Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2712/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sande Crljen Ivančić predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sonje Meštrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Rovinja-Rovigno, Trg Matteotti 2, OIB: 25677819890, kojeg zastupa opunomoćenik Goran Šljivić, odvjetnik u Rovinju, protiv tuženika: 1. IŽO, iz Kine, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. FLC, iz Kine, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenik Dejan Jakac, odvjetnik u Buzetu, 3. Amor Victoria d.o.o., sa sjedištem u [adresa], IŽ 35, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po z.z. ZŽ iz [adresa], 4. ŠŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. ŽŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a tuženike 4. i 5. zastupa opunomoćenik Dejan Jakac, odvjetnik u Buzetu, radi ukidanja prava služnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno, poslovni broj: P- 621/2020-47 od 5. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e:

I. Djelomično se odbija žalba tužitelja kao neosnovana, a djelomično se uvažava, pa se presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju- Rovigno, poslovni broj: P-621/2020-47 od 5. srpnja 2024.;

a) potvrđuje u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke, kojim su odbijeni tužbeni zahtjevi tužitelja i u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke, kojim je naloženo tužitelju da nadoknadi tuženicima trošak parničnog postupka u iznos od 431,35 eura.

b) preinačuje u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke, kojim je tužitelju naloženo da nadoknadi tuženicima i parnični trošak u iznosu od 443,65 eura, tako da se zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka za ovaj iznos odbija kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja protiv tuženika pod

1. IŽO i pod 2. ZŽO, koji glasi: "Ukida se pravo služnosti prolaza preko tužiteljeve k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist tuženikovih k. č. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], pa se istima zabranjuje svaki daljnji prolaz preko nekretnine tužitelja."(točka I. izreke). Istom presudom odbijen je i tužbeni zahtjev tužitelja protiv tuženika pod 3. Amor Victorie d.o.o., pod 4. ŠŽ i pod 5. ŽŽ, koji glasi: "1. Ukida se pravo služnosti prolaska pješice stazom preko tužiteljeve nekretnine kao poslužne, označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u korist nekretnine u suvlasništvu tuženika kao povlasne, označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se vlasnicima k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] zabranjuje svaki dalji prolaz pješice preko nekretnine tužitelja označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. 2. Nalaže se tuženicima naknaditi parnični trošak, u roku od 15 dana." (točka II. izreke). Tom presudom obvezan je tužitelj nadoknaditi prouzročene parnične troškove tuženicima u iznosu od 875,00 eura u roku od 15 dana, od donošenja ove presude, a u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova, do iznosa od 1.375,00 eura odbijen je (točka III. izreke).

2. Protiv te presude žali se tužitelj pobijajući je u dijelu pod točkama I. i II. izreke, kojima je odbije njegov tužbeni zahtjev i u dijelu pod točkom III. izreke, kojim mu je naloženo da tuženicima naknadi troškove postupka, zbog svih žalbenih iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08. – ispra., 57/11., 148/11-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22.i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači tako da se prihvate tužbeni zahtjevi tužitelja, podredno, da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. Odgovori na žalbu nisu podneseni.

3. Žalba nije osnovana u odnosu na odluku o glavnoj stvari, dok je djelomično osnovana u odnosu na odluku o troškovima postupka.

4. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

4.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tužitelj jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

4.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tužitelja pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se ukine pravo služnosti prolaza na teret njegove nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist nekretnine u suvlasništvu tuženika označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da se slijedom toga zabrani tuženicima svaki daljnji prolaz preko nekretnine tužitelja.

6. Prvostupanjski sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka u bitnome utvrdio:

- da iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi kako k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da je u cijelosti u vlasništvu tužitelja Grada Rovinja-Rovigno,

- da iz teretovnice tog izvatka proizlazi kako je toj nekretnini uknjižena stvarna služnost u korist k. č. br. [katastarska čestica]/Z upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na temelju pravomoćne presude provstupanjskog suda tako što je na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjiženo pravo služnosti prolaska pješice - stazom otvorene širine jedan metar uz zid između dva kamena stuba, te vodi u toj širini i dužini od 11,24 m preko cijele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve do postojećih vrata širine 1,33 m na k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], a na udaljenosti od 0,44 m od međe s jugozapadne strane, sve kako je prikazano u prilogu – prikaz služnosti vještaka geodetske Milke Kosanović, a u korist navedene k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina],

