Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: P Ob-329/2022-89

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Ivanu Poljaku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Davidu Turkalju, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika AU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Damiru Vukmanoviću, odvjetniku u Bjelovaru, radi bračne stečevine, 28. siječnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime bračne stečevine, stekla vlasništvo 17/100 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 74, dvori i oranica u Krčevini ukupne površine 597 m², a koje se u zemljišnoj knjizi vodi na ime tuženika AU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te je tuženik isto dužan priznati i trpjeti upis prava vlasništva tužitelja temeljem ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Bjelovaru, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku AU, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa] da plati tužitelju OU, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom prema odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tuženiku AU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da isplati tužiteljici OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s osnova bračne stečevine iznos od 974,88 eura na ime ulaganja u prizemlje kuće, s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude 28. siječnja 2026. godine do isplate, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, kao i iznos od 8.745,85 eura na ime ulaganja u kat kuće s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude 28. siječnja 2026. godine do isplate sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

III. Preko dosuđenog u točki II. izreke ove presude, a u odnosu na zahtijevane zakonske zatezne kamate na iznos od 974,88 eura za period od 1. siječnja 2014. godine do 27. siječnja 2026. godine i na iznos od 8.745,85 eura za period od 1. siječnja 2021. godine do 27. siječnja 2026. godine, odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice.

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljici u roku od 15 dana naknadi troškove postupka u iznosu od 3.524,77 eura s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, a koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

V. Preko dosuđenog troška u iznosu od 3.524,77 eura u točki IV. izreke ove presude, a do zahtijevanih 4.638,58 eura tj. sa iznosom od 1.113,81 euro zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka se odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu radi utvrđenja bračne stečevine. U tužbi navodi da su ona i tuženik bračni drugovi i u braku su od 20. studenog 1999. godine. Stranke su roditelji četvero djece od kojih je dvoje djece maloljetno i idu u školu dok je dvoje djece punoljetno i žive u kući u [adresa]. Tuženik LU je upisan kao vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] vrt u Krčevini sa 669 m², čkbr. [katastarska čestica] kuća br. 74, dvor i oranica u Krčevini od 597 m², čkbr. [katastarska čestica] oranica u Krčevini sa 2478 m² te se u zemljišnoj knjizi vodi kao AU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. Riječ je o obiteljskoj kući kbr. 133 u [adresa] s okućnicom i pomoćnim građevinama. Obiteljska kuća s gospodarskim zgradama je izgrađena na sve tri pobrojane čestice. U nekretninu tuženika je za vrijeme braka ulagano i ista čini bračnu stečevinu stranaka. Tuženik je nekretninu stekao darovanjem od majke Jane Gegić 2019. godine nakon smrti oca HU. Nakon darovanja stranke su zajedničkim radom i sredstvima adaptirale i dogradile kuću na način da je izmijenjeno krovište i napravljen polukat s tavanskim prostorijama. Na tom polukatu su izgrađene kupaona, kuhinja dvoje spavaće sobe, ostava boravak, novo stepenište dok je u donjem dijelu kuće u cijelosti adaptirana kupaonica. Izgrađen je sustav centralnog grijanja na drva te je kupljena peć na drva za centralno grijanje. Prilikom adaptacije kuće i dogradnje u cijelosti je promijenjeno krovište s krovnim gredama. Tužiteljica iako je gotovo 23 godine u braku nije vlasnica nikakve imovine te se sva imovina u domaćinstvu vodi na tužitelja jer je on na tome tako inzistirao. Tužiteljica je zaposlena kao trgovac, a tuženik radi u SR Njemačkoj kao građevinski radnik. Odnosi između stranaka su teško narušeni te je protiv tuženika u tijeku kazneni postupak. Uslijed narušenih odnosa tuženik je više puta tjerao tužiteljicu s djecom na ulicu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je točno je da su parnične stranke bračni drugovi i da su u braku od 20. studenog 1999. godine, a u kojem braku je rođeno četvero djece. Točno je da je tuženik upisan kao samovlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da se radi o obiteljskoj kući s gospodarskim zgradama te okućnicom i oranicama. Točno je da je tuženik nekretninu stekao darovanjem od majke BU i to Ugovorom o darovanju nekretnina od 27. veljače 2019. godien, a nakon što je darovateljica postala samovlasnik svih tih nekretnina kad je svom suvlasničkom dijelu pridružila i suvlasnički dio HU, njezinog supruga, inače oca tuženika, a opisani suvlasnički dio stekla je rješenjem o nasljeđivanju od 17. srpnja 2018. godine. Dakle, očigledno je da su navedene nekretnine koje čine predmet tužbe stečene od strane tuženika 2019. godine, dok je brak stranaka zaključen 1999. godine, dakle 20 godina prije stjecanja ovih nekretnina. Isto tako, očigledno je da su te nekretnine u trenutku sklapanja braka stranaka, bile suvlasništvo tuženikovih roditelja i da u njihovom stjecanju ni na koji način nije sudjelovala tužiteljica. Nadalje, razvidno je da je Ugovoru o darovanju iz 2019. g. zaključen između tuženika kao daroprimca i njegove majke kao darodavke, tužena nije spomenuta ni na koji način, a posebno ne u smislu da bi njoj pripadao bilo koji suvlasnički dio darovanih nekretnina. Iz navedenog proizlazi da su nekretnine darovane isključivo tuženiku, a što je i rezultiralo stjecanjem samovlasništva nad istima, što ima za posljedicu zaključak da su utužene nekretnine posebna imovina tuženika, koja od potrebnih elementa za utvrđenje bračne imovine, ima jedino element te nekretnine stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka. Međutim, osnov njihovog stjecanja nisu sredstva bračnih drugova stečena u bračnoj zajednici, već se radi o darovanju nekretnine jednom od bračnih drugova, zbog čega tako darovane nekretnine nemaju a niti mogu imati pravni značaj bračne stečevine. Vezano za navodne adaptacije i dogradnje kuće a nakon darovanja, tužena ne nudi nikakve dokaze da bi se to događalo nakon 2019. godine, a niti opisani građevinski radovi zbog svoje vrste i vrijednosti predstavljaju osnov za stjecanje suvlasništva. Dakle, ta nekretnina nije stečena radom bračnih drugova, niti potječe iz imovine koja je stečena njihovim radom, pa tako ista nema status bračne stečevine, niti se za takvu imovinu može primijeniti presumpcija iz Obiteljskog zakona, po kojoj su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici. Poriče se da nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predstavljaju bračnu imovinu stranaka, jer se radi o posebnoj imovini tuženika stečenoj neovisno o pravilima koja vrijede za bračnu stečevinu kao zajedničku imovinu bračnih drugova. Navod da tužiteljica nakon 23 godine braka nije vlasnica nikakve imovine pod pretpostavkom da je točan, ne može biti osnov za stjecanje vlasništva nad utuženim nekretninama, jer one predstavljaju posebnu imovinu tuženika, a ne bračnu stečevinu stranaka. Kazneni postupak koji se vodio je dovršen obustavom postupka. Zbog svih navedenih razloga tuženik se u cijelosti protivi istaknutom tužbenom zahtjevu za utvrđenje bračne stečevine.

3. Tužitelj je, nakon provedenih vještačenja te saslušanja vještaka, na ročištu održanom 4. ožujka 2025. godine postavio tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime bračne stečevine, stekla vlasništvo ¼ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 74, dvori i oranica u Krčevini ukupne površine 597 m2, a koje se u zemljišnoj knjizi vodi na ime tuženika AU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te je tuženik isto dužan priznati i trpiti upis prava vlasništva tužitelja temeljem ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Bjelovaru, sve u roku od 15 dana."

Točka II. tužbenog zahtjeva ostaje neizmijenjena.

U slučaju da sud ocijeni neosnovanim stvarno pravni glavni zahtjev kako je postavljen, to tužiteljica ističe eventualno kumulirani obvezno pravni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku AU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da isplati tužiteljici OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s osnova bračne stečevine iznos od 974,88 eura na ime ulaganja u prizemlje kuće, s pripadajućom kamatom koja teče od 1. siječnja 2014. godine, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, kao i iznos od 8.745,85 eura na ime ulaganja u kat kuće s pripadajućom kamatom koja teče od 1. siječnja 2021. godine sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplatiti troškove postupka, u roku od 15 dana."

3.1. Na ročištu održanom dana 27. listopada 2025. godine tužiteljica je po punomoćniku snizila stvarno pravni zahtjev sa utvrđenja suvlasništva od ¼ dijela predmetnih nekretnina na utvrđenje suvlasništva u 17/100 dijela predmetnih nekretnina.

4. Tuženik se po punomoćniku u cijelosti protivio i ovako postavljenim tužbenim zahtjevima.

5. Radi razjašnjenja spornih činjenica i utvrđenja relevantnog činjeničnog stanja, izveden je dokaz uvidom u izvatke iz zemljišne knjige (list 10-12, 93-94, 97-99), rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj KP-DO-578/2022-8 od 2. listopada 2022. godine (list 13-17), fotografije (list 50-83), potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 1. veljače 2023. godine (list 86-89), ugovor o darovanju nekretnina od 27. veljače 2019. godine (list 90-92), izjavu o promjeni osobnih podataka (list 95-96), presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-575/2018-5 od 26. travnja 2022. godine (list 160-161), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-425/1990-2 od 11. listopada 1990. godine (list 162-163), potvrdu Erste & Steiermarkische bank d.d. od 4. siječnja 2024. godine (list 171-176), predmetne račune (list 214-225), sentencu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 28. prosinca 2005. godine (list 285-286), nalaze i mišljenje poljoprivrednog vještaka Ljiljane Šepak (list 187-195), geodetskog vještaka Ivana Tomljanovića (list 200-207) i građevinskog vještaka DU (list 236-267), očitovanje vještakinje Ljiljane Šepak (list 289) i vještakinje DU (list 290-294), a isto tako je izveden i dokaz saslušanjem vještaka Ivana Tomljanovića (list 309-310), vještakinje Ljiljane Šepak (list 310) i vještakinje DU (list 310-311) te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice (list 121-124) i tuženika (list 125-128) te svjedoka ŠU (list 154), KU (list 155-156) te ČU (list 156-158).

