Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-1845/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu po sucu ovog suda Vesni Kuzmičić kao sucu izvjestitelju, u pravnoj stvari tužiteljice tvari tužiteljice ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Jeličić & Partneri d.o.o. Split, protiv tuženika Grada Splita, Obala kneza Branimira 17, OIB: 78755598868, zastupan po punomoćniku ŽO, dipl. iur., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-993/2024 od 22. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-993/2024 od 22. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica posebnog dijela nekretnine označene kao: - čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] P.L. [posjedovni list broj] k. o. [katastarska općina], u skici izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021.g., koja činisastavni dio izreke ove presude, prikazan kao lik označen slovima A, B, C, D, E, A,obojen crvenom bojom, površine 48 m[2] , za 1/1 dijela (za cijelo), pa je ovlaštena nakonprovedbe parcelacije na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva sa svim pripadnostima i služnostima na predmetnom posebnom dijelu ove nekretnine na svoje ime za cijelo uz istodobni upis brisanja tog prava s Društvenog vlasništva i nositelja prava korištenja Općine Split te Općenarodne imovine kao pravnih prednika tuženika Grada Splita.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica posebnog dijela nekretnine označene kao:- čest. zem. [katastarska čestica], odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021.g., koja čini sastavni dio ove presude, prikazankao lik označen slovima C, D, E F, G, C i obojen žutom bojom, površine 28 m[2] za 1/1 dijela (za cijelo), pa je ovlaštena nakon provedbe parcelacije na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva sa svim pripadnostima i služnostima na predmetnom posebnom dijelu ove nekretnine na svoje ime za cijelo uz istodobni upis brisanja tog prava s Društvenog vlasništva i nositelja prava korištenja Općine Split te Općenarodne imovine kao pravnih prednika tuženika Grada Splita."

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.402,88 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik te presudu pobija u dosuđujućem dijelu odnosno pobija odluku o troškovima postupka zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) predlažući pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Na žalbu tuženika odgovorila je tužiteljica, u odgovoru je porekla žalbene navode te predložila odbijanje žalbe.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora čini zahtjev tužiteljice radi utvrđenja da je te temeljem pravnog posla, građenjem i temeljem dosjelosti stekla pravo vlasništva realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u skici izmjeren društva RAZMJER d.o.o. iz prosinca 2021. godine označen kao lik A,B,C,D,E,A površine 48 m[2] ); te realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u istoj skici označen kao lik C,D,E,F,G,C, površine 28 m[2] ).

6. Po provedenom postupku sud prvog stupnja, u bitnom, utvrdio je sljedeće relevantne činjenice:

- da je tužiteljica sa RO, kao prodavateljem 2002. godine zaključila kupoprodajni ugovor i kupila dvije kuće odnosno stan površine 50 m[2] , dvije garaže koje se nalaze u kući, a druga kuća da je bila stan od 59 m[2] , ispod prostor od 30 m[2] te su kuće bile fizički odvojene;

- da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno predmetni realni dio upisan u zemljišnim knjigama kao Općenarodna imovina, pa da je vlasnik ove nekretnine Republika Hrvatska;

- da je tužiteljica upravo sa zz RH-a Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu zaključila nagodbu kojom joj je priznato pravo vlasništva dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine od 28 m[2] te je konstatirano da je ista neprekidnim samostalnim posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, odnosno dosjelošću, sukladno odredbom članka 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) stekla pravo vlasništva u površini od 28 m[2] te da je ovlaštena tužiteljica na temelju te nagodbe i prijavnog lista formirati zasebnu česticu površine 28 m[2] i upisati pravo vlasništva te novo stvorene nekretnine na svoj ime, uz istodobno brisanje tog prava sa imena RH-a,

- da prema skici izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021. proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], lika označenog slovima A,B,D,D, E,A, upisana kao Općenarodna imovina sa nositeljem prava korištenja Općinom Split

– prednikom tuženika,

- da je na ovom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagrađen objekt tužiteljice sa stepenicama, upravo ovaj realni dio da koristi i posjeduje upravo tužiteljica, odnosno prije nje njezin prednik – prodavatelj, jer je na tom prostoru djelomično položeno stubište i garaža tužiteljice, a preostali betonirani prostor sa sjevera stubišta i garaže služi isključivo tužiteljici za pristup na stubište i u garažu,