-da iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi kako je k. č. br. [katastarska čestica]/Z, kuća, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da je na istoj upisana zabilježba, stvarne služnosti u njezinu korist, a na teret nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je za navedenu č.k.br. [katastarska čestica] u tom zk. ul. upisan suvlasnički dio: 41/119 etažno vlasništvo (E-1) posebni dio zgrade označen slovom "A", stan na I. katu površine 32,00 m2, i spremište u prizemlju površine 8,95 m2, tipa 1233 u vlasništvu tuženika Amor Victoria d.o.o.; da je suvlasnički dio: 33/119 etažno vlasništvo (E-2) posebni dio zgrade označen slovom "B", stan na II. katu površine 33,39 m2, tipa 1233, u suvlasništvu Blecher ŠŽ i Turatelo Flavie, u ½ dijela; 3. suvlasnički dio; 45/119 etažno vlasništvo (E-3) posebni dio zgrade označen slovom "C", stan na III. katu površine 35,70 m2, spremište u prizemlju površine 9,65 m2 i tavan tipa 1233, u suvlasništvu na ravne dijelove, IŽO i FLC, tuženika u ovom postupku,

- da iz nalaza vještakinje geodetske struke Milke Kosanović proizlazi kako predmetna zgrada na k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] ima dva ulaza/izlaza, i to ulaz/izlaz s ulice I, tako i ulaz/izlaz s Obale A. Rismondo, jer je ulaz u funkciji kroz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dvorište, s time što je ova k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana kao gradilište, a što je netočno i protuzakonito upisano,

- da dalje iz nalaza iste vještakinje proizlazi da se na dan uviđaja pristupilo iz smjera obale do dvorišta, odnosno, staze dvorišta prema zgradi i da je uvidom u arhivsku građu zaključno vještakinja utvrdila kako je zgrada k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] imala oba pristupa zgradi (tj. oba ulaza i to od 1824.), a zasigurno od 1918.,

- da također iz nalaza i mišljenja naznačene vještakinje proizlazi kako je tijekom uviđaja, neposrednim opažanjem utvrdila da su radnici ugostiteljskog objekta prolazili kroz predmetno dvorište iz susjedne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (natkrivena terasa restorana pogledom u desno prema pročelju zgrade iz pravca obale), odnosno da istu stazu dvorišta koriste radnici ugostiteljskog objekta (vlasništvo 3. tuženika Amor Victoria d.o.o.), za prolaziti i pristupiti zgradi oznake k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] do prostora prve etaže zgrade k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] i to koristeći se prolazom dvorišta k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je opažanjem utvrdila da se ulaz u zgradu k. č. br. [katastarska čestica]/Z redovito koristi cjelovitom dužinom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za pristupiti zgradi k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], sve po opisanoj i identificiranoj stazi dvorišta,

- da iz nalaza i mišljenja vještakinje graditeljske struke Milice Gavranović proizlazi kako su tijekom održanog uviđaja na licu mjesta identificirane predmetne nekretnine tj. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina]; da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište stambenog objekta, a što je jasno definirano ogradnim kameno-metalnim zidom s ulaznim metalnim "portunom" uz kamene ogradne stupove; da se kroz taj "portun", s ulične strane Obale Aldo Rismondo ulazi/izlazi u dvorište tj. da je to komunikacijski prostor jer se prilazi stambenom objektu, a na čijem se sjeverozapadnom pročelju u prizemlju objekta nalaze dvokrilna vrata za ulaz/izlaz u hodnik kojim se dolazi do vertikalne komunikacije tj. stepeništa za kat i dvokrilnih vrata, koja se nalaze na sjeveroistočnom uličnom pročelju na adresi [adresa], gdje je ulaz/izlaz u objekt,

- da dalje iz nalaza i mišljenja vještakinje za graditeljstvo proizlazi da je jasno definiran i komunikacijski prostor kroz objekt tj. hodnik u prizemlju, kojim se izlazi na dvorište i prilazi na ulicu Obale Aldo Rismondo, a da je nekada to bio i izlaz/ulaz prema moru te da je do 1868. duž većeg dijela Obale A. Rismonda, more dopiralo gotovo do kuća, s time što je tada počela gradnja sadašnje rive, koja je od 1911. do 1912. produžena do rta sv. Nikole, (tekst - Kulturno povijesni itinerari), dok je objekt lociran na k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] u [adresa], u koji se ulazi s [adresa] izlazom iz objekta u dvorište k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], omeđen kameno- metalnom ogradom s "portunom" za izlaz na ulicu Obala A. Rismondo,

- da također iz nalaza i mišljenja naveden vještakinje proizlazi kako dvorište s objektom formira jednu funkcionalnu cjelinu, prema tipologiji izgradnji te da je pristup objektu prema stanju na terenu i načinu izgradnje formiran s [adresa], direktno u objekt potom i s ulice Obala A. Rismondo, kroz opisano dvorište, a iz kojeg se ulazi i izlazi iz objekta. Dodatno iz njezinog nalaza proizlazi i to: da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi dvorište), čini sa k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] (u naravi objekt), jednu funkcionalnu cjelinu s pristupom u objekt i dvorište i izlazom/ulazom prema morskoj strani, odnosno, isto tako prema [adresa] prema tipologiji izgradnje i funkcionalnoj cjelini te da služnost prava prolaska osnovana u korist k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] nije izgubila razumnu svrhu i da predmetna služnost nije izgubila razumnu svrhu niti u korist određenih samostalnih uporabnih cjelina i da dvorište s objektom formira jednu funkcionalnu cjelinu, i to prema tipologiji izgradnje zgrade jer je zgrada koncipirana s dva ulaza i izlaza tj. izlaz/ulaz i na dvorište i da prolaz preko dvorišta ima smisao i čini horizontalnu komunikaciju, kao što je jasno definiran ulazno/izlaznim "portunom" na ogradnom zidu dvorišta i dvokrilnim vratima objekta kroz koja je izlaz/ulaz u dvorište i ulaz/izlaz u objekt s dvorišne strane,

- da tužitelj nije nikada zabranio tuženicima niti njihovima pravnim prednicima korištenje navedenog dvorišta, tj. služnosti prolaska dvorištem koji su desetljećima faktično izvršavali,

- da je presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: Gž-3679/16-6 od 4. lipnja 2019. utvrđeno da u korist k. č. br. [katastarska čestica]/Z, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra, postoji pravo služnosti prolaska pješice stazom na teret k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra, koja služnost staze počinje na sjeverozapadnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], otvorom širine 1 metar u zidu između dva kamena stuba te vodi u toj istoj širini i dužini od 11,24 metra preko cijele k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve do postojećih vrata širine 1,33 metra na k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], a na udaljenosti od 0,44 metra od međe sa jugozapadne strane, sve kako je prikazano u Prilogu – prikaz služnosti na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vještaka Milke Kosanović od 5. lipnja 2015. godine, koji je prilog sastavni dio ove presude, pa je tuženi dužan dozvoliti da se suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica]/Z zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tom služnošću koriste; 2. Tuženi je dužan trpjeti upis prava stvarne služnosti staze na način opisan u toč. I. ove presude na k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužnom dobru, u korist k. č. br. [katastarska čestica]/Z, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra,

- da se nisu promijenile okolnosti niti je upisano pravno služnosti na temelju citirane presude izgubilo razumnu svrhu i da je upisano pravo služnosti potrebno tuženicima jer je predmetna zgrada koncipirana i izgrađena kao jedna samostalna uporabna cjelina s dvorištem od osnutka s dva ulaza i izlaza, a što proizlazi iz navedenih nalaza i mišljenja vještakinja,

- da tužitelj ne spor činjenicu kontinuiteta prolaska predmetnom stazom-dvorištem od strane tuženika i njihovih prednika, a što proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka kao i tuženika pod 4.

7. U konkretnom slučaju predmet spora predstavlja zahtjev za ukinuće stvarne služnosti prolaska pješice protekom vremena jer da je izgubilo razumnu svrhu, pa je mjerodavna odredba iz članka 242. ZVDSP-a, koja prema stavku 1. propisuju, izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana.