6. Dokazi izvedeni tijekom postupka ocijenjeni su u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

7. Iz iskaza tužiteljice OU, saslušane kao stranke, proizlazi da je predmet tužbenog zahtjeva kuća u [adresa] na kbr. 133. Ta kuća je bila nekada vlasništvo tuženikovog oca ZU. Od dana vjenčanja stranaka 20. studenoga 1999. godine oni su živjeli u toj kući i to s ocem tuženika, ZU, majkom tuženika PU, braćom GU i ČU. U naravi to je bila prizemnica koja se sastojala od dvije spavaće sobe, dnevnog boravka, kuhinje, špajze, predsoblja i kupaonice s wc-om. U dvorištu se nalazila ljetna kuhinja sa prostorijama i to dnevnim boravkom i jednom spavaćom sobom. U tom dvorišnom prostoru živjeli su svekar, svekrva, tuženikovi braća ČU i GU. Suprug i ona su živjeli u kući, u braku je rođeno četvero djece i to kćerka O **.**.2000., sin A **.**.2003., kćerka L **.**.2005. i sin H **.**.2009.. 2006./2007. su se odselili svekar, svekrva i ČU u kuću u [adresa], koju je izgradio svekar, te od ČU supruga i djeca, obzirom se ČU u međuvremenu oženio i dobio djecu. U predmetnoj kući ostali su živjeti tuženik i ona sa djecom, a u dvorišnom prostoru ostao je živjeti brat tuženika GU. GU inače nije nigdje radio, bio je socijalni slučaj, primao je socijalnu pomoć, spavao je u dvorišnom prostoru, a hranio se kod majke. Svekar je umro 2018. godine, te su u ostavinskom postupku svi nasljednici svoje nasljedne dijelove ustupili svojoj majci PU. Svekrva JU je u ožujku 2019. godine predmetnu kuću i okućnicu, sve što ide uz kuću, dakle predmetnu nekretninu, darovala tuženiku. Tada su tuženik i ona krenuli s ulaganjem u predmetnu nekretninu. Do vremena darovanja nisu htjeli ništa ulagati, jer nisu znali kome će u konačnici pripasti predmetna nekretnina, obzirom da tuženik ima braću i sestre. Izvršili su adaptaciju i dogradnju, na način da su podigli kat kuće, dozidavali, promijenili krovište, na katu napravili dvije spavaće sobe, kuhinju sa dnevnim boravkom, kupaonu, stepenište na kat, a u prizemlju su renovirali kupaonicu, na katu su proveli sve instalacije, pa tako i centralno grijanje, a u prizemlju su postavili radijatore, jer je od prije bilo centralno grijanje. U vrijeme izvođenja radova radila je u trgovini Špar, kao i danas, imala je plaću oko 4.000,00 kuna, a zaposlena je u trgovini Špar od 2017./2018. Prije toga je 2016. godine u razdoblju kroz 6 mjeseci radila javne radove preko Općine Rovišće i imala plaću oko 2.600,00 kuna, osim toga nije bila nigdje zaposlena, obzirom su njihova djeca rođena jedno za drugim, ona brinula o djeci. Tuženik u vrijeme vjenčanja nije nigdje radio, nakon toga je počeo raditi najviše građevinske poslove, radio je na području [adresa], četiri godine je radio na moru, a nakon toga je otišao u Njemačku, gdje je radio 9 godina, u Njemačkoj je radio i u vrijeme kada su se izvodili radovi. Ne zna točno kada se vratio, ne zna točno koju je visinu plaće imao. No imao je veću plaću od nje i osim toga primao je dječji doplatak za djecu. Zidarske radove radio je tuženik s prijateljem, ne zna kako se zove, kojem je plaćeno za rad, ne sjeća se koliko, tuženik je njemu platio. Nisu žbukali, već su postavljali knauf, a te poslove je počeo raditi SU no nije ih dobro napravio. Nakon što ga je isplatila i kada je suprug došao iz Njemačke onda su tuženik i ona dalje radili na način da je tuženik rezao i postavljao, a ona je pomagala. Prije toga su se postavljale instalacije. Instalaciju struje radio je majstor EU, ne sjeća se koliko su mu platili. Instalaciju vode i kanalizacije, kao i centralno grijanje radio je brat od majstora EU, koji se zove MU, ne sjeća se koliko su mu platili. Na krovištu radio je tuženikov brat ČU, bez naknade. Pomagali su mu tuženikov prijatelj ĆU, njegov šogor KU, njegovi sinovi ŽU i VU, zatim je pomagao tuženikov brat CU, radio je i sam tuženik. Nakon krovišta radilo se unutarnje stepenište koje je išlo na kat. Brat tuženika KU je predložio gdje bi se moglo to stepenište postaviti, te je i on radio to stepenište s tuženikom. Tuženik je bušio, sin A i ona su pomagali nositi šutu, tuženikov brat KU je radio armaturu, te su tuženik i njegov brat KU vršili betoniranje. Kad se radilo krovište, onda se renovirala kupaonica u prizemlju, na način da se napravila kompletno nova kupaonica, napravio se novi odvod, nova keramika, sanitarije. Te radove je radio tuženikov prijatelj ĐU. Ne zna koliko mu je plaćeno. To je sa ĐU rješavao tuženik. Potom su radili daljnje radove na katu. Keramiku na stepeništu i u kupaonici i kuhinji postavljao je tuženikov prijatelj ne sjeća se kako se zove i koliko mu je plaćeno. Laminate u sobama i dnevnom boravku postavljali su tuženik i najstariji sin A. Radovi su bili završeni prije korone, negdje 2020. godine. Suprug je kupovao materijal, a ona je svojom karticom bankovnog računa platila materijal za renoviranje kupaonice u prizemlju. Tuženik je u vrijeme kada su vršeni radovi dolazio iz Njemačke nekada dva puta mjesečno, ako je bio bliže Hrvatskoj onda je dolazio svaki drugi vikend, a ako je bio dalje od Hrvatske dolazio je jedanput mjesečno. Slao joj je novac na bankovni račun u visini iznosa koji je bio predviđen za plaćanje majstora ili kupnju građevnog materijala. Ona je radila i ostatak vremena bila kod kuće, nadgledala je majstore, a osim toga uvijek je netko bio u kući od djece. Nije kuhala za radnike, jer nije bio takav dogovor. Ona se brinula o kućanstvu, kuhala za obitelj, spremala, čistila, prala, brinula o djeci. U radovima nije sudjelovao otac tuženika, jer je on već prije toga umro 2018. godine. U radovima nije sudjelovala niti majka tuženika, niti tužiteljičina rodbina. Niti majka tuženika, niti bilo tko od obitelji tuženika nije financijski sudjelovao niti u kojem dijelu adaptacije i dogradnje predmetne nekretnine. Od pok. svekra svekrva je imala njegovu ušteđevinu. Tuženikova majka JU je svoju bankovnu karticu dala svom sinu ČU koji je raspolagao njezinim novčanim sredstvima, a oni su osim toga zajedno živjeli. Sav novac koji je imao svekar na svom računu utrošen je za njegovu sahranu u jednom dijelu, a u drugom dijelu se potrošilo za adaptaciju kuće u kojoj su živjeli u [adresa]. Svekrva je darovala kuću u [adresa] svom sinu ČU. Na posebno pitanje punomoćnika tužiteljice navodi da je na katu zidan dimnjak, ne zna vezano za izolaciju ispod krovišta. Kada se napravio kat kuće, onda se postavila svuda plastična stolarija koja se odnosi na sve prozore i na sva unutarnja vrata. Također su se kupila nova ulazna vrata na kuću, PVC. U prizemlju su također promijenili stolariju na način da su svuda stavili PVC prozore, a sobna vrata su ostala ista. Brat tuženika GU nije sudjelovao u radovima, on je sva primanja na ime socijalne pomoći potrošio na alkohol, a preminuo je 21. veljače 2023. godine. Majka tuženika nije nikada bila u radnom odnosu, bila je domaćica. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika navodi da je ljetna kuhinja zaseban odvojen prostor za sebe s krovištem. Za vrijeme braka stranaka nije ništa rađeno u tom prostoru i identično je stanje te ljetne kuhinje kao i danas. Navodi da je ona održavala i taj prostor, vršila košnju, održavala okućnicu i misli da joj pripada suvlasništvo cijele nekretnine. Kada su se vjenčali i bili u braku nije uopće razmišljala da bi trebala čuvati bilo kakve račune vezano za predmetno ulaganje, tako da nije sačuvala račun kojim je kupila materijal za adaptaciju kupaonice u prizemlju. Sjeća se da je taj račun iznosio oko 10.000,00 kn i obuhvaćao je keramičke pločice, umivaonik s ormarićem i ogledalom, tuš kabinu, wc školjku i drugu sanitarnu opremu i materijal koji je trebao za adaptaciju. Kada je suprug bio u Hrvatskoj onda je on plaćao majstore, a kada nije bio u Hrvatskoj onda je ona plaćala majstore. Sjeća se da je tako platila majstora za postavljanje knaufa u iznosu oko 3.000,00 kn. Također se sjeća da je svaki mjesec plaćala stolariju koju su uzeli na otplatu, novcem koji je slao tuženik. U prizemlju, osim adaptacije kupaonice i zamjene prozora, radili su i skidanje postojeće lamperije u predsoblju pored kupaonice i na tom mjestu na jednom dijelu postavili knauf, a jedan dio je pregletan i sve je okrečeno. Puno prije od predmetnih radova u prizemlju su od špajze napravili dječju sobu. To je bilo u vrijeme kada su sa djecom živjeli sami, a kad su djeca već narasla i bilo im je tijesno biti u jednoj sobi. Stropna deka između prizemlja i kata nije se dirala, osim izbijanja u dijelu gdje je išlo stepenište iz prizemlja na kat. Za novo krovište koje se kompletno radilo, nije korištena nikakva stara građa, već su sve kompletno kupili i po koji materijal su išli zajedno tuženik i ona u Dugo Selo. Prije izvođenja radova ona nije raspolagala nikakvom svojom ušteđevinom. Zna da svekrva JU nije financijski sudjelovala u predmetnoj adaptaciji i dogradnji, jer ona osobno nije imala novac, a svekar nije imao nikakve milione, ono što je ostalo na njegovom računu već je rekla da je utrošeno za njegovu sahranu, da je novčanim računom raspolagao tuženikov brat ČU, da se ulagalo u njegovu kuću u [adresa] koja mu je darovana od svekrve. Nakon nekog vremena nakon što je tuženiku darovana predmetna kuća, to je bilo isto 2019. godine, nakon čega je i sam ČU vršio ulaganja u svoju kuću u [adresa]. Osim toga, stranke su imale zajednička dobra primanja, time da je tuženik imao puno veću zaradu, imao je plaću oko 2.000,00 eura, ona je radila, tuženik je primao i dječji doplatak za četvero djece u iznosu od 200,00 eura po djetetu. Osoba imenom ŠU je majstor koji je radio na krovištu, NU je pomagao na tim poslovima, kao i već spomenuti ĆU. Osim materijala za renoviranje kupaonice u prizemlju, putem svog bankovnog računa nije platila neki drugi materijal za adaptaciju i dogradnju. Osim, što je kasnije kupila i platila iz svog računa sve komarnike koji su postavljeni na prozorima na katu, te u prizemlju u dječjim sobama, kuhinji, kupaonici i prostoru između kupaonice i predsoblja. Kompletno krečenje kata i predsoblja u prizemlju je osobno ona odradila na način da je kupila sa svog računa sav materijal i te poslove odradila. U svim radovima je fizički sudjelovala, već je spomenula da je pomagala na postavljanju knaufa, izbacivanju šute, sve pločice i laminat su ona i sin A prenijeli na kat da bude sve pripremljeno prije nego se počne postavljati, sve što je fizički trebalo odraditi, nositi neki materijal, u tome je sudjelovala, sama je krečila, prije podne je bila na poslu, poslije podne je bila na građevini i radila što je god trebalo, a i uzimala je i godišnji odmor kada je trebao veći angažman na građevini. Tuženik je dolazio vikendima, odnosno bio je doma petak, subotu i nedjelju. Godišnji odmor je uzeo kada se radilo krovište, koje se radilo u ljetu, a on je u ljetu u 8. mjesecu uvijek uzimao godišnji odmor. Kada je majstor radio stolariju na katu, to je također bio 8. mjesec kada su oni sa djecom išli na more na tri dana, a u to vrijeme majstor je radio stolariju. Tuženik je preko ljeta u 8. mjesecu bio na godišnjem odmoru i to po tri tjedna.

8. Tuženik AU u svom iskazu navodi da su se on i tužena vjenčali 20. studenoga 1999. godine. Od tada su živjeli u kući u [adresa], zajedno sa njegovim roditeljima UU, PU, braćom ČU i GU, nakon dvije godine i sa Brankovom suprugom, a nakon godine dana i njihovim rođenim djetetom, te djecom stranaka. Tužiteljica je pogrešno navela datum rođenja djece, pa navodi da je kćerka O rođena **.**.2000., ispravljam se 19. travnja 2020. godine, sin A je rođen **.**.2003., kćerka L je rođena **.**.2005. i sin H je rođen **.**.2008.. U vrijeme kad su se vjenčali predmetna kuća je u naravi bila prizemnica sa neuređenim potkrovljem, a sastojala se od dvije velike spavaće sobe, špajze, dnevnog boravka, kuhinje, predsoblja, kupaonice s wc-om, a stepenište je vodilo do ulaza u kuću. Kuća je bila u suvlasništvu njegovih roditelja. U dvorištu se nalazila i danas se nalazi zasebna pomoćna zgrada koja se sastoji od kuhinje, dnevnog boravka i jedne sobe. Stranke te njegov brat GU živjeli su u kući. Tata je živio i radio u Njemačkoj, mama je njemu povremeno dolazila, a kad je dolazila onda je sa njegovim bratom ČU boravila u pomoćnoj zgradi, kao i bratovom suprugom i njihovim djetetom. Režije za kuću i pomoćnu građevinu je on financirao, slao je novac, a tužiteljica je tim novcem raspolagala i plaćala režije i sve što je trebalo. U vrijeme kad su se vjenčali, neprijavljeno je radio u pekari kao dostavljač kruha, imao je plaću oko 3.000,00 kuna, što je radio oko godinu do godinu i pola. Zatim je radio na građevini i to na području [adresa], na otoku Krku, imao je plaću oko 5.000,00 do 6.000,00 kuna. Potom je otišao raditi u Njemačku 2014/2015. godine gdje je radio građevinske poslove, radio je na terenu. Smještaj je osiguravao poslodavac, on je imao troškove hrane, pića, cigareta prijevoza u Hrvatsku i natrag, tako da je mjesečno na to potrošio od 800,00 do 1.000,00 eura. Imao je plaću oko 2.100,00 do 2.200,00 eura. Primao je dječji doplatak i to od 160,00 do 170,00 eura po djetetu, a za najmlađe dijete 200,00 eura. Iz Njemačke se vratio 31. siječnja 2023. godine. 2004./2005. godine brat ČU i njegova supruga, dijete, mama i tata odselili su se u kuću u [adresa], koju je sagradio njegov otac za njih sve zajedno negdje 2002./2003. godine. Tu kuću je majka darovala njegovom bratu ČU 2020. godine. Njegov otac je bio u Njemačkoj 36 godina i radio je građevinske poslove, imao je plaću oko 2.200,00 do 2.300,00 dem, prestao je raditi 2008. godine, mirovinu iz Njemačke je primao u iznosu oko 600,00 do 700,00 eura, primao je mirovinu iz Makedonije ali ne zna visinu, a hrvatsku mirovinu nije primao. Majka je bila domaćica, bila je boležljiva, u Njemačkoj je bila u bolnici 3 do 4 mjeseca 2001./2002. godine. Ona je odlazila ocu u Njemačku gdje se zadržala i po mjesec dana, otac je dolazio mjesečno jedanput do dva puta mjesečno u RH. Otac je umro 2018. godine u svibnju, u ostavinskom postupku iza oca svi su se odrekli ostavinske imovine oca u korist majke. Nakon očeve smrti majka mu je darovala predmetnu kuću 2019. godine. Nakon darovanja predmetne kuće, započela je adaptacija i dogradnja na predmetnoj kući. U potkrovlju, odnosno iznad prve deke dogradili su tri reda, koliko je trebalo da se mogu napraviti stambene prostorije, napravilo se krovište, tako da se postavio knauf, daske i crijep. Nije se žbukalo, već se postavljao knauf koji je gletan. Iz prizemlja na potkrovlje izgradile su se unutarnje stepenice. U potkrovlju su se postavile instalacije struje, vode, te su provučene cijevi iz centralnog grijanja iz prizemlja, ali se nisu postavili radijatori. U potkrovlju nema grijanja niti putem peći. U potkrovlju se postavio laminat u sobama, dnevnom boravku, hodniku, a keramičke pločice u kuhinji, kupaonici i stepeništu. Knauf je započeo raditi njegov prijatelj TU koji nije imao vremena to do kraja napraviti, pa je on nastavio raditi, da bi onda knauf počeo raditi SU kojeg je preporučila šefica njegove supruge, no radio je jako loše pa je on sa prijateljem B iz [adresa] još tjedan dana popravljao njegov posao. Sjeća se da su to radili baš kada se dogodio potres u Petrinji. Prvog majstora SU je platio iznosom od 3.000,00 kuna. Supruga je nosila u potkrovlje jednu turu knaufa sa sinom A i s njim. Poslove na krovištu kao majstori radili su on i brat ČU, pomagali su im ĆU, RU, FU, KU, a njegovi sinovi VU i ŽU su radili po jedan dan, svi su radili bez naknade. Zidanje je on vršio. Instalacije vode i struje i provlačenja cijevi centralnog grijanja iz prizemlja radili su braća MU i EU. Svaki od njih je plaćen iznosom od oko 600,00 eura. Laminat je postavio on, a pomagao mu je sin A. Nešto je od laminata supruga nosila u potkrovlje. Keramičke pločice postavljao mu je prijatelj IU, bez naknade. Stepenište u potkrovlje radili su on i brat KU, a sin i supruga su nosili šutu. Tužiteljica je pomagala ovo što je naveo, koliko je stigla od posla i od kućanskih poslova. Ona je radila i vikendima te subotom i nedjeljom. Stolariju PVC u potkrovlju postavljao je majstor IU, od njega je i kupljena PVC stolarija, to se sve plaćalo na rate, ne zna točno koliko je plaćeno, on je davao novac, a tužiteljica je ispisivala uplatnice. Dimnjak je rađen prije adaptacije i dogradnje i rađen je s vanjske strane kuće, to je rađeno negdje 2013. godine. Isto tako prije adaptacije i dogradnje u prizemlju je špajza prenamijenjena u dječju sobu, što je isto rađeno negdje 2013. godine. U prizemlju renovirala se kupaonica u vrijeme predmetne adaptacije i dogradnje na način da se skinula stara keramika, stavila se nova keramika, umjesto kade se postavila tuš kabina, stavio se novi lavabo, novi wc, a odvod se nije mijenjao. Keramiku u kupaonici u prizemlju radio je majstor i njegov prijatelj ĐU, bez naknade. Prije nego mu je darovana kuća u prizemlje su stavili nove PVC prozore koje je on kupio, kao i ulazna PVC vrata. Kada je renovirana kupaonica u prizemlju, tada se stara lamperija sa dva tri zida skinula i pofarbalo se. Adaptacija i dogradnja je dovršena 2020. godine. Time da se zadnje postavljao laminat. Postavljao je laminat nakon što je proveo bolničko liječenje u Njemačkoj, gdje je operirao apsces i hemeroide, kada je bio u bolnici 2 tjedna i to je bilo u veljači 2021. godine. U bolnici je bio i još naknadno mjesec dana od studenoga do prosinca 2021. godine jer je dobio koronu. Ukupno je bio na bolovanju godinu dana i to od studenoga 2021. do siječnja 2023. godine. Tada je primao naknadu za bolovanje oko 1.200,00 do 1.300,00 eura. Posao je izgubio u Njemačkoj jer je bio u zatvoru u [adresa] u listopadu 2022. godine 12 dana, jer ga je tužiteljica prijavila za kazneno djelo prijetnje. Za materijal koji je bio potreban za adaptaciju i dogradnju i to u iznosu od 8.000,00 eura dala je njegova mama 2020. godine. Tim novcem kupio se sav materijal za krovište i to građa, crijep, cigla, željezo, koje je koštalo oko 4.500,00 do 5.000,00 eura. Brat KU, on i supruga su išli kupiti materijal, na način da su dali akontaciju, a ostatak se plaćao na rate i to je plaćala supruga tim novcem koji je on ostavio doma. Ostatak novca koji je dala mama potrošen je za kupnju knaufa. Sav preostali materijal za adaptaciju i dogradnju je on kupio, a odnosi se na vapno, cement, pijesak i šoder. Na pomoćnoj dvorišnoj zgradi nije se ništa radilo. Nakon što su se roditelji, brat KU, njegova supruga i dijete preselili u kuću u [adresa], brat GU je živio u pomoćnoj dvorišnoj zgradi. On je primao vojnu naknadu oko 1.100,00 do 1.200,00 kuna, bio je bolestan i pio je alkohol, hranio se kod mame ili sestrične, nekada si je sam nešto skuhao. Za pranje je koristio kupaonicu kod mame. On nije sudjelovao u nikakvim predmetnim poslovima. U tim radovima nije sudjelovala niti njegova majka. Otac je sahranjen iz njegovih novčanih sredstava koje je imao kao ušteđevinu, međutim na sprovodu od prisutne rodbine i ostalih ljudi prikupili su 23.000,00 kuna, jer je takav običaje kod njih i tim novcem su pokriveni troškovi sprovoda. Tužiteljica se sa djecom iselila iz predmetne kuće 20. veljače 2023. godine. On i tužiteljica su još uvijek u braku. Na posebno pitanje punomoćnika tužiteljice navodi da je novac koji mu je majka dala ostao od oca. U banci na računu oca bilo je oko 11.000,00 eura i još nešto. Prije adaptacije i dogradnje krovište na kući je bilo jako loše. Par crjepova je opalo i prokišnjavalo je, što je popravio brat KU, a on je bio u Njemačkoj. Zato su mama i brat KU se dogovorili da će pomoći financirati izvođenje novog krovišta. Novo krovište se radilo u kolovozu 2019. godine kao što je već rekao. Za materijal je dao akontaciju 1.000,00 eura svojeg novca. Mama mu je dala 8.000,00 eura, na način da je najprije 5.000,00 eura dala u siječnju 2020. godine, a preostalih 3.000,00 eura u veljači 2020. godine i sve u gotovini i sve na ruke u kući u [adresa], gdje su bili brat, mama i on nazočni, novac mu je dala na ruke u apoenima od po 50,00, 100,00 i 200,00 eura. Majka mu je darovala predmetnu kuću 2019. godine. Prije darovanja kuće nije ništa htio raditi na kući, jer nije znao do tada da li će kuća njemu uopće pripasti u vlasništvo. Otac je imao na računu u banci nešto više od 11.000,00 eura u trenutku smrti. Međutim, otac je držao novac u gotovini i u samoj kući u ladici kraj kreveta, što se otkrilo kasnije nakon njegove smrti, taj novac su našli mama i brat po smrti oca. Za taj novac se nije znalo, jer mama i tata nisu baš bili u dobrim odnosima. Nisu mu rekli koliko su novaca našli, ali zna da novac koji je njemu mama dala je upravo novac koji je nađem u ladici u kući po tatinoj smrti. Tako su mu rekli mama i brat. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika navodi da na početku života stranaka u predmetnoj kući iznad prizemlja već su bila u potkrovlju sazidana tri reda zida i serklaža. Prilikom adaptacije on je ta tri reda zida srušio i sazidao nova tri reda sa novom ciglom. Također je šante koje su postojale neke skinuo, a neke dozidao. To je u naravi zapravo bilo potkrovlje bez prostorija, bez instalacija, bez podova, neožbukano. Izvana kuća nije ožbukana. Na podnoj betonskoj ploči u potkrovlju samo je stavljena glazura. Za krovište je iskorištena neka stara građa i to dvije grede koje idu po podu, dva drvena stupca i "škare" koje se postavljaju na rogove. Krovište je po obliku, odnosno izgledu jednako kao i ono ranije, možda je malo nagib drugačiji. U potkrovlju su postavljena drvena vrata u sobama, kupaonici i špajzi. Ne zna koliko je koštao knauf, uziman je u tri do četiri navrata, to je on platio. Također je poslao novce iz Njemačke za kupnju laminata, laminat je išla kupiti supruga s njegovim bratom ČU. Tužiteljica je svojim bankovnim računom, odnosno putem Diners kartice kupila materijal i opremu za renoviranje kupaonice u prizemlju, ali misli da ne sve od potrebnog materijala. Nije siguran u to, ne sjeća se koliko je to koštalo.

9. U svom iskazu svjedok ŠU navodi da poznaje stranke duže vrijeme, s tuženikom je prijatelj. Prije 4 godine otprilike radio je na krovištu na kući tuženika u [adresa]. Osim njega radili su ČU, KU, ĆU i sam tuženik. Na krovištu su radili poslove i to letvali, pokrivali crijepom, zidali šante, to je sve trajalo tjedan do tjedan i pol. Sve se radilo novim materijalom koji je već bio pripremljen, kad su došli to raditi. Tamo je bila i tužiteljica, ali ona nije ništa radila, niti pomagala što se tiče tih poslova. U to vrijeme kada se radilo krovište, nije se ništa drugo radilo na toj kući kada je on tamo bio. On osobno osim na poslovima krovišta nije sudjelovao u nikakvim drugim radovima na toj nekretnini. U naravi to je kuća katnica, time da je gornji kat skroz nanovo izgrađen, on to nije radio. Tuženik je na gornjem katu uredio sve prostorije, to mu je on pokazao, on je bio unutra i vidio, ali na kratko tako da se ne može detaljno izjasniti kako je to uređeno, ali je bilo tada uređeno da bi se moglo stanovati. Roditelji niti jedne stranke nisu sudjelovali u poslovima na krovištu. Njemu nije plaćen rad, jer je on pomagao tuženiku kao prijatelj. Oni koji su radili sami su se hranili, nije im kuhano, jer nije takav bio dogovor. Na posebno pitanje punomoćnika tužiteljice navodi da mu je poznato da je prije ovih radova na krovištu, odnosno prije nego je podignut kat, staro krovište bilo urušeno i derutno. Sudjelovao je u svim poslovima na krovištu. Nakon što se podignuo kat stavljalo se novo krovište. Tužiteljica je u vrijeme kad su oni radili na krovištu bila zaposlena, dolazila je s posla, kad su radili na krovištu radili su po cijele dane. Tuženik je u to vrijeme bio doma, a inače je radio u Njemačkoj. Kada su stavljali krovište rekao je da je to u naravi kuća prizemnica sa prvim katom, odnosno taj prvi kat je stan u potkrovlju. Koji je prije preuređenja bio derutan. U prizemlje nije zalazio, na wc su išli kad su radili van. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika navodi da su najprije postavljane grede, pa rogovi, pa daske, terpapir, letve i onda crijep. Ispod krova je bila betonska deka. Iznad prvog kata je bio prezidni zid koji se rušio, jer je sve rađeno novo. Grede su se stavljale na dozidani dio, tako da su se postavljali stupovi, sazidalo se od nekoliko reda cigli i na to su dolazile grede. Ispod samog novo postavljenog krovišta je potkrovni dio, nije zagledao kakvo je stanje. Materijal za krovište kupio je tuženik, to zna jer zna da je naručivao materijal. Tuženik mu nije pomagao u poslovima nekih građevinskim jer nije bilo za to potrebe. Ne sjeća se za dimnjak, da li se radio. Limarija se stavila kasnije, on je to vidio jer često prolazi tamo, pod tim misli na žljebove.

10. Svjedok KU u svom iskazu navodi da je on šogor tuženika, vjenčao se se s njegovom sestrom, no rijetko je dolazio kod stranaka obzirom tuženik radi u Njemačkoj, znao je tek rijetko doći kada bi tuženik došao iz Njemačke, a vidio je da je doma, pa je navratio. Na kući kako zna od prije nije se ništa promijenilo osim krovišta, samo što on nije u unutrašnjost ulazio pa ne zna da li se nešto uređivalo unutra. Na molbu tuženika je pomagao na poslovima na krovištu, tako da je radio od kada se prvi stari crijep skinuo, pa do kad se stavio zadnji novi crijep. Prije radova, kad su skidali stari crijep vidjelo se da je to sve jako trošno, da su neke letve trule. Poslovi su trajali oko tjedan dana, to je bilo misli 2019. godine, prije tri do četiri godine, nije siguran, ali tako nekako. Najprije se skidalo staro krovište, onda su se zidali tzv. koševi na koje su se postavljale grede, daskalo se, letvalo, folija se stavljala jer je to bila priprema da se uredi kako bi se uredio ispod stambeni prostor. On nije bio majstor, već je bio radnik, radio je što mu se reklo da radi. Kad se skinulo krovište staro, onda se naknadno podzidavalo u obliku piramide da se dobije na visini, tako da je taj oblik malo bio drugačiji nego što je to ranije bilo, jer je ranije bilo malo niže. Ispod krovišta je bila betonska deka. Osim njega, na poslovima krovišta radili su svi koji su danas navedeni kao svjedoci ŠU, ĆU, kojeg znaju kao D, tuženikov brat ČU koji je vodio radove, tuženik je bio, time da je on po potrebi išao u kupnju nekog sitnog materijala, a jedan do dva dana su njegovi sinovi ŽU i VU pomagali. Tužiteljice se ne sjeća da bi tamo bila, ali tu i tamo ju je vidio. Oni su bili na krovištu, u kuću nisu zalazili. Njemu nije plaćeno za rad, jer je on pomagao, a i tuženik je njemu prije dosta godina pomagao na kući na građevinskim poslovima. Osim navedenih, na nikakvim drugim poslovima kod tuženika on nije sudjelovao. Par puta je traktorom dovezao strankama drva iz šume bez naknade, to im je, pomogao. U naravi kuća na kojoj su radili krovište je prizemnica sa potkrovljem. Taj potkrovni dio je poslije krovišta uređivan, to misli, jer nije tamo zalazio. Kasnije je jednom navratio posjetiti tuženika kad je bio bolestan, bio je u prizemlju, primijetio je stepenice koje vode na kat koje su bile popločene, a da li je nešto gore sređivano to ne zna. Na posebno pitanje punomoćnika tužiteljice navodi da se zidanjem podignuo kat za otprilike dva bloka. Tuženik je bio korektan i dobar domaćin. Ponudio ih je pićem, ujutro kavom i rakijicom, preko dana pivom, sokom, tko je što htio. Ponudio ih je i hranom, doručkom i ručkom, time da on osobno nikada ne doručkuje, a tko je pripremio ručak to ne zna, valjda OU, time da zna da je ona i radila, a da je i nekada bila doma. U prizemlju kad je ranije dolazio, sjeća se da se tamo isto nešto radilo, ne u vrijeme kad je on dolazio, nego je bilo napravljeno u smislu da se špajza prošila, odnosno da se od nje napravila neka sobica, ali nije puno na to obraćao pažnju, samo je u razgovoru to doznao. Nemam saznanja tko je to radio. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika navodi da se ne sjeća vezano za dimnjak, misli da je jedan rušen i da je podzidivan novi. Zna da je tuženik sam zidao za centralno grijanje s vanjske strane novi dimnjak. Još dok su oni radili na krovištu dolazili su limari i mjerili radi postavljanja žljebova. Zna da je ta kuća inače bila od pok. punca, tj. oca tuženika ZU, a nakon njegove smrti ne zna kako su se nasljednici podijelili. Ne zna tko je naručivao materijal, išao po materijal za krovište, plaćao ga. Kada je došao raditi na krovištu, materijal je tamo već bio, time da je došao kamion sa crijepom i s kranom je dizao palete njima na krov, tuženik je razgovarao s vozačem, on niti ne može ulaziti u te detalje oko toga koje niti ne zna, niti ih treba znati. Prije nego su oni radili na krovištu tuženik je već radio u Njemačkoj već nekih tri godine. Njegov otac je radio u Njemačkoj do svoje mirovine. U Njemačkoj je imao stan koji s mirovinom više nije mogao plaćati, koliko mu je uspio sam reći otac tuženika, jer mu je mirovina bila znatno manja od zarade. Od kad zna otac tuženika je uvijek radio u Njemačkoj, živio je u iznajmljenom stanu u [adresa] i kad je otišao u mirovinu vratio se u Hrvatsku.

11. Svjedok ČU u svom iskazu navodi da je predmetna kuća u naravi prizemnica s potkrovljem. Prije radova na krovištu potkrovlje nije bilo uređeno za stanovanje, potkrovni dio je bio na tek par redova, otprilike 4 reda podignuto od betonske deke. Kuća je bila u vlasništvu oca ZU u kojoj su živjeli roditelji, on i njegova braća AU i GU. Kada su se stranke vjenčale, neko vrijeme su živjeli skupa u istoj kući, a poslije su stranke sa djecom živjele u kući i bratom GU, a roditelji i njegova supruga, kad se u međuvremenu vjenčao, živjeli su u drugoj kući koja je mala, nalazi se u istom dvorištu, ali na zasebnoj čestiti, površine 40 do 50 m². Roditelji i on su gradili kuću u [adresa], koju su počeli graditi negdje 2001. godine, a u nju su se preselili roditelji, on, supruga i jedno dijete koje je tada rođeno, negdje 2003./2004. godine. U toj maloj kućici ostao je živjeti brat GU. Krovište na predmetnoj kući radilo se ispočetka od novog materijala. Materijal je kupljen novcem koji je on dao bratu. Bratu je dao novac jer se krov trebao popraviti, curilo je, par puta ga je osobno popravljao i može reći da nije njega kako se krov niti dan danas ne bi napravio. Bratu je dao 8.000,00 eura, to je zapravo novac od njegovog oca koji je njemu mama dala, a on bratu. Taj novac su oni imali kod kuće u [adresa], otac je taj novac sakrio, koji su oni pronašli, ne zna za što je otac čuvao novac kod kuće. Otac je držao novac i na računu u banci. Taj novac je on dizao i diže za sebe. Mama mu je dala karticu svog računa, obzirom je ona naslijedila i novčana sredstva od oca, starija je žena i dala mu je da vodi računa o svim financijama. Otac je umro prije nekih 5 godina, nakon njegova smrti nasljednici su svu imovinu ustupili mami. Mama je darovnim ugovorom kuću u [adresa] dala bratu AU to je bilo 2018/2019. godine. Isto tako mama je njemu darovala kuću u [adresa] u kojoj sada živi sa suprugom, djecom i majkom. Nakon gradnje kuće u [adresa]./2002. godine nije se ništa radilo na toj njegovoj kući, osim tek nedavno je na kući malo radio. U kući u [adresa] radilo se krovište 2019. godine jer je bilo staro, građa je bila stara, curilo je. On je bio glavni majstor. U radovima su sudjelovali i pomagali šogor KU, ŠU, FU, ĆU, jedan dan je bio CU, jedan do dva dana je bio VU, bio je i brat AU. Prije početka radova na krovištu jedan dan je on sa ĆU izrezao svu građu, odnosno pripremio svu građu za potrebne radove. Tada se brat AU nalazio u Njemačkoj. Radovi na krovištu trajali su oko 7 do 8 dana. Najprije se skinulo staro krovište, onda se napravio serklaž, dozidale su se tzv. šante od oko 250 blokova ukupno, nekih 25 do 30 kvadrata. Stavile su se grede, rogovi, daske, folija, letve, zatim kontra letve koje idu po rogovima i onda druga tura letvi koja drži crijep, sa vanjske strane između krovišta i greda stavljao se brodski pod da ljepše izgleda. Dozidala su se i dva reda dimnjaka, na kraju se stavila limarija, odnosno žljebovi, što su radili drugi radnici limari. Sav materijal za krovište kupljen je za oko 5.500,00 do 6.000,00 eura, materijal su kupovali on i brat AU, s njima je išla i tužiteljica. Materijal su kupovali u Brckovljanima. Za razliku od 2.000,00 eura brat AU je napravio pred ulaz u kuću tako da je izbetonirao pod i nad tim stavio mali krov. To je on radio s tuženikom poslije krovišta. Kad se završilo sa krovištem u potkrovnom dijelu uređivao se stambeni prostor tako da se postavljao knauf, no on u tome nije sudjelovao niti financijski, niti fizičkim radom, to je radio brat AU, misli da je on to financirao. Prije nego se bilo što u potkrovlju unutra radilo on je s bratom AU radio stepenište na kat iznutra, to su radili odmah poslije završenih radova na krovištu, misli da je to bilo od istog materijala koji je kupljen i za krovište, odnosno od istog novca koji je dao bratu AU. Kada su radili na krovištu oni koji su radili sami su si kupovali si hranu. Tužiteljica je radila na poslu, ona nije ništa pomagala, a to niti nije ženski posao. Prije toga svega, puno ranije, ne zna da li se što radilo u prizemlju od građevinskih radova. Brat GU nije ništa radio, niti pomagao, on je umro u veljači 2023. godine, on je primao kao sudionik Domovinskog rata nekakvu naknadu oko 1.150,00 kuna, većinom je dolazio kod njega u [adresa] gdje se hranio. Roditelji niti jedne od stranaka nisu radili, niti pomagali na poslovima krovišta. Naime njegov otac je već ranije umro. Inače je otac gotovo 40 godina radio u Njemačkoj, živio je u iznajmljenom stanu u [adresa], radio je do mirovine. Umro je 2018. godine. Prije smrti nekih najmanje 15 godina bio u mirovini, imao je mirovinu oko 760,00 eura. Majka nije nikada radila, nije imala primanja, naslijedila je obiteljsku mirovinu po ocu koju prima oko 700,00 eura. On već 8 godina radi u građevinskoj firmi AB gradnja Gudovac. Njegova supruga ne radi, imaju šestero djece, jedna kćerka je udana i živi s obitelji u Njemačkoj, a ostalih petero su maloljetni, primaju dječji doplatak za djecu. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja navodi da je 2020. godine u kući u [adresa] kupio novi namještaj za boravak i dvoje spavaće sobe, kupio je novu kuhinju, te je kupio i postavio laminat u dnevnom boravku i dvije spavaće sobe, gletao zidove, farbao, to su mu pomagali dečki iz firme gdje radi, kojima nije plaćao rad, već jedan drugome pomažu. Kada su mu dečki radili, ugostio ih je pićem i hranom. To je radio novcem koji je imao na računu od majke koje je ona naslijedila od oca. Prošle godine je uveo centralno grijanje i to financirao novcem od prodaje dvije parcele. To je sve koštalo sa grijanjem oko 7.000,00 do 8.000,00 eura. Na krovištu u [adresa] radili su po cijele dane, od 7:00 do 17:00- 18:00, a neke poslove zbog toga da ne bi bila kiša npr. na stavljanju folije radili su do 23:00 sata. Wc su koristili vani. Brat je bio dobar domaćin, ponudio ih je hranom i pićem, a i oni su si donijeli piće, to je među njima takav običaj. Novac koji je dao bratu dala mu je mama 2019. godine, ona je taj novac našla u kući, ne zna točno mjesto gdje je novac našla, nije ju ni pitao. Novac je bio u apoenima od po 100,00, 200,00, pa i 500,00 eura. Neko kratko vrijeme novac je imao kod sebe prije nego ga je dao bratu, ne sjeća, se koliko dugo, ali nije bilo dugo. Novac je predao bratu na ruke kod njega u kući u [adresa] kad je bila još uz njih samo mama prisutna. Limariju na kući u [adresa] radio je OS iz [adresa], on je u međuvremenu umro. Rad i materijal je plaćen, to je sve dogovarao brat AU i to je financirano novcem koji je dao bratu i to od onih 6.000,00 eura koji su potrošeni i za krovište. Razlika od 2.000,00 eura kako je rekao utrošila se za pred ulaz, kao i unutarnje stubište. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika navodi da tužiteljica nije dala nikakav svoj novac za kupnju materijala za krovište. U Brckovljanima kupili su najveći dio materijala za krovište, odnosno sav crijep, građu, dok se cigla, cement, šoder i pijesak kupovao naknadno, a također istim novcem koji je on dao bratu. Limarija se također financirala istim novcem. Na računu od oca prije nego je počeo vršiti radove u svojoj kući u [adresa], što se tiče laminata, gletanja, krečenja i kupovanja novog namještaja i kuhinje, bilo je oko 8.000,00 eura pa i više. Na taj račun otac je primao mirovinu. Otac je primao samo jednu mirovinu i to iz Njemačke, nije primao nikakvu mirovinu iz Makedonije i sl. Novac koji je majka pronašla, a on predao bratu AU, nema nikakve veze sa radovima, kupnjom laminata, namještaja i kuhinje u njegovoj kući u [adresa], ni centralnog grijanjem koje je postavljao. Inače radi od svoje 15. godine.

12. Između stranaka nije sporno da su tužitelj i tužena zaključili brak 20. studenog 1999. godine te da je bračna zajednica prestala, kako to proizlazi iz podataka u spisu, kao i da je u tom braku rođeno četvero djece

13. Između stranaka je nesporno i to da je na predmetnoj nekretnini prvotno kao vlasnik bila upisana majka tuženika, te da je ona darovala predmetne nekretnine tuženom 2019. godine, kako to proizlazi i iz isprava u spisu predmeta, tako da je sada na predmetnoj nekretnini, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 74, dvori i oranica u Krčevini ukupne površine 597 m² upisan kao vlasnik tuženik AU.

14. Na osnovu izvedenih dokaza te kao nesporno između stranaka utvrđeno je da su stranke nakon vjenčanja 20. studenog 1999. godine pa sve do razlaza stanovale u nekretnini pobliže opisanoj u prednjem odlomku.

15. Nesporno je između stranaka i to da su svi građevinski radovi koji se navode u ovom postupku na predmetnoj kući u [adresa] rađeni tijekom trajanja bračne zajednice stranaka.

16. Naime, stranke su suglasne da su pristupili adaptaciji i dogradnji predmetne kuće nakon što je majka tuženika tuženiku darovala predmetnu nekretninu 2019. godine.

17. Temeljem izvedenih dokaza utvrđeno je da je u radovima na predmetnoj kući sudjelovao tuženik koji je u to vrijeme i radio u Njemačkoj, a sudjelovala je i tužiteljica u onim radovima koje je mogla obavljati te je pored toga obavljala i kućanske poslove i brinula o mlljt. djeci stranka te radila na poslu.

18. Isto tako, iz izvedenih dokaza utvrđeno je da su dio radova na kući izveli majstori kojima su isti plaćeni dok su dio radova samostalno izvele stranke i članovi njihove obitelji te bez naknade tuženikovi prijatelji. U svojim iskazima tuženikova rodbina i prijatelji nisu istaknuli da kod obavljanja ovih radova iste nisu obavljali u svrhu da nakon gradnje objekt koriste obje stranke, odnosno nisu naveli da su kod izvođenja tih radova izričito naveli da ih obavljaju samo za tuženika i njegovu korist, a ne i za tužiteljicu i njezinu korist pa ih je u ovom postupku Sud tretirao kao nešto što je učinjeno jednako za obje stranke.

19. Sve navedeno u prednjem odlomku oko načina izvršenih radova između stranaka gotovo nije niti sporno, no ono što je jednim dijelom sporno to je na koji način tj. iz kojih sredstava je financiran dio radova koji su plaćeni kao i finanaciranje kupnje materijala koji je u radovima utrošen, odnosno ugrađen.

20. Naime, nije sporno čak ni to da je jednim dijelom financiranje obavljeno iz sredstava koje je zaradio tuženik, kao što nije sporno niti to da je jednim dijelom, doduše manjim nego tuženik, u financiranju sudjelovala i tužiteljica, ali ono što je sporno je to da li je kod plaćanja radova i kupnje materijala učešće imalo i 8.000,00 eura koje je tuženiku po tvrdnjama tuženika i njegovog brata ČU dao upravo brat ČU kao novac koji je ostao iza njihova oca, a koji novac su nakon smrti njihova oca pronašli u kući u [adresa] tuženikova majka i tuženikov brat ČU. Ove tvrdnje tuženika i njegovog brata ČU tj. da su navedena ulaganja izvršena sa novcem tuženikovih roditelja tužiteljica je izričito osporila.

21. Imajući u vidu tako suprotstavljene tvrdnje stranaka te sav utvrđen činjenični supstrat kako isti proizlazi iz izvedenih dokaza, ovaj Sud je imao u vidu činjenicu da tuženik u svome iskazu navodi, između ostaloga i to, da je novac za materijal koji je bio potreban za adaptaciju i dogradnju i to u iznosu od 8.000,00 eura njemu dala njegova majka 2020. godine, a tim novcem kupio se sav materijal za krovište i to građu, crijep, ciglu i željezo koje je koštalo oko 4.500,00 do 5.000,00 eura. Nadalje, tuženik navodi i to da mu je mama dala 8.000,00 eura, na način da je najprije 5.000,00 eura dala u siječnju 2020. godine, a preostalih 3.000,00 eura u veljači 2020. godine, sve u gotovini i sve na ruke u kući u [adresa]. Isto tako, tuženikov brat ČU kao svjedok u svom iskazu navodi da je krovište na kući u [adresa] rađeno 2019. godine, a tuženik je u svom iskazu još i precizniji pa navodi da je to krovište rađeno u mjesecu kolovozu 2019. godine.

21.1. Prema tome, po tvrdnjama tuženika isti novac je dobio u siječnju i veljači 2020. godine, a većim dijelom (po tuženiku 4.500,00 do 5.000,00 eura) utrošen je za građu i crijep od kojih je napravljeno krovište te za ciglu i željezo sa kojima je napravljen zid u potkrovlju na koje je krovište stavljeno.

21.2. Dakle, kada se ima u vidu tvrdnja tuženika da je krovište napravljeno u kolovozu 2019. godine onda je, po ocjeni ovoga Suda, nelogično da bi u kolovozu 2019. godine materijal za krovište i zidove potkrovlja (koji su očito napravljeni i ranije) bio kupljen sa novcem koji je tuženik dobio tek pet ili šest mjeseci kasnije tj. u siječnju i veljači 2020. godine. S obzirom na to za zaključiti je da je tvrdnja tuženika i njegovog brata o ovih 8.000,00 eura ipak plod konstrukcije kako bi se popravila tuženikova pozicija u ovom postupku tj. kako bi se povećao obim njegove vlastite imovine i smanjio obim bračne stečevine pa time i udio tužiteljice u istoj.

22. U smislu odredbe čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine dok u smislu stavka 3. istog članka bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

22.1. Prema tome, odredba stavka 3. čl. 36. Obiteljskog zakona sadrži presumpciju da su bračni drugovi, ako nisu drugačije ugovorili, u jednakim dijelovima suvlasnici imovine koju su stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Dakle, sve ono što su sa svojim radom i zaradom stekle stranke u bračnoj zajednici je njihova bračna stečevina pri tome je pravno nebitno tko je što radio, odnosno tko je zarađivao kakvu plaću ili tko je radio na krovu, a tko je brinuo i djeci i kućanstvu.

22.2. Slijedom toga u konkretnom slučaju svi radovi i ulaganja na predmetnoj nekretnini koji su učinjeni u vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka čine njihovu bračnu stečevinu tj. njihovu bračnu stečevinu predstavlja iznos za koji je povećana vrijednost te nekretnine.

23. Tijekom postupka izveden je dokaz i očevidom na predmetnoj nekretnini, te geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ivanu Tomljanoviću, dipl.ing.geod., gospodarsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Ljiljani Šepak, dipl.ing.agr. i građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku DU, dipl.ing.građ.

24. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka proizlazi da je po nalogu suda izvršio identifikaciju nekretnina u k. o. [katastarska općina] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] vrt u Krčevini sa 669 m², čkbr. [katastarska čestica] kuća br. 74, dvor i oranica u Krčevini od 597 m², čkbr. [katastarska čestica] oranica u Krčevini sa 2478 m². Na skici lica mjesta br. 1 crvenom linijom označene su predmetne čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kčbr. [katastarska čestica] se cijela nalazi unutar građevinske zone i na njoj se nalazi stambeni objekt s garažom, te dio gospodarskog objekta. Kčbr. [katastarska čestica] se dijelom nalazi unutar građevinske zone u površini od 217 m², dijelom se nalazi izvan građevinske zone u površini od 452 m² i na njoj se nalazi dio gospodarskog objekta. Kčbr. [katastarska čestica] se dijelom nalazi unutar građevinske zone u površini od 653 m² , dijelom se nalazi izvan građevinske zone u površini od 1825 m² i na njoj se nalazi dio gospodarskog objekta i cijeli pomoćni objekt. Na skici lica mjesta 1A prikazan je i avionski prikaz DOF 5 iz 2019. godine. Za potrebe izrade nalaza i mišljenja naručena je digitalna kopija plana iz Područnog ureda za katastar Bjelovar. Snimanje na terenu izvršeno je GPS uređajem Stonex S10 i mjernom vrpcom. Za potrebe geodetskog snimanja korišten je CROatian POsitioning System – CROPOS servis sa online uslugom izračuna HTRS96/TM koordinata. Grafička obrada izvršena je u programu ZwCAD+ 2018 Profesional, tekstualni dio u programskom paketu Microsoft Office 2016.

24.1. Geodetski vještak u svom usmenom očitovanju navodi da, što se tiče identifikacije čestica, identificirao je i pregledao katastarske oznake i zemljišno knjižne oznake u odnosu na službeni katastarski plan, te je tako izradio nalaz i mišljenje. U katastarskoj općini [katastarska općina] ne postoji dvostruka numeracija čestica na tom dijelu, tako da katastarskim česticama [katastarska čestica] odgovaraju i zk čestice 919, 920 i 921 s površinama upisanim u zemljišnoj knjizi, pa stoga na katastarskom planu niti ne mogu biti posebne zemljišno knjižne oznake za te čestice. Površine na kat. planu odgovaraju površinama u zemljišnoj knjizi. Neposrednim opažanjem na terenu izvršena je identifikacija stanja na terenu sa službenim katastarskim planom i to na očevidu održanom 7. ožujka 2024. godine u nazočnosti suda, tužiteljice i njezinog punomoćnika i svih ostalih vještaka. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika navodi da je utvrdio da je površina uživanja na terenu identična sa površinama u zemljišnoj knjizi.

25. Iz zaključka pisanog nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da nakon provedenog izračuna vrijednosti nekretnina koje su predmet ovog procjembenog elaborata, utvrđuje se tržišna vrijednost zajedničkih ulaganja u predmetnu kuću, iskazujući vrijednost utrošenog rada i vrijednost utrošenog materijala, u odnosu na potkrovni stambeni dio te vrijednost izvršenih ulaganja u prizemlju objekta za vrijeme trajanja bračne zajednice, uzimajući u obzir staje građevine na dan očevida, iznosi 19.400,00 eura.

25.1. U odnosu na prigovore stranaka vještakinja se očitovala podneskom od 27. siječnja 2025. godine u kojem je na pitanje tužiteljice koliko iznosi idealan dio nadograđenog dijela potkrovnog stambenog dijela na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u odnosu na cijelu kuću te je li u konkretnom slučaju izvršenim radovima/ulaganjima nastala nova stvar, odgovara da tavanski prostor je podizanjem zidova u uzdužnom smjeru i pomicanjem sljemena krovišta (preinakom) dobio istu tlocrtnu površinu kao i prizemlje: prizemlje=112-93m² -24,57m² (podrum)=88,36m², dok je potkrovlje=86,36m²-5,94m²(ulaz)=82,42m². Adaptacija je vršena na postojeću ploču iznad prizemlja (a to podrazumijeva i postojeće temelje, zidove prizemlja i stropnu ploču iznad prizemlja), koja je adaptacijom postala i pod nadograđenog dijela po cijeloj tlocrtnoj površini potkrovlja. Vrijednost povećanja prostora nije aritmetička sredina ukupne građevine, jer je novi prostor nadograđen na postojeće konstruktivne elemente zgrade koju je naslijedio tuženik. Priključci električne energije i plina su postojali. Građevinska dozvola je također postojala za prizemnicu. Nadogradnja je izvršena bez potrebne tehničke dokumentacije te zgrada nema ni uporabnu dozvolu. Radovima koji su specificirani u troškovnicima, povećanje stambenog prostora je za 82,42 m², što iznosi ukupno 170,78 m² ili 48% povećanje stambene površine. Vrijednost građevine se je povećala adaptacijom za 19.400,00 eura. Vrijednost građevine nakon izvršenih ulaganja iznosi 56.422,80 eura, zaokruženo 56.400,00 eura. Treba uvažavati činjenicu da je povećanje stambene površine za 48% izvedeno na postojeću građevinu, u vrijednosti 36.981,34 eura, a tu je sadržana cijena građevinskog zemljišta, priključaka, dijela komunalnog i vodnog doprinosa i cijena tehničke dokumentacije, podrum, garaža i pušnica. Dio tih troškova će trebati riješiti ukoliko će se ishoditi Uporabna dozvola. Sada je jedino relevantno dokaz količina i cijena koje su utrošene prilikom adaptacije. Na pitanje tužiteljice koliko iznosi vrijednost ulaganja ako se uzme u obzir i ranije dostavljeni računi od renovacije kupaonice odgovara da ranije dostavljeni računi sadržani su u troškovniku 1., st. 1.12., 1.13. i 1.15. Kada ugrađena u prizemlju je isto iz 2021. godine te je zato u troškovniku 1. Nadalje na pitanje tužiteljice je li vještakinja uzela u obzir da se potkrovni stambeni dio skoro uopće nije koristio, odnosno da je isti u praktički netaknutom stanju odgovara da zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (NN78/2015) i Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN br. 105/15) određuju način izračuna amortizacije, a to je utvrđivanje starosti građevine bez obzira na intenzitet njezinog korištenja. U odnosu na podnesak tuženika u kojem tuženik smatra da je tržišna vrijednost nekretnine naznačena sa iznosom od 56.422,80 eura naznačena u previsokom iznosu, posebno u odnosu na vrijednost ulaganja od 19.441,46 eura, jer su radovi vršeni po samom tuženiku i njegovim prijateljima. Vrijednost izvršenih ulaganje je previsoko odmjerena s obzirom na tržišnu vrijednost objekta prije ulaganja, budući je građevina postojala i prije ulaganja i samo je u jednom dijelu vršena adaptacija, odnosno dogradnja i to uglavnom u potkrovnom dijelu, vještakinja navodi da je građevinska vrijednost zgrade – prizemnica s podrumom, prije zajedničkih ulaganja procijenjena je na iznos od 26.822,72 eura, a privođenje svrsi 5.605,53 eura, što ukupno iznosi 32.428,25 eura; zemljište, garaža, pušnica i ulična ograda iznose 4.553,09 eura, odnosno ukupno 36.981,34 eura. Zajednička ulaganja specificirana su u troškovnicima 1. i 2. na iznos od 19.400,00 eura. Tržišna vrijednost zgrade bez zemljišta i pomoćnih objekata (garaža, pušnica, ograda), nakon izvršenih ulaganja iznosi 51.869,71 eura; 51.869,71 eura / 170,78 m²=304,00eura/m². Smatra da je procijenjena tržišna vrijednost nekretnina koje su predmet ove procjene realna, uzimajući u obzir stanje građevine na dan očevida, kao i cijenu 1m² stambene površine.

25.2. U svom iskazu danom na ročištu vještakinja navodi da ostaje kod nalaza i mišljenja u cijelosti i pisanog odgovora na podneske stranaka, te iste obrazlaže kako slijedi. Na posebno pitanje punomoćnika tužiteljice navodi da ovih 48% povećanja stambene površine je nastalo radovima koji su obrađeni u troškovniku, uz obrazloženje da je to na postojećoj građevini na kojoj se izvršila nadogradnja, u cijenu je uključeno građevinsko zemljište, priključci, dio komunalnog i vodnog doprinosa i cijena tehničke dokumentacije, pušnica, podrum i garaža. Prije nadogradnje etaža iznad prizemlja je bio tavanski prostor, nije bio stambeni prostor. Stambeni prostor je nastao rekonstrukcijom krovišta, podizanjem nadozida, betoniranjem stepenica i ostalim radovima odrađenim do pune cjelovitosti stambenog prostora u potkrovlju. U odnosu na procijenjenu vrijednost ulaganja od 19.441,46 eura, navodi da je na dan očevida utvrđeno da su navedeni radovi bili dovršeni. Podatke o godinama gradnje dobila je od samih stranaka na očevidu kako je to i navedeno na zapisniku o očevidu od 14. svibnja 2024. godine. Navedena procjena ulaganja obuhvaća i radove u prizemlju opisane u nalazu i mišljenju. Pri tom je uzela u obzir i podatke koje je dobila od stranke da su kade i za kat i prizemlje kupljene 2021. godine po naknadno dostavljenim računima od strane tužiteljice, što je uzela u obzir kod amortizacije radova. Radovi izvršeni 2013. godine jasno je da imaju veću amortizaciju od radova izvedenih kasnije. Ostaje u cijelosti kod procijenjene tržišne vrijednosti i procjene vrijednosti ulaganja. Na strani 29 nalaza i mišljenja specificirani su objekti i zemljište koji su postojali ranije, te je iskazana njihova vrijednost kao i njihova ukupna vrijednost 36.981,34 eura. Na strani 30 nalaza i mišljenje je rekapitulacija postojećih i novih radova zajedno i iznosi 56.422,80 eura. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika navodi da na tržišnu cijenu nekretnine utječe činjenica da li ta nekretnina ima uporabnu dozvolu ili nema uporabnu dozvolu. Predmetna kuća nije imala nikada uporabnu dozvolu, niti je sada ima, a niti je legalizirana nakon izvedenih radova. Prema građevinskom terminu građevina bez uporabne dozvole nema vrijednosti. Tržišna vrijednost sadašnjeg stanja građevine je procijenjena u nalazu i mišljenju koja iznosi ukupno 56.422,80 eura, ta vrijednost bi bila viša da se ishodi potrebna dokumentacija za ishođenje uporabne dozvole. Procjena izvršenih ulaganja od 19.441,46 eura je procjena i vrijednosti i rada i materijala koje je i navela u troškovniku.

26. U konkretnom slučaju tužiteljice radi se o ulaganju temeljem bračne stečevine u tuđu tj. tuženikovu nekretninu jer ista s obzirom na način stjecanja (darovanjem od majke) čini njegovu vlastitu imovinu u smislu odredbi članka 39. st. 2. Obiteljskog zakona.

27. U smislu odredbi čl. 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine, dok u smislu stavka 2. istog članka pripada li pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz stavka 1. ovoga članka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, određuju pravila obveznoga prava.

28. Nadalje, u smislu odredbi članka 149. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ako uspostava prijašnjega stanja prerađenih, sjedinjenih, pomiješanih ili smiješanih stvari, odnosno njihovo rastavljanje, nije moguće ili nije dopušteno, a po općem je shvaćanju nastala nova stvar, tada, nema li pravnog temelja na kojem bi ta stvar pripala komu drugomu, ona pripada svim sudionicima u suvlasništvo, prema razmjeru vrijednosti njihovih stvari i korisnoga rada u času kad je od toga nastala nova stvar, a obveznopravna pravila određuju ima li neki od suvlasnika pravo potraživati naknadu i od koga, dok u smislu stavka 2. istog članka onom od suvlasnika čija je stvar krivnjom ostalih pretvorena u novu stvar, pripada pravo razvrgnuti to suvlasništvo tako da zadrži za sebe cijelu stvar, naknadivši drugima vrijednost njihovih dijelova, ili da je ustupi njima uz naknadu; nema li krivnje ni na jednoj strani, onaj čija je stvar više vrijedila ima pravo otkupiti cijelu stvar.

29. Imajući u vidu pak sudsku praksu izraženu u odlukama npr. Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1584/2018-2 od 17. travnja 2019. Godine te Vrhovnog suda RH u odlukama broj: Rev-3117/2019-2 od 24. rujna 2024. godine i Rev-421/2024-2 od 22. svibnja 2024. godine ovaj Sud smatra da prema odredbi čl. 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dogradnjom, nadogradnjom i adaptacijom ne može steći vlasništvo na nekretnini i da se ulaganjem u imovinu druge osobe u pravilu ne stječe stvarno pravni već obvezno pravni zahtjev osim u slučaju kada su vrijednošću uloženih sredstava nastale bitne promjene u stanju i vrijednosti određene nekretnine te ako je to tako bilo dogovoreno sa vlasnikom nekretnine.

30. Po ocjeni ovoga Suda, predmetna nekretnina nije u potpunosti promijenila identitet jer se radi o istoj nekretnini koja je imala identičnu namjenu (stanovanje) i prije adaptacije te se sukladno odredbama čl. 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može steći vlasništvo jer to u konkretnom slučaju nije odredio tuženik kao vlasnik predmetne nekretnine. Naime, tijekom postupka nije utvrđeno da bi postojao sporazum između tužiteljice i tuženika o predmetnoj adaptaciji sa svrhom stjecanja prava suvlasništva tužiteljice na predmetnoj nekretnini, sve to budući da tuženik tijekom postupka osporava tužbeni(e) zahtjev(e) u cijelosti, a tužiteljica tijekom postupka izričito niti ne tvrdi da bi postojao dogovor sa tuženikom da bi ona adaptacijom tj. uređenjem tavana/potkrovlja stekla pravo suvlasništva.

31. Dakle, da li će doći do primijene odredbe članka 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ili čl. 149. istog Zakona ovisi o odgovoru na pitanje da li je ulaganjima stranaka kroz navedenu bračnu stečevinu stvorena posve nova stvar, odnosno da li je dotadašnja nekretnina nakon tih ulaganja u cijelosti promijenila svoju bit. Po ocjeni ovoga Suda, predmetna nekretnina tj. predmetna kuća u [adresa] do 2019. godine je bila prizemna kuća sa tavanom, odnosno neuređenim potkrovljem, a nakon ulaganja stranaka (poslije 2019. godine do prestanka bračne zajednice stranaka) je postala prizemna kuća sa uređenim tavanom (potkrovljem) i sa obnovljenom kupaonom u prizemlju, odnosno i nadalje se radi o kući gotovo istoga tipa samo bolje uređenom tj. sa boljim standardom stanovanja pa na taj način nije došlo do bitne (radikalne) promjene bića (sućanstva) stvari jer se i nadalje radi o obiteljskoj stambenoj kući (prizemnica plus tavan ili potkrovlje) koja osim u namjeni (uporabu) nije doživjela radikalnu promjenu niti u svom tlocrtu i obliku (volumenu) ili vanjskom izgledu da bi se na osnovu toga (takvog prerađivanja tj. uređivanja) moglo smatrati da se radi o posve novoj stvari već se samo može reći da se radi o dijelom unaprjeđenoj tj. poboljšanoj već postojećoj stvari. Uz navedeno za napomenuti je da za nadograđeni dio nije napravljen posebni građevinski projekt, te nije izdana građevinska dozvola (ili izmjena postojeće) te po završetku radova nije napravljen obvezni tehnički pregled niti je izdana uporabna dozvola pa na taj način niti u pravnom smislu nije došlo do promjene. S obzirom na navedeno unatoč sudskoj praksi koju je priložila tužiteljica, ovaj Sud smatra da u ovom slučaju nije došlo do stvaranja posve nove stvari kojoj bi bio priznat novi identitet u građevinskom i pravnom smislu.

31.1. Imajući to u vidu i to da iz izvedenih dokaza ne proizlazi da su stranke prije ili u tijeku navedenih ulaganja postigli dogovor da ta ulaganja imaju za svrhu da bi tužiteljica u razmjeru sa istima stekla suvlasnički dio na predmetnim nekretninama, po ocjeni ovoga Suda, u konkretnom slučaju ne dolazi do primjene odredbi članka 149. st. 1. i odredbi članka 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pa tužiteljičin zahtjev kojim traži da se utvrdi da je na predmetnoj nekretnini stekla suvlasnički dio nije osnovan već je sukladno stavku 2. članka 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema pravilima obveznog prava potrebno procijeniti njezin zahtjev za isplatom razmjernog dijela ulaganja (u prilog tome ide i stav Vrhovnog suda RH u odluci broj Rev-111/09).

32.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno Sud je u točki I. izreke ove presude odbio stvarno pravni zahtjev tužiteljice na utvrđenje suvlasništva na predmetnoj nekretnini.

33. Slijedom navedenog sukladno odredbi članka 36. st. 3. Obiteljskog zakona ulaganje stranka od 19.441,46 eura valjalo je podijeliti na jednake dijelove na tužiteljicu i tuženika kao njihov udio u bračnoj stečevini tj. svakome po 9.720,73 eura te shodno tome dosuditi tužiteljici na ime izvršenih ulaganja u predmetnu nekretninu iznos od 9.720,73 eura tj. iznos od 974,88 eura na ime ½ ulaganja u kupaonicu u prizemlju kuće te iznos od 8.745,85 na ime ulaganja u potkrovlju kuće prema konačno postavljenom zahtjevu tužiteljice zajedno sa zateznim kamatama na te iznose od dana donošenja ove presude pa do isplate, odnosno odlučiti kao u točki II. izreke ove presude. Tijek zakonskih zateznih kamata Sud je odredio od dana donošenja ove presude iz razloga što je tek istom, na osnovu rezultata izvedenih dokaza i provedenog postupka utvrđen točan udio stranaka u bračnoj stečevini i točno potraživanje tužiteljice iz iste pa je slijedom toga odlučeno kao u točki II. izreke ove presude. Preko dosuđenog u točki II. izreke ove presude, a u odnosu na zakonske zatezne kamate za period koji prethodi danu donošenja ove presude Sud je tužbeni zahtjev u točki III. izreke ove presude odbio jer ga je smatrao neosnovanim iz razloga što tužiteljica zatezne kamate traži od vremena izvršenih ulaganja, no u ovom slučaju njezina tražbina na isplatu ide po osnovu bračne stečevine, a tražbina za to dospijeva tek od trenutka kada je ovom presudom utvrđen njezin udio u bračnoj stečevini stranaka, sve to i budući da samim ulaganjem nije odmah u tom trenutku stekla tražbinu prema tuženiku.

34. Nakon geodetskog vještačenja i pravomoćno utvrđenog povlačenja dijela tužbenog zahtjeva u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] te njegovim snižavanjem samo na česticu kčbr. [katastarska čestica] gospodarsko vještaćenje je postalo suvišno jer je obuhvatilo samo čestice koje su ispuštene iz konačno preciziranog tužbenog zahtjeva, a navedena kčbr. [katastarska čestica] u naravi niti u jednom dijelu nije poljoprivredno zemljište pa niti ovo obrazloženje nema sadržaj toga vještačenja.

35. Prema sadržaju odluka u izreci ove presude tj. kada u istoj postoji dio tužbenih zahtjeva koji je usvojen kao i dio koji je odbijen za napomenuti je da se kod odluke o troškovima postupka omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

36. Tužiteljica je ovaj postupak pokrenula na način da je podnijela tužbu na utvrđenje njezina suvlasništva na kčbr. [katastarska čestica], a nakon što je geodetskim vještačenjem utvrđeno koje kčbr. zapravo u naravi čine ono što se tužbom zahtjeva povukla je dio tužbenog zahtjeva u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], a kojem povlačenju se tuženik nije protivio i nije zahtijevao eventualno nastao trošak zbog povlačenja pa je Sud utvrdio povlačenje bez odluke o naknadi troška te je isto rješenje postalo pravomoćno tako da taj dio Sud sada ne uzima u obzir kod odluke o troškovima postupka.

36.1. Uz naprijed navedeni stvarno pravni zahtjev tužiteljica je na ročištu održanom dana 4. ožujka 2025. godine kumulativno istaknula i obvezno pravni zahtjev za isplatom ako se eventualno utvrdi da onaj prethodni nije osnovan.

36.2. Radi se o eventualnoj kumulaciji tužbenih zahtjeva u smislu odredbe čl. 188. st. 2. Zakona o parničnom postupku jer tužiteljica prema navedenoj odredbi može dva ili više tužbenih zahtjeva u međusobnoj vezi istaknuti u jednoj tužbi tako da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan.

36.3. Ovom presudom tuženik je obvezan isplatiti tužiteljici iznos iz konačno postavljenog eventualno kumuliranog obvezno pravnog zahtjeva bez zateznih kamata (kroz određeni period) kao sporednog zahtjeva pa je, dakle, time u pogledu glavne stvari u cijelosti udovoljeno drugom (eventualno kumuliranom) tužbenom zahtjevu tužiteljice.

36.4. Obzirom na navedenu činjenicu, tužiteljici pripada pravo na naknadu troškova postupka prema vrijednosti zahtjeva kojem je udovoljeno, koja vrijednost predstavlja mjerodavnu vrijednost predmeta spora za obračun troškova postupka (u prilog takvog stava ide i slijedeća sudska praksa: npr. presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž.4902/11-2 od dana 3. studenoga 2011. godine i Gž.1085/09-2 od dana 18. studenoga 2009. godine).

36.5. Nadalje, za napomenuti je da se pri eventualnoj kumulaciji tužbenih zahtjeva vrijednost predmeta spora određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva, a ne prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva (u prilog takvom stavu ide i sudska praksa izražena npr. u odluci Visokog trgovačkog suda broj Pž 3217/2022-6 od 24. svibnja 2023. godine).

37. Dakle, pri eventualnoj kumulaciji tužbenih zahtjeva mjerodavna je vrijednost svakog pojedinog zahtjeva te se vrijednosti predmeta spora tih zahtjeva ne zbrajaju jer tužiteljica ne traži da se prihvate oba postavljena zahtjeva. Posljedično tome, i trošak parničnog postupka valja računati s obzirom na poduzete radnje glede svakog zahtjeva zasebno. U ovom konkretnom slučaju, po ocjeni ovog Suda, nastali troškovi su bili jednako potrebni za oba zahtjeva tako da je Sud imao u vidu vrijednost predmeta spora prema drugom tj. obvezno pravnom zahtjevu te to da su i za isti kao i za stvarno pravni zahtjev svi postupovni troškovi bili potrebni.

38. Imajući u vidu to da je tužiteljica u pogledu glavne stvari prema eventualno kumuliranom zahtjevu uspjela u cijelosti prema odredbama članka 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku tuženik joj je dužan u cijelosti naknaditi troškove postupka koji su joj nastali u svezi sa ovim zahtjevom.

39. U smislu odredbi članka 155. Zakona o parničnom postupku tužiteljici je priznati kao opravdano potreban trošak koji se odnosi na zastupanje po odvjetniku i to za sastav tužbe prema Tbr. 7.1. Tarife u iznosu od 200,00 eura, prijedlog za zabilježbu spora prema Tbr.19. 1. Tarife u iznosu od 50,00 eura, sastav tri obrazložena podneska prema Tbr. 8.1. Tarife u ukupnom iznosu od 600,00 eura, zastupanje na sedam ročišta prema Tbr. 9.1. Tarife u ukupnom iznosu od 1.400,00 eura, zastupanje na dva očevida prema Tbr. 9.1. Tarife u ukupnom iznosu od 400,00 eura, odnosno ukupno 2.650,00 eura sa pripadajućim PDV-om u iznosu od 662,50 eura, što daje ukupni iznos od 3.312,50 eura. Sud je nadalje priznao tužiteljici i trošak koji se odnosi na trošak predujma za vještačenje u iznosu od 99,00 eura, naknadu za očevid dana 7. ožujka 2024. godine – 1 sat (Tbr. 9.7. u svezi Tbr. 39) u iznosu od 50,00 eura, naknadu za očevid dana 14. svibnja 2024. godine – 1 sat (Tbr. 9.7. u svezi Tbr. 39) u iznosu od 50,00 eura te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura što sve skupa daje iznos od 3.524,77 eura.

40. Na dosuđeni trošak Sud je tužiteljici dosudio i zatezne kamate po stopi koja se određuje prema odredbama članka 29. Zakona o obveznim odnosima i to počevši od dana donošenja ove presude do isplate.

41. Tužiteljici nije priznat trošak zastupanja na tri očevida već na dva jer treći radi saslušanja svjedoka BU nije održan i to iz razloga što tuženik koji je taj dokaz predložio nije uplatio predujam za izlazak Suda. U odluci o određivanju navedenog uredovanja bilo je sadržano upozorenje da se isto neće održati ako ne bude uplaćen predujam, a sadržaj istog upozorenja bio je poznat i punomoćniku tužiteljice pa to što se je on bez provjere da li je predujam uplaćen uputio na adresu svjedokinje ne čini taj trošak tužiteljici opravdano potreban za vođenje ovoga postupka. Uz navedeno Sud nije priznao niti trošak obrazloženog podneska u kojem punomoćnik tužiteljice naknadno dokazuje i argumentira svoj pristup navedenog dana na adresu svjedokinje BU.

41. 1. Isto tako, tužiteljici nije priznat niti trošak predujma za gospodarsko vještačenje u iznosu od 13,85 eura (isplaćen iz predujma tužiteljice) iz razloga što se je u konačnici ispostavilo da isto nije bilo potrebno pa se radi o slučaju do kojega je došlo neovisno o postupanju tuženika tako da isti trošak, po ocjeni ovoga Suda niti ne može teretiti.

41. 2. Nadalje, Sud nije tužiteljici priznao niti trošak pristupa odvjetnika na očevide u smislu odredbi Tarifnog broja 39. i 49. u svezi sa odredbom Tbr. 9.7. Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika u trajanju dužem od jednog sata za dolazak i odlazak sa očevida jer od mjesta sjedišta Suda do mjesta vršenja očevida (i obrnuto) može se doći i vratiti u vremenu koje je kraće od jednog sata pa je trošak sukladno Tbr. 39. Tarife priznat samo za jedan započeti sat i to u vrijednosti 25 bodova, odnosno u iznosu od 50,00 eura po izlasku. Sud je u obzir uzeo relaciju sjedište Suda – mjesto vršenja očevida, a ne sjedište odvjetnikova ureda – mjesto vršenja očevida jer prema važećoj sudskoj praksi stranci se priznaju samo troškovi zastupanja koji bi joj nastali po zastupanju odvjetnika sa uredom u sjedištu suda.

42. S obzirom na navedeno odlučeno je kao u točki IV. i V. izreke ove presude.

U Bjelovaru, 28. siječnja 2026. godine.

Sudac

Ivan Poljak

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave odluke nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi ovome sudu u 3 istovjetna primjerka.

DOSTAVITI:

- Pun. tužitelja Davidu Turkalju, odvjetniku

- Pun. tuženika Damiru Vukmanoviću, odvjetniku