REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1113/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice HU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Andreja Srednoselec Pintarić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Ulica Mije Kišpatića 12, OIB: 46377257342, kojeg zastupa punomoćnik po zaposlenju ĆU, dipl. iur., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Ivana Pintarića, odvjetnika i punomoćnika tuženika ĆU, dipl.iur., **.**.2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342 da tužitelju [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu od 1.076,94 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 28,07 eura od dana 16.01.2020.godine,

-na iznos od 37,05 eura od dana 16.02.2020.godine,

-na iznos od 35,93 eura od dana 16.03.2020.godine,

-na iznos od 31,69 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 21,57 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 29,39 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 37,11 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 37,98 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 36,69 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 38,02 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 34,81 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 32,70 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 38,71 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 37,17 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 35,46 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 37,77 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 34,48 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 26,35 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 23,08 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 19,25 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 21,41 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 39,37 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 35,24 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 33,01 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 30,49 eura od dana 16.01.2023.godine,

-na iznos od 10,17 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 46,63 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 45,57 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 42,07 eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od 38,36 eura od dana 16.01.2024.godine,

-na iznos od 36,82 eura od dana 16.02.2024.godine,

-na iznos od 39,08 eura od dana 16.03.2024.godine,

-na iznos od 5,44 eura od dana 16.04.2024.godine,

pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu Prvostupnik sestrinstva u Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju. U razdoblju od prosinca 2019. do siječnja 2024. radila je na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao Glavna sestra Zavoda u Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju. Tužiteljica kao zdravstveni radnik obavlja poslove hitne službe u sklopu Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavoda za hitna i krizna stanja s Nacionalnim centrom za psihotraumatologiju. U navedenom Zavodu pacijenti mogu pristupiti ambulanti bez uputnice i bez prethodne narudžbe upravo u situacijama hitnog i akutnog psihijatrijskog stanja i dijagnoze. Takvom organizacijom rada tuženik je tužiteljici odredio da radi hitni prijem čime ju je rasporedio na poslove za koje je propisano uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23%. Tužiteljica radi na hitnom prijemu gdje je ustrojen Objedinjeni hitni bolnički prijem kao centralni hitni prijem koji objedinjuje sve medicinske specijalnosti osim hitne psihijatrije i hitne pedijatrije. Tuženik tužiteljici obračunava dodatak za posebne uvjete rada od 19%, a tužiteljica smatra da joj pripada dodatak za posebne uvjete rada od 23%, pa od tuženika potražuje razliku plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada između 23 % i 19%. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 13.03.2025. tužiteljica na ime razlike plaće potražuje ukupni iznos od 1.076,94 eur bruto uz naknadu parničnih troškova, sve sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te osporava kako osnov tako i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva navodeći kako tužiteljica u utuženom razdoblju nije obavljala poslove medicinske sestre u zavodima za hitnu medicinu jer unutar Objedinjenog hitnog bolničkog prijma (OHBP-a) nema ambulante za hitna psihijatrijska stanja, niti Zavod za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju u svom sastavu ima takav odjel. Zavod za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju u formalnom nazivu sadrži riječ „hitna“, ali na navedenom Zavodu ne obavljaju se poslovi hitne medicine. Imajući u vidu navedeno, u konkretnom se slučaju ima primijeniti Zaključak broj 93.b, sa 24. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 15. lipnja 2022. godine koji glasi: „Zdravstveni radnik na psihijatriji ostvaruje pravo na dodatak na osnovnu plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 19%.“, pa su stoga neosnovani navodi tužiteljice da ima pravo na dodatak na osnovnu plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 23%. Dakle, tuženik je u utuženom razdoblju tužiteljici obračunao i isplatio uvećanje osnovne plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada u postotku na koji ima pravo temeljem važećih propisa, a to je postotak od 19%. Posljedično navedenom, tuženik je ujedno u utuženom razdoblju tužiteljici pravilno obračunao i isplatio naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Tuženik ističe i prigovor prekluzije budući se tužiteljica prije podnošenja tužbe nije u zakonskom roku obratila tuženiku sa Zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja tuženika kojim je tužiteljici utvrđeno pravo na uvećanje osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 19%. Tuženik predlaže naslovnom sudu nakon zaključenja glavne rasprave donijeti presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, saslušao je svjedokinju RU i tužiteljicu kao stranku, pročitao je iskaz svjedoka VU iz istovrsnog predmeta Pr-1110/2025 te je proveo knjigovodstveno-financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz društva Ručević vještačenja d.o.o. Odbijeni su kao suvišni prijedlozi tužiteljice za saslušanjem svjedoka GU i EU na okolnost rada tužiteljice jer je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje odluke.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

5. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužiteljice kao radnice od tuženika kao poslodavca za isplatom razlike plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada između 23% i 19% za razdoblje od prosinca 2019. do siječnja 2024.

6. Nije osnovan tuženikov prigovor prekluzije jer je tužbeni zahtjev usmjeren na isplatu razlike plaće pa sukladno članku 133. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/2014 i dr., dalje: ZR), stoga tužiteljica nije bila dužna prije podnošenja tužbe tuženiku podnijeti zahtjev za zaštitu prava.

8. Iz navoda stranaka i isprava u spisu među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika kao prvostupnik sestrinstva te da je u utuženom razdoblju radila u Klinici za psihijatriju, Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju te da joj je isplaćivan dodatak za posebne uvjete rada od 19%. Sporna je osnova tužbenog zahtjeva, odnosno ima li tužiteljica pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 23%.

