Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9089/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Tomislava Tomašića, predsjednika vijeća te Maria Soljačića i Marjane Rajić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog Grada Delnice, zbog prekršaja iz članka 168. stavka 1. točke 3. Zakona o gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 84/21.), u povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Sektora za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj: Pp-4067/2022 od 3. listopada 2024,. u sjednici vijeća 28. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Sektora za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni Grad Delnice, oslobođen je optužbe, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, zbog prekršaja iz članka 168. stavka 1. točke 3. (pravilno: točke 2.) Zakona o gospodarenju otpadom, uz obrazloženje da u činjeničnom opisu prekršaja nije opisana ni jedna konkretna radnja odnosno propust okrivljenika, koje moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja koja bi se mogla podvesti pod pravno kvalificiranje prekršaja odnosno koje mjere osiguranja bi trebao donijeti okrivljenik i kojem davatelju javne usluge.
2. Na navedenu presudu tužitelj je podnio žalbu u kojoj navodi da iz spornog prekršajnog naloga u dijelu obrazloženja jasno je naveden opis činjeničnog stanja u kojem je navedeno da u inspekcijskom nadzoru Grada Delnice, kontrolirajući provedbu mjera gospodarenja otpadom sukladno obvezama jedinica lokalnih samouprava propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom, očevidom je utvrđeno da je grad za svoje područje osigurao obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada putem KD Komunalac Delnice d.o.o., Delnice, da je izvršno tijelo Grada Delnice sukladno obvezi iz članka 13. stavka 2. Zakona bio dužan osigurati da davatelj javne usluge, u ovom slučaju Komunalac Delnice d.o.o., preda miješani komunalni otpad u Županijski centar za gospodarenje otpadom „Marišćina“ (ŽCGO Marišćina) sklapanjem sporazuma s trgovačkim društvom Ekoplus d.o.o. koji upravlja ŽCGO Marišćina, o predaju miješanog komunalnog otpada. Nadalje, da je utvrđeno da do dana obavljanja nadzora grad nije postupio prema navedenom članku Zakona, tj. nije putem davatelja javne usluge komunalnog društva Komunalac Delnice d.o.o. osigurao predaju miješanog komunalnog otpada u ŽCGO Marišćina, već je komunalno društvo Komunalac Delnice d.o.o. zbog ne izvršavanja navedenih obveza od strane grada Delnice i dalje miješani komunalni otpad odlagao na odlagalište Sovići laz. Sukladno navedenom, a slijedom navedenog činjeničnog stanja, utvrđeno je da su okrivljenici počinili prekršajno djelo samim činom ne postupanja prema navedenim člancima Zakona, kako je činjenično i pravno kvalificirano u izreci ovog prekršajnog naloga te su se navedenim djelima okrivljenika stekla bitna obilježja prekršaja iz citiranih propisa, za koje je propisana novčana kazna.
3. Žalba nije osnovana.
4. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da u konkretnom slučaju ima osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, na temelju članka 182. toč.1. Prekršajnog zakona, te da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito okrivljenika oslobodio od optužbe, jer djelo, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
5. Okrivljenik je oslobođen optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 168. stavka 1. točke 3. (pravilno: točke 2) Zakona o gospodarenju otpadom da bi dana 14. srpnja 20222. prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora bilo utvrđeno da nije izvršno tijelo grada osiguralo da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad Županijskom centru za gospodarenje otpadom. Međutim, činjenični opis svodi se na zakonski opis prekršaja, bez navođenja konkretne radnje ili propusta okrivljenika.
6. Člankom 168. stavkom 1. točkom 2. Zakona o gospodarenju otpadom propisano je da će se novčanom kaznom kazniti Grad Zagreb odnosno jedinica lokalne samouprave koja nije osigurala da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom (članak 13. stavak 2. točka 1.). Člankom 13. stavkom 2. točkom 1. istoga Zakona propisano je da je izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno osigurati da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom.
7. Uvidom u činjenični opis prekršaja iz optužnog prijedloga, koji je istovjetan opisu iz izreke pobijane presude, utvrđeno je da nisu konkretizirane odlučne činjenice koje bi činile bitna obilježja terećenog prekršaja. U istome nisu naznačeni podaci o tome koji je davatelj javne usluge obavljao sakupljanje komunalnog otpada, na koji način izvršno tijelo nije osiguralo predaju otpada u centar za gospodarenje otpadom, niti je opisano da se miješani komunalni otpad i dalje odlaže na odlagalište. Izostala je, dakle, konkretizacija radnje ili propusta okrivljenika kao konstitutivnog elementa prekršaja.
8. Zakonski opis prekršaja iz članka 168. stavka 1. točke 2. citiranog Zakona pretpostavlja postojanje činjenično određene radnje ili propusta kojima jedinica lokalne samouprave nije osigurala izvršenje propisane obveze. Takve odlučne činjenice moraju biti jasno, precizno i nedvojbeno navedene u činjeničnom opisu djela. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, djelo, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.
9 U odnosu na navode žalitelja da je činjenično stanje detaljno opisano u obrazloženju prekršajnog naloga, treba istaknuti da se sudska ocjena može temeljiti isključivo na činjeničnom opisu sadržanom u optužnom aktu, jer upravo taj opis određuje predmet optužbe i granice odlučivanja. Navodi iz obrazloženja ne mogu nadomjestiti nedostatke činjeničnog opisa, niti se na njima može temeljiti postojanje prekršaja. Dakle, činjeničnim opisom djela ne može se smatrati obrazloženje optužnog prijedloga, u smislu odredbe članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona.
10. Budući da se u ovoj fazi postupka činjenični opis prekršaja ne može dopunjavati niti mijenjati radi otklanjanja utvrđenih nedostataka, a imajući u vidu i načelo zabrane reformatio in peius, žalbu tužitelja trebalo je odbiti kao neosnovanu te potvrditi presudu prvostupanjskog suda kojom je okrivljenik, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobođen optužbe jer djelo kako je opisano u izreci, ne sadrži sva bitna obilježja prekršaja te stoga po propisu nije prekršaj.
11. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 28. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek v.r.
Tomislav Tomašić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