8. Na temelju utvrđenog pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da tužitelj u ovom postupku nije dokazao, a nakon donošenja navedene presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: Gž-3679/16-6 od 4. lipnja 2019. kojom je utvrđeno da u korist k. č. br. [katastarska čestica]/Z, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra, postoji pravo služnosti prolaska pješice stazom na teret k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra, i na temelju koje je to pravo upisano u zemljišnu knjigu, nikakve nove činjenice u pravcu ukinuća tog prava služnosti prolaza, kao što je utvrdio da tužitelj nije dokazao ni da je pravo služnosti prolaza izgubilo razumnu svrhu, pri čemu je taj sud pravilno utvrdio da je stanje na terenu istovjetno kao i ranije, dakle, da je stanje na terenu u istovjetnom stanju kao i prije i u trenutku donošenja presude Županijskog suda u Zagrebu. Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio kako se od trenutka stjecanja prava i osnivanja služnosti prolaza i upisa tog prava u zemljišnim knjigama, na terenu nisu dogodile nikakve nove odlučne činjenice niti nastale nove okolnosti jer je zgrada (povlasna nekretnina) s dvorištem (poslužna nekretnina) u istim gabaritima kao i ranije, s time što je utvrdio da zgrada i dvorište, od osnutka, imaju neizmijenjene otvore i pristupe, pa tako i sporni prolazak pješice preko nekretnine tužitelja kao poslužne nekretnine u korist nekretnine koja je u suvlasništvu tuženika kao povlasne.

8.1. Budući da tužitelj tvrdi kako je upisano pravo služnosti izgubilo protekom vremena razumnu svrhu, prvostupanjski je sud prihvaćajući nalaz nalaza i mišljenja sudskih vještaka kao stručno i objektivno, a nakon uvida u zemljišno knjižne izvatke i nakon svih izvedenih dokaza tijekom postupka, pravilno utvrdio da je k. č. br. [katastarska čestica] dvorište k. o. [katastarska općina] formirana za potrebe stambene zgrade i to isključivo kao okućnica, tj. kao dvorišni dio uz zgradu koji suvlasnici objekta održavaju zajedno sa stazom i zelenim površinama, a kroz koje dvorište neometano desetljećima prolaze, za pristupiti ulici Obala A. Rismonda kao suvlasnici i suposjednici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], znači i tuženici. Naime, tuženici poslužnu nekretninu koriste za pristupiti iz pravca ulice Obala A. Rismonda u pravcu objekta, po opisanoj i identificiranoj stazi dvorišta oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], koja je u naravi objekt i koja čini jednu funkcionalnu cjelinu s pristupom u dvorište i izlazom/ulazom prema morskoj strani te ulice, kao što je to i ulaz iz pravca ulice [adresa], koje isto tako, sastavni dio objekta, jer prema tipologiji izgradnje i funkcionalnoj cjelini čine osnovanost prava služnosti prolaska, koja je i osnovana u korist k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], zbog čega je prvostupanjski sud pravilno zaključio da navedena služnost nije izgubila razumnu svrhu u korist određenih samostalnih uporabnih cjelina.

8.2. Dakle, pravilno je prvostupanjski sud i prema stavu ovoga suda zaključio da predmetno dvorište s objektom čini jednu funkcionalnu cjelinu upravo prema tipologiji izgradnje objekta-zgrade, jer je zgrada koncipirana s dva ulaza i izlaza, pa prolaz pješice preko dvorišta ima smisao i čini horizontalnu komunikaciju između dva ulaza i izlaza, a što je sve jasno na terenu definirano, pa je slijedom toga pravilno taj sud postupio kada je odbio tužbene zahtjeve tužitelja jer upisno upravo služnosti prethodno citiranom presudom Županijskog suda u Zagrebu, nije izgubilo razumnu svrhu sukladno odredbi iz članka 242. stavkom 1. ZVDSP-a, kako to pogrešno smatra tužitelj.

