REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI – POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola
Poslovni broj R1-305/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Puli – Pola, po sucu Heleni Božović Sladaković kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudske savjetnice Katarine Licardo, u izvanparničnom predmetu 1. predlagateljice ČŠ iz [adresa] (1488) u Kraljevini Norveškoj, s prebivalištem na adresi [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. predlagatelja IŠ iz [adresa] (1488) u Kraljevini Norveškoj, s prebivalištem na adresi [adresa], koje zastupa Nives Grgić Bažon, odvjetnica u Puli sa sjedištem na adresi [adresa], radi priznanja strane sudske odluke, 28. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Priznaje se strana sudska odluka – odluka o razvodu braka Guvernera pokrajine Oslo i Akershus, znak: 2005/07261 od 7. srpnja 2006., kojom se odobrava razvod braka između IŠ i ČŠP.
Obrazloženje
1. Predlagatelji su 11. studenoga 2025. ovome sudu podnijeli zajednički prijedlog radi priznanja strane sudske odluke – odluke o razvodu braka Guvernera pokrajine Oslo i Akershus, znak: 2005/07261 od 7. srpnja 2006., u kojem se navodi da je potrebno provesti ovaj postupak kako bi 1. predlagateljica, koja je inače hrvatska državljanka, izmijenila osobne podatke u Republici Hrvatskoj.
2. Prijedlog je osnovan.
3. Odluka čije se priznanje traži je donesena prije nego što je Republika Hrvatska pristupila Europskoj uniji pa se o postavljenom prijedlogu ne može odlučiti primjenom odredbi Luganske konvencije o sudskoj nadležnosti i priznanju i ovrsi u građanskim i trgovačkim predmetima od 30. listopada 2007., a osim toga Kraljevina Norveška nije država članica Europske unije, niti je s Republikom Hrvatskom potpisnica nekog od dvostranih (bilateralnih) ugovora kojim bi uredile međusobno pružanje međunarodne pravne pomoći koji bi uredio pitanje međusobnog priznanja i ovrhe sudskih odluka koje donose sudovi te dvije države. Također, u konkretnoj pravnoj stvari ne primjenjuju se europski propisi niti višestrani (multilaterlani) međunarodni ugovori koji su navedeni u odredbi članka 65. Zakona o međunarodnom privatnom pravu („Narodne novine“ broj 101/17. i 67/23. – dalje: ZMPP).
4. U ovoj pravnoj stvari primjenjive su odredbe ZMPP-a kojim je propisano da se taj propis primjenjuje na odnose kojima se uređuju pojedina pitanja iz odredbe članka 1. stavka 1. ZMPP-a (pa tako i na priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka u pravnim stvarima čiji su predmet privatnopravni odnosi s međunarodnim obilježjem), ako nisu uređeni pravno obvezujućim aktima Europske unije, međunarodnim ugovorima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
4.1. Prema odredbi članka 66. ZMPP-a strana sudska odluka izjednačuje se s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske. Stranom sudskom odlukom smatra se i nagodba sklopljena pred sudom, kao i odluka drugog tijela koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa sudskom odlukom, odnosno sudskom nagodbom, ako su njezin predmet odnosi od odredbe članka 1. ZMPP-a (odnosno privatnopravni odnosi s međunarodnim obilježjem).
4.2. Pozitivne pretpostavke za priznanje strane sudske odluke propisane su odredbom članka 67. ZMPP-a, pa je tako propisano da će se strana sudska odluka priznati ako je podnositelj prijedloga za priznanje uz tu odluku podnio i dokaz o pravomoćnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena, a podnositelj prijedloga osim tog dokaza, treba podnijeti i potvrdu o ovršnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena.
