REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-387/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj DŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i tuženik LŠ fu Vincenzo, S. Pietro in Selve, nepoznatog boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik Zoran Sloković, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Zustović, Marina Matanović i Zoran Sloković, u Pazinu, Franine i Jurine 7, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 27. siječnja 2026. u prisutnosti tužitelja, 28. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], pa je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika, Zoranu Slokoviću, odvjetniku u Pazinu, naknadi troškove ovog postupka u iznosu 187,50 eura (sto osamdeset sedam eura i pedeset centi), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 19. svibnja 2025. podnio tužbu (stranice 1–3) radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da je tuženik dužan trpjeti da se izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja. U obrazloženju tužbe je u bitnome naveo da je stvarni vlasnik predmetne nekretnine tužitelj u cijelosti, koji se sam i preko svojih pravnih prednika nalazi oduvijek u njezinom neprekinutom i nesmetanom posjedu. Tužitelj i njegova obitelj dugi niz godina utuženu nekretninu drže kao svoju, kontinuirano je obrađuju, po potrebi sade različite kulture, a određenih godina nekretninu drže kao pašnjak.

2. Tuženik, kojeg je u postupku zastupao privremeni zastupnik Zoran Sloković (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-387/2025-7 od 9. srpnja 2025., str. 20– 22), u odgovoru na tužbu od 17. srpnja 2025. (str. 25), opreza radi usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju predloženih dokaza od strane tužitelja.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu, i to: izvatka iz zemljišne knjige (str. 4–6), izvoda iz katastarskog plana (str. 7–8, 52), izvoda iz posjedovnog lista (str. 9–1, 53), ortofoto snimke (str. 50–51); kao i izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke, iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj, radi identifikacije utužene nekretnine, i saslušanjem svjedoka ZŠ i HŠ te tužitelja (zapisnik od 27. siječnja 2026., str. 41–44), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] (sada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina] (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da je kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine upisan tuženik. Nekretnina je kod nadležnog Odjela za katastar nekretnina Pazin (posjedovni list br. 277) upisana kao posjed OŠ ([adresa]).

6. Predmetna nekretnina identificirana je u postupku od strane mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao stručan i objektivan. Utvrđeno je da je u katastru upisana kao oranica s 532 m2. U naravi ista odgovara upisu. Nalazi se istočno od k. č. [katastarska čestica], zapadno od k. č. [katastarska čestica]. Parcela je uska, bez definirane sjeverne, istočne i zapadne međe, osim dijela suhozida na jugu, a i čini površinu oranice sa susjednom k. č. [katastarska čestica]. Na predmetnoj čestici nalazi se stup dalekovoda kojega se ne može precizno definirati.

7. U stvarnom posjedu predmetne nekretnine danas je tužitelj, a prije njega u posjedu je bio njegov otac ZŠ (Viktor) koji je umro 1998. On je tu nekretninu stekao kupoprodajom od njezinih ranijih posjednika i vlasnika, D i OŠ, još kada je tužitelj bio dijete. Predmetnu nekretninu tužitelj koristi kao oranicu i pašnjak, a na jednak način koristio ju je i njegov otac. Posljednje je tužitelj na predmetnoj nekretnini posadio djetelinu, a nakon toga je održava košnjom.

7. 1. Navedeno je sud utvrdio na temelju uvjerljivih i suglasnih, i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka, ali i tužitelja koji je iskazivao suglasno sa svjedocima. HŠ (rođenom 1946.) i ZŠ (rođenom 1949.), koji su od rođenja živjeli u [adresa], u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, a HŠ živi i danas, posjedovno stanje nije moglo ostati nepoznato. Osim toga, obitelj HŠ je imala, a ZŠ danas ima, u vlasništvu i posjedu nekretnine koje neposredno graniče s predmetnom. Oni su potvrdili navode tužitelja o načinu korištenja prijepora i o tome tko je koristio prijepor i tko ga danas koristi. Ti su svjedoci iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način.

8. U ovom postupku nije dokazano da su tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to tužitelj zasigurno od smrti oca 1998., znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tuženik, za kojeg ni ne znaju tko je. Osporavala nije ni upisana posjednica OŠ, a ni njezini sljednici. Svjedoci su jedino tužitelja i njegovu obitelj viđali na prijeporu. Tužitelj i prednik su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetne nekretnine ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužitelj to čini i danas.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine od 1998. a prije, putem prednika, najmanje unazad 40 godina. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetnu nekretninu stekao je tužitelj u vlasništvo i dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] (sada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina], te da je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u izreci presude (t. I.).

12. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 75 bodova – 150,00 eura, uvećano za PDV 25 % – 37,50 eura.

12. 1. Zahtjev za naknadu troškova je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 275,00 eura.

12. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 28. siječnja 2026.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj, uz rješenje o sudskoj pristojbi za tužbu i presudu

– tuženik po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.