9. Žalbenim navodima tužitelj nije doveo u sumnju utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda, pa na pravilnost pobijane odluke ne utječe ni pozivanje tužitelja na odredbu iz članka 242. stavka 2. ZVDSP-a, kojom je propisano da će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

9.1. Naime, tužitelj tvrdi iz svih izvedenih dokaza proizlazi da poslužna nekretnina ima barem jednako prikladan javni prolaz iz ulice Joakima Rakovca, a što nije ni sporno, jer tuženici kao suvlasnici povlasne nekretnine koriste prema utvrđenju prvostupanjskog suda i prolaz prema morskoj strani odnosno do ulice Obala A. Rismondo, kao i prolaz do [adresa] I, a što se koristi sada kao što se koristilo od davnina. Ovo sve proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka i tuženika pod 4., kao i utvrđenja prvostupanjskog suda prilikom uviđaja i iz nalaza i mišljenja vještakinja za geodeziju i graditeljstvo iz kojih proizlazi da tužiteljeva poslužna nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi dvorište), čini s povlasnom nekretninom suvlasništvo tuženika oznake k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] (u naravi objekt), jednu funkcionalnu cjelinu s pristupom u objekt i dvorište i izlazom/ulazom prema morskoj strani ulica Obala A. Rismondo i prema ulici J. Rakovca, prema tipologiji izgradnje je jedna cjelina, pa da služnost prava prolaska osnovana u korist k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], nije izgubila razumnu svrhu, znači, da predmetna služnost nije izgubila razumnu svrhu niti u korist određenih samostalnih uporabnih cjelina jer dvorište s objektom formira jednu funkcionalnu cjelinu prema tipologiji izgradnje zgrade, i iz razloga što je zgrada koncipirana s dva ulaza i izlaza tj. izlaz i ulaz, pa prolaz preko dvorišta ima smisao i čini horizontalnu komunikaciju, kako je to sve pravilno zaključio i prvostupanjski sud.

9.2. Stoga se neosnovano tužitelj u žalbi poziva na dio iskaza svjedoka pravnih prednika tuženika, kada je prvostupanjski sud te svjedoke FŽ i KŽ saslušao neposredno i opširno, pa je i na temelju dijela njihovih iskaza u bitnom utvrdio da su svi stanari zgrade dugi niz godina mirno i neometano prolazili kroz dvorište kroz metalni portun prema Obali A. Rismonda i da ih vlasnik dvorišta nikada nije ometao u tome.

10. Na temelju svega navedenog, prvostupanjski je sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbene zahtjeve tužitelja kao neosnovane.

11. Međutim, osnovano tužitelj u žalbi tvrdi da prvostupanjski sud nije pravilno donio odluku o troškovima postupka, iako se pravilno pozvao na odredbu članka 154. stavka 1. ZPP-a i Tbr. 7. točku 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine“ broj 138/23. – u daljnjem tekstu: Tarifa) u svezi Tbr. 40. Tarife. U ovom slučaju potrebno je primijeniti Tbr. 52. točku 4. Tarife, kojom je propisano da za postupke iz Tbr. 7. točke 2. Tarife (a o kojem postupku se radi u ovom slučaju - radi služnosti) primjenjuje se Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan. Kako je u ovom slučaju postupak pokrenut 2014. i 2016. (spojeni su spisi) kada je bila na snazi Tarifa iz 2012. i kada je vrijednost boda iznosila 10,00 kuna, to prema Tbr. 7. točki 2. Tarife i vrijednosti boda, kao i za zastupanje četiri tuženika (30%) i PDV-e, tuženicima pod 1., 2., 4. i 5. zastupanim po odvjetniku pripada trošak u iznosu od 431,53 eura, dok im više dosuđeni troška u iznosu od 443,65 eura ne pripada, zbog čega je odluku o trošku trebalo djelomično preinačiti i njihov zahtjev za ovaj iznos odbiti kao neosnovan.

11.1. Zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka odbijen je, iz razloga što nije uspio sa žalbom u odnosu na odluku o glavnoj stvari, dok mu u odnosu na djelomični uspjeh u odnosu na odluku o troškovima postupka nisu nastali posebni troškovi da bi mu se isti dosudili.

12. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbi iz članka 368. stavka 1. ZPP-a i članka 380. točke 2. i 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Splitu 28. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Sanda Crljen Ivančić