4.3. S druge strane negativne pretpostavke za priznanje strane sudske odluke, ispunjenjem kojih slijedi donošenje odluke kojim se odbija prijedlog za priznanje strane sudske odluke, jesu: ako se u povodu prigovora stranke protiv koje se priznanje traži utvrdi da u postupku u kojem je odluka donesena bilo povrijeđeno pravo te stranke na sudjelovanje (odredba članka 68. ZMPP-a), ako u toj stvari postoji isključiva nadležnost suda ili drugog tijela Republike Hrvatske (odredba članka 69. stavka 1. ZMPP-a), ako je sud koji je donio sudsku odluku svoju nadležnost utemeljio isključivo na prisutnosti tuženika ili njegove imovine u državi suda, a ta prisutnost nije u neposrednoj vezi s predmetom postupka (odredba članka 69. stavka 2. ZMPP-a), te ako je sud svoju nadležnosti utemeljio protivno odredbama poglavlja II. odjeljaka 3., 4. i 5. Uredbe (EU) broj 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (odredba članka 69. stavka 3. ZMPP-a). Priznanje strane sudske odluke odbit će se ako u istoj stvari i među istim strankama postoji pravomoćna presuda suda Republike Hrvatske ili odluka stranoga suda koja je ranije postala pravomoćna, a priznata je ili je podobna za priznanje u Republici Hrvatskoj (odredba članka 70. stavka 1. ZMPP-a), te ako bi priznanje očito bilo protivno javnom poretku Republike Hrvatske (odredba članka 71. ZMPP-a).
5. Uvidom u spis predmeta i podatke koji su dostupni u Jedinstvenom registru osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (dalje: JRO MUP RH) prije svega je utvrđeno da predlagatelji imaju pravni interes tražiti priznanje strane odluke jer je 1. predlagateljica hrvatska državljanka koja je rođena na području Republike Hrvatske, a priznanje odluke joj je potrebno radi upisa činjenice razvoda braka u matične knjige u Republici Hrvatskoj kako bi mogla izvršiti promjenu osobnih podataka u za to propisanim službenim hrvatskim evidencijama. Dalje je utvrđeno da je odluka čije se priznanje traži postala pravomoćna 7. srpnja 2006. (u odluci je navedeno da je konačna i da proizvodi pravni učinak od 7. srpnja 2006.), a otklonjena je mogućnost da je nekoj stranci povrijeđeno pravo na sudjelovanje u postupku iz kojeg potječe odluka čije se priznanje traži jer su bivši bračni drugovi ovome sudu podnijeli zajednički prijedlog za provođenje ovoga postupka. U pravnoj stvari u kojoj je donesena odluka čije se priznanje traži nije isključivo nadležan sud ili koje drugo tijelo Republike Hrvatske, a iz sadržaja odluke čije se priznanje traži nije vidljivo da bi nadležno tijelo Kraljevine Norveške svoju nadležnost u postupku iz kojeg potječe odluka utemeljio isključivo na prisutnosti tuženika (predlagatelja) ili njegove imovine, a da ta prisutnost nije u neposrednoj vezi s predmetom postupka.
5.1. Iz spisa predmeta (niti naprednim pretraživanjem odluka svih hrvatskih sudova u sustavu e-Spis po osobnom identifikacijskom broju [osobni identifikacijski broj]. predlagateljice) ne proizlazi da bi na području Republike Hrvatske hrvatski sud u istoj stvari među istim strankama već donio pravomoćnu sudsku odluku, a niti proizlazi da bi u istoj stvari među istim strankama već bila donesena pravomoćna sudska odluka stranog suda koja je već priznata u Republici Hrvatskoj ili koja bi bila podobna za priznanje u Republici Hrvatskoj, jer se to među ostalim u zajedničkom podnesku predlagatelja niti ne navodi. Također priznanje odluke čije se priznanje traži nije očito protivno javnom poretku Republike Hrvatske.
6. Isprava čije se priznanje traži nije strana sudska odluka već odluka drugog tijela – Guvernera pokrajine Oslo i Akershus, međutim zbog njezinog je sadržaja ocijenjeno da je riječ o odluci drugog tijela koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa sudskom odlukom u smislu odredbe članka 66. stavka 3. ZMPP-a, jer su njezin predmet privatnopravni odnosi s međunarodnim obilježjem (razvod braka između osoba od kojih je jedna hrvatski državljanin).
7. S obzirom na to da su ispunjene pozitivne pretpostavke za priznanje strane odluke upravnog tijela propisane odredbom članka 67. stavka 1. ZMPP-a, a nije utvrđeno postojanje niti jedne negativne pretpostavke za priznanje odluke, na temelju odredbe članka 67. stavka 1. ZMPP-a odlučeno je kao u izreci rješenja, na koji je način učinak odluke o razvodu braka Guvernera pokrajine Oslo i Akershus, znak:
2005/07261 od 7. srpnja 2006., kojom se odobrava razvod braka između IŠ i ČŠP – izjednačen s učinkom odluke suda Republike Hrvatske.
U Puli, 28. siječnja 2026.
Sudac
Helena Božović Sladaković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranku (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. Predlagateljima putem punomoćnice