- da iz skice izmjene društva RAZMJER d.o.o. Split, koja čini sastavni dio tužbenog zahtjeva,a što je sud utvrdio i očevidom na mjestu spora, proizlazi da predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen slovima A, B, C, D, E, A, površine 48 m[2] , u biti niti jednim dijelom ne zahvaća ulicu odnosno put jer je južno od [adresa] i [adresa], prema posjedu tužiteljice i predmetnom realnom dijelu, postoji velik i širok prostor koji u stvarnosti nije niti put niti je zahvaća površinu uz put,

- da je uvidom u spis toga suda R1-101/24 utvrđeno da je tužiteljica kao predlagateljica osiguranja protiv RH-a, kao protivnika osiguranja podnijela prijedlog za osiguranja dokaza, a vezano za dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa kojim je kasnije i zaključena nagodba,

- da iz ugovora o kupoprodaji stana koji je tužiteljica kao kupac zaključila sa prodavateljem ĐO dana 27.studenog 2002.godine proizlazi da isti prodaje kao vlasnik dvije kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa]. Isti su dana 18.ožujka 2004.godine zaključili i aneks tom ugovoru, aneksom su precizirali egzaktnu zk oznaku kuće sa dvorištem, kao čest. zem. [katastarska čestica] Zu [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi dvor površine 122 m2 i kuća površine 59 m2. Iz priložene Izjave o priznanju prava vlasništva od 16.listopada 2001.godine, koja je izdana od strane ĆO, PO, UO, ĐO (prodavatelja tužiteljice), LO i KO, a ovjerene kod javnog bilježnika u njihovim potpisima, proizlazi da su vlasnici ranije čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bili VO, UO, BO i ĆO, svi za ¼ dijela, DO je od PO i ĆO kupio za svog sina ĐO upravo njihovih 2/4 dijela te čest.zem., a ista je bila nacionalizirana nekretnina. VO i UO su 1963.godine na toj čest.zem. sagradili kuću u bloku sa ĐO temeljem građevinske dozvole. Iz izjave proizlazi i to da je sačinjen parcelacioni elaborat te elaborat uplanjenja objekata od strane poduzela Nivelir Split, dakle,novooformljena čest. zem. [katastarska čestica] i objekti sagrađeni na njoj su pripali prednikutužiteljice ĐO za 1/1 dijela, što mu priznaju svi potpisnici ove Izjave.

7. Temeljem ovih utvrđenih činjenica cijeneći rezultate cjelokupnog postupka kao i iskaz tužiteljice, prvostupanjski sud zaključuje kako je ĐO bio vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], odnosno ½ dijela ranije čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na toj nekretnini je još 1962. odnosno 1963.godine izgrađena kuća koju je prodao tužiteljici zajedno sa okućnicom i svim objektima, pa tako očito i sa garažom i stepeništem na realnim dijelovima, na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], to je sve ĐO prodao tužiteljici kao vlasnik, jer je očito sebe držao vlasnikom i tih realnih dijelova na kojima su izgrađeni garaža i stepenište za pristup kući prema jugu. Sve ovo ĐO je očito prodao tužiteljici kao savjesnom stjecatelju, a očito je ĐO još od tada (početka 60.ih godina) bio pošten posjednik i predmetnih realnih dijelova (što mu za realni dio čest. zem. [katastarska čestica] priznaje vlasnik – RH). Dakle, ako je, a jest, ĐO (pa tako i tužiteljica), dosjelošću stekao realni dio čest. zem. [katastarska čestica], onda je isto tako, dosjelošću morao steći i stekao i predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], na dijelu kojeg je također izgrađena garaža i stepenište, posjed ĐO (a samim tim i tužiteljice) trajao je desetljećima, ni od koga ometani, uostalom građenje je bilo i na ta dva realna dijela i sud drži utvrđenim da je tužiteljica i na predmetnom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], osobno i putem svog prednika sa kojim je zaključila pravni posao, stekla temeljem odredbe čl.159.ZV-a, pravo vlasništva, pravnim poslom od vlasnika koji je vlasnost predmetnog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] stekao posjedovanjem i građenjem još od početka 60.ih godina prošlog stoljeća, pa je jasno da je tužiteljica od njega u dobroj vjeri stekla i predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], na kojem od tada, od kada je stupila u posjed prodanih objekata i nekretnina, nije ništa novo nadograđivala i proširivala. Dakle, ono što je do ĐO kupila, što joj je on kao vlasnik prodao držeći osnovano sebe vlasnikom prodanih nekretnina i objekata, tužiteljica je uredno posjedovala godinama, ni od koga ometana i njen zahtjev je u odnosu na predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], u odnosu na tuženika kao upisanog vlasnika, osnovan i valjalo je prihvatiti ovaj dio zahtjeva tužiteljice i odlučiti kao u izreci ove presude

8. Odluku o troškovima postupka sud je utemeljio na odredbi članka 154. stavak 3. i članka 155. ZPP-a.

9. Gore navedena činjenična utvrđenja te pravne zaključke prvostupanjskog suda prihvaća u cijelosti ovaj žalbeni sud te se tuženik sa svojim paušalnim žalbenim navodima u cijelosti upućuje na navode detaljno elaborirane prvostupanjske presude.

10. U odnosu na žalbu tuženika navesti je da tuženik samo paušalno navodi postojanje žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka ne navodeći u čemu se točno sastoji povreda za koju smatra da postoji u konkretnom slučaju. Isto tako, tuženik u žalbi kontinuirano ponavlja navode, koje je isticao već u odgovoru na tužbu, navodeći kako je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi upisana kao kultura "put", pa da slijedom toga takva nekretnina ne može biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Tužiteljica je, suprotno žalbenim navodima, ove prigovore tuženika argumentirano osporila, a iste prigovore otklonio je i sud iznoseći u presudi detaljna utvrđenja, a što prihvaća i ovaj žalbeni sud. Naime, žalitelju je odgovoriti da predmet ovog postupka nije cijela nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti dio te iste nekretnine koja je u naravi put, već je predmet postupka posebni dio navedene nekretnine površine 48 m[2] koju u naravi ne predstavlja nikakav put, već dio stambenog objekta tužiteljice sa garažom u prizemlju, a što je utvrđeno tijekom postupka, kako očevidom tako i provođenjem vještačenja.

11. Osim toga, u predmetu R1-101/24 izveden je dokaz očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka geodeta OO, koji je identificirao položaj kako dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koji je bio predmet tog postupka), kao i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koji je predmet ovog postupka) u odnosu na put, odnosno u odnosu na [adresa] i [adresa], u kojem je na nedvojben način utvrđeno da predmet i dijelovi tih nekretnina nemaju veze s putem niti u bilo kojem svom dijelu zahvaćaju ulicu odnosno put, bez obzira na upisane kulture.

11.1. Slijedom svega navedenog jasno proizlazi ne samo da je na predmetnom dijelu nekretnine moguće steći pravo vlasništva, nego da je upravo tužiteljica to pravo i stekla. Naime, tužiteljica je u mirnom i poštenom posjedu predmetnog posebnog dijela nekretnine osobno i neposredno 2001. godine, a putem svojih pravnih prednika još od početka 60- ih godina prošlog stoljeća kada je stambeni objekt sagrađen i to istim gabaritima u kojima je i danas. Ovo nedvojbeno proizlazi iz stanja spisa posebice iz pisane dokumentacije kao i iz provedenog očevida na mjestu spora. U konačnici i RH-a kao vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa tužiteljicom je sklopila nagodbu EN-DO-182/2023 od 13. studenog 2024. kojom je tužiteljici priznala pravo vlasništva posebnog dijela te nekretnine. Stoga da su navodi tuženika osnovani onda RH-a zasigurno ne bi nakon provedenog postupka sklopila nagodbu s tužiteljicom kojom joj priznaje pravo vlasništva i daje dozvolu za uknjižbu na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Ni ostalim žalbenim navodima nije dovedena u pitanje zakonitost i pravilnost pobijane presude.

13. Radi svega iznesenog valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu te presudu prvostupanjskog suda, u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke potvrditi, sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a, kao i odluku o troškovima postupka.

U Splitu, 28. siječnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Dragica Samardžić