GT imao dva sina i to ŽT i ZT. Nakon očeve smrti njih dvojica da su se podijelili na način da je tužitelj ĆT dobio kuću i okućnicu u istočnom dijelu dok je ZT dobio kuću i okućnicu u zapadnom dijelu. Utvrđeno je da je na ovoj lokaciji i u ovim kućama živio i djed tužitelja sada pok. ĆT i sve to da je njihova starina. Iz iskaza je utvrđeno da su sve ono što se nalazi na predmetnoj nekretnini, kao i preostali dio kuće i okućnice svi nesmetano koristili, te da ih u tome nije nitko nikada smetao. Iz iskaza je utvrđeno da je svjedoku poznato da je na užem lokalitetu bilo državnog zemljišta, ali se ono nalazilo poviše betonskog zida koji predstavlja granicu predmetne nekretnine, dok se na utuženoj nekretnini i ispod nje nalazio posjed tužitelja i njihovih prednika.
Iz iskaza svjedoka MT utvrđeno je da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa], a to da mu je poznato jer je susjed, te se njegova kuća nalazi nekih 50-ak metara dalje. Utvrđeno je da je svjedok u djetinjstvu dolazio na ovaj predio te se igrao s tužiteljem. Predmetna nekretnina koja predstavlja dio kuće i okućnice tužitelja da se ranije nalazila u posjedu sada pok. oca tužitelja GT. Kuća koja se nalazi na terenu da se tu nalazi oduvijek odnosno od kada svjedok zna za sebe da se ta kuća nalazila na terenu, dok se istočno i zapadno nalazila okućnica s vrtlima. Svjedoku da je poznato da je sada pok. GT sa sjeverne strane napravio gustirnu, a sve što je vidljivo na terenu da predstavlja posjed tužitelja, te se sve to ranije nalazilo i u posjedu njihovog pok. djeda čijeg imena se ne može sjetiti. Sada pok. GT je imao dva sina i to ŽT i ZT. Iz iskaza je utvrđeno da istočni dio sa kućom i okućnicom koristi ĆT ,a zapadni dio sa kućom i okućnicom koristi ZT.
Iz iskaza svjedoka AT utvrđeno je da se predmetna nekretnina koja u naravi predstavlja dio kuće i okućnice tužitelja da se nalazi u [adresa], a to da mu je poznato jer je daljnji rođak tužitelja, a i njegova prabaka je rodom ZT. Svjedok da je ujedno susjed, te se njegova kuća nalazi nekih 50 metara zračne linije udaljena, a da se svjedok kao dijete tu igrao i dolazio na taj lokalitet. Povise predmetne nekretnine odnosno poviše betonskog zida koji na terenu predstavlja granicu je bilo državno zemljište koje je dodijeljeno susjedima za gradnju njihovih kuća, dok sve što se nalazi ispod tog zida je pripadalo Babićima od pamtivijeka Sve kuće i okućnica da je ranije pripadala ocu tužitelja sada pok. GT koji je od djece imao dva sina i to ŽT i ZT. Nakon smrti GT sve to na terenu da su nastavili koristiti njegovi sinovi ŽT i ZT s time da istočni dio s kućom i okućnicom koristi ĆT, a zapadni dio sa kućom i okućnicom koristi ZT. Svjedok da cijeli život živi u [adresa], te da nije nikada čuo ili vidio da bi tužitelje ili njihove prednike itko smetao u posjedovanju. Iz iskaza je utvrđeno da je betonski zid koji predstavlja sjevernu granicu predmetne nekretnine izgradio susjed sada pok. TT 60-tih godina prošlog stoljeća i isti se od tada nalazi na terenu i nitko tu granicu na terenu nije osporavao.
Iskazima svjedoka ovaj sud je poklonio vjeru obzirom su isti iskazivali životno, logično i u bitnom suglasno, te u skladu s dokumentacijom koja prileži spisu. Iskazima navedenih svjedoka ovaj sud je poklonio vjeru obzirom se radi o mještanima i susjedima kojima je dobro poznato stanje na terenu.
Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. zl. 1223, k. o. [katastarska općina] je upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo.
Uvidom u Izvod iz posjedovnog lista broj 519 utvrđeno je da je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica], Na kraj, pašnjak, površine 290 m2 upisana kao posjed Republike Hrvatske.
Uvidom u uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska klasa 935-08/15-02/164, ur. br. 541- 26-02-04/5-15-2 utvrđeno je da je građevina označena kao A locirana na k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] prikazan na snimci iz zraka izrađenoj temeljem snimanja iz zraka obavljenog 1951. godine .
Uvidom u Suglasnost jedinstvenog upravnog odjela Općine Gradac, klasa: 022- 05/16-04/2686, ur. br. 2147-04/16-04, utvrđeno je da je istim utvrđeno da je navedeni odjel suglasan sa ZT iz [adresa] može izvršiti legalizaciju svoje nezakonito dograđene stambene zgrade izgrađene u [adresa] označene kao čest. zem. [katastarska čestica], dio 2977/2 i 45677/2, k. o. [katastarska općina] .
Uvidom u Odluku Općinskoga vijeća Općine Gradac, klasa: 022-05/16-01/19, ur. br. 2147-04-16-01, utvrđeno je da je istom odlučeno o ukidanju statusa javnog dobra u općoj upotrebi na dijelu nerazvrstane ceste označene kao č.z. 4567/2 k. o. [katastarska općina].
Uvidom u rješenje o izvedenom stanju Splitsko-makarska županije Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Makarska, klasa: UP/I-361- 02/18-03/0522, ur. br. 2181/1-11-06/09-22-0012 donesenog temeljem zahtjeva ZT utvrđeno je da se istim ozakonjuje završena rekonstrukcija poluugrađene stambene manje zahtjevne zgrade, dijelom ravnog, a dijelom trostrešnog krova katnosti suteren i prizemlje sa tri stambene jedinice i pomoćnim prostorijama ukupne bruto površine 111.53 m2 koja je izgrađena na čest zem 2873/13, 2977/2 i 4567/2 k. o. [katastarska općina].
Uvidom u rješenje o izvedenom stanju SDŽ, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava makarska klasa UP/I-361-02/13-03/1965, ur. br. 2181/1- 11-10/05-21-0013 donesenog temeljem zahtjeva ŽT utvrđeno je da se istim ozakonjuje završena poluugrađena manje zahtjevna stambena zgrada stambene namjene kosog nadstrešnog krova, katnosti suteren, prizemlje, kat u kojoj se nalaze tri stambene jedinice izgrađena na čest. zem [katastarska čestica], dio 2873/17 i dio 4567/2 k. o. [katastarska općina].
Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka mjernika Perice Puljića utvrđeno je da su predmet nalaza i mišljenja dvije nekretnine u [adresa], u [adresa], te se radi o dvije spojene nekretnine različitih vlasnika, od kojih je prva položena zapadno i sastoji se od pomoćne zgrade i dvorišta, dok je druga položena istočno i sastoji se od dijela obiteljske kuće i dvorišta. Sastavni dijelovi predmetne nekretnine su dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 16 m2 koji je na skici označen slovima A-B-C-D-A dok je drugi dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 63 m2 na skici prikazana i označena slovima B-E-F- G-H-C-B.
Nalazu i mišljenju vještaka mjernika ovaj sud je poklonio vjeru, obzirom je isti izrađen stručno i skladu s pravilima struke, a na koji nalaz stranke nisu imale primjedbi. Naime, u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine u čl. 388. st. 4. je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije tog datuma. Nadalje, dana 17. studenog 1999. godine Ustavni sud Republike Hrvatske je ukinuo čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98,137/99,22/00,73/00,114/01,79/06,141/06,146/08,38/09,153/09,143/12 i 152/14- u daljnjem tekstu ZV),(Odluke U-I-58/1997, U-I-1235/1997, U-I-1237/1997, U- I 1053/1997 i U-I 1054/1997 od 17. studenog 1999. godine-Narodne novine broj 137/99 od 04. prosinca 1999. godine).
Odredbom čl. 159. st. 4 ZV-a propisano je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba tada za stjecanje prava vlasništva je potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošteni posjed 40 godina.
Prema tome u konkretnom slučaju je bilo potrebno utvrditi činjenice da li postoje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini prije 08. listopada 1991. godine kada je ukinuto društveno vlasništvo. Ovo iz razloga jer je prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama Rev-2776/206 od 29. siječnja 2019. godine i Rev-x-974/2017 od 07. svibnja 2019. godine kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati vrijeme prije 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđanju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388 st. 4. ZV-a nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.
Nadalje, Europski sud za ljuska prava u svojoj presudi Trgo protiv Republike Hrvatske broj 35298/04 je izrazio shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina ex lege na temelju odredbe čl. 388 st.4 ZV-a, stupanjem na snagu tog zakona 01. siječnja 1997. godine postao vlasnik posjedovane nekretnine odnosno da posljedicu ukidanja odredbi čl. 388.st. 4. ZV-a ne može snositi osoba koja je stekla neko pravo tj. da se greške koje su počinila državna tijela mora snositi država, te se takve greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi.
U presudama Europskog suda Radomilja i drugi protiv Hrvatske broj 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske broj 22768/12/10 izraženo je i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe odnosno da nije odlučno da li je tužba podnesena nakon 17. studenog 1999. godine, kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojim je odredba čl. 388. st. 3. ZV-a , ukinuta.
Stoga je u konkretnom slučaju obzirom da u tužbi tužitelji tvrde da su se njihovi prednici nalazili u kontinuiranom, mirnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, koji u naravi predstavljaju dio kuće i okućnice tužitelja pod/1 i /2, pa da su iste stekli dosjelošću, u postupku je bilo potrebno utvrditi je li prednik tužitelja računajući i posjed njihovog pravnog prednika, a budući je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 20. ožujka 2025. godine unatrag 40 godina, računajući i vrijeme prije 08. listopada 1991. godine, bio u posjedu predmetnih nekretnina.
Imajući u vidu sve prethodno navedeno, a posebno iskaze saslušanih svjedoka kojima je ovaj sud poklonio vjeru, kao i ostale dokaze izvedene tijekom ovog postupka, a sve promatrajući kroz prizmu prethodno navedenih zakonskih propisa i važećeg pravnog shvaćanja Europskog suda za ljudska prava, utvrđeno je da se predmetna nekretnina ranije nalazila u posjedu sada pok ŽT, djeda tužitelja, nakon njegove smrti u posjedu njegovog sina, sada pok. GT (oca tužitelja), a nakon njegove smrti u posjedu samih tužitelja koji su na istoj nastavili izvršavati faktičnu vlast i posjedovne čine bez da ih je itko u tome smetao.
Stoga, imajući u vidu promatrano razdoblje, a uzimajući u obzir iskaze svjedoka i mogućnost njihovog neposrednog opažanja obzirom se radi od domicilnim stanovnicima, a uzimajući u obzir i njihova saznanja do kojih su došli od svojih pravnih prednika, te utvrđenja suda prilikom očevida na terenu, sve navedeno ukazuje na zaključak da se predmetno zemljište ranije ekonomski iskorištavalo na način kako su iskazivali saslušani svjedoci, te da se predmetno zemljište nalazilo u nesmetanom i kontinuiranom posjedu prednika tužitelja, a nakon njihove smrti i temeljem diobe u posjedu samih tužitelja pod/ 1 i /2 još od početka 20-og stoljeća, pa tako i u razdoblju prije 08. listopada 1991. godine, na kojem su isti izvršavali faktičnu vlast i posjedovne čine, bez da ih je u tome itko smetao ili da bi neka treća osoba polagala kakvo pravo na istoj, čime su se i ostvarili uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću.
Obzirom iz svega navedenog proizlazi da su tužitelji pod/1 i pod/2 osobno i putem svojih pravnih prednika nedvojbeno uživali pošten i kontinuiran posjed točno određenog dijela utužene nekretnine kroz zakonom određeno vrijeme od 40 godina, koji je potreban za stjecanje dosjelošću, s time da je evidentno da su ga je oni uživali i dulje od roka potrebnog za stjecanje, ovaj sud je došao do uvjerenja da su upravo tužitelji izvorno putem dosjelosti stekli vlasništvo utuženih dijelova predmetne nekretnine na način kako je navedeno u izreci sukladno čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Odluku o troškovima sud nije donosio obzirom tužitelji nisu niti tražili naknadu istih
Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Makarskoj, 28. siječnja 2026. godine
Sudac
Angela Koštro
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348 ZPP-a).
Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335 ZPP-a).
DNA:
1. Pun. tužitelja
2. Zz tuženika
3. U spis