9. Svjedokinja RU u iskazu navodi da radi kao medicinska sestra na Klinici za psihijatriju, Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju i svakodnevno radi s hitnim pacijentima gdje radi i tužiteljica iste poslove. Nisu dio objedinjenog hitnog prijema. Hitni pacijenti su npr. suicidalni, psihotični, homicidalni, heteroagresivni i dr., a krizni pacijenti su oni sa akutnom reakcijom na stres, nisu toliko opasni za druge, ali su u kriznom stanju, dok hitni pacijenti mogu biti opasni za druge. Unutar Zavoda ne postoji ambulanta za hitnu psihijatriju, prije covida su imali ambulantu psihijatrijsku u sklopu njihovog Zavoda za hitna i krizna stanja i tužiteljica je ponekad obavljala poslove u toj ambulanti, rotirali su ljude unutar Zavoda po potrebi.

10. Svjedokinja VU, glavna sestra na Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psíhotraumu, u iskazu navodi da imaju posebno šalter za krizne i za hitne pacijente, te su hitni pacijenti odvojeni i dolaze na drugo mjesto, dok su krizni pacijenti žrtve nasilja, koji su pretrpjeli neki akutni stres, npr. zbog mobinga, pljačke, žalovanje zbog bliske osobe i sl., te oni dolaze bez uputnice i razgovaraju sa psihijatrom te se nakon toga određuje da li eventualno idu u dnevnu bolnicu, ili individualno nastavljaju tretman kod tog psihijatra. Kod tuženika postoji objedinjeni hitni bolnički prijem gdje se primaju hitni pacijenti, a to su oni pacijenti koji se moraju odmah zbrinuti jer su opasni za okolinu te tamo rade dva liječnika psihijatra jer tamo uvijek mora biti netko dežuran, ali je to odvojeno od kriznih pacijenata. Na šalteru se zaprimaju pacijenti i radi trijaža pa ako se radi o hitnom pacijentu, on se sa tehničarom ili liječnikom treba otprati na objedinjeni hitni prijem gdje se liječe hitni slučajevi. I akutni i hitni pacijenti se primaju bez uputnice. Na Zavodu za hitna i krizna stanja, radi se samo o administrativnom nazivu tog Zavoda, ali se na istom nikada nisu liječili hitni pacijenti već su oni u Zavodu za kliničku psihijatriju.

11. Tužiteljica je iskazala da je od 6. ožujka 2024. u mirovini, a prije toga radila je kod tuženika u Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju, radila je kao medicinska sestra 22 ili 23 godine. Radila je iste poslove kao svjedokinja RU. Hitni pacijenti su dolazili mahom bez uputnica, morale su na prvu procijeniti kakav je pacijent, kakvo je stanje hitnosti, obavijestiti o tome liječnika, verbalna agresija im je bila svakodnevica. Ako je pacijent bio za hitnu psihijatriju, trebalo ga je otpratiti u ambulantu za hitnu psihijatriju a to se nalazilo u drugoj zgradi i to je bilo jako stresno, pacijent joj je znao i pobjeći, a jednom je imala i pacijenta koji joj je rekao da ima bombu u džepu. U utuženom razdoblju i to nakon covida postojala je unutar Objedinjenog hitnog bolničkog prijema nekakva mala psihijatrijska ambulantica bez opservacije i tu je bio dežuran psihijatar ali ne stalno i to nije bilo adekvatno te su pacijenti dolazili njima u Zavod za krizna i hitna stanja. Prije Covida postojala je ambulanta za hitnu psihijatriju u sklopu Zavoda za hitna i krizna stanja. Bilo je podjednako i hitnih i kriznih pacijenata.

12. Sud je prihvatio iskaze svjedoka i tužiteljice kao istinite u dijelu gdje su iskazivale suglasno, a iz istih je utvrđeno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kao medicinska sestra na Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju gdje su im dolazili pacijenti mahom bez uputnice s time da su se obrađivali krizni pacijenti, dok je hitne pacijente trebalo otpratiti u ambulantu za hitnu psihijatriju na objedinjeni hitni prijem gdje se liječe hitni slučajevi dok se na Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju nisu liječili hitni pacijenti te je to samo administrativni naziv zavoda. Nije prihvaćen dio iskaza svjedokinje RU i tužiteljice da su radile i sa hitnim pacijentima obzirom da su tužiteljica i svjedokinja VU suglasno iskazale da, ukoliko bi im došli hitni pacijenti, iste je trebalo otpratiti do objedinjenog hitnog bolničkog prijema u Zavod za kliničku psihijatriju gdje se nalazi ambulanta za hitnu psihijatriju, dok na Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju nije bilo ambulante za hitnu psihijatriju, a kako je to potvrdila i svjedokinja RU.

13. Na okolnost utvrđenja visine tužbenog zahtjeva provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi razlika plaće tužiteljice između dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 23% i isplaćenog dodatka od 19% za razdoblje od prosinca 2019. do ožujka 2024. u ukupnom iznosu od 1.076,94 eura, dok su pojedinačni mjesečni iznosi razvidni u Tabeli 1 nalaza.

14. Na nalaz i mišljenje financijskog vještaka stranke nisu imale primjedbe te je tužiteljica uskladila tužbeni zahtjev prema izračunu financijskog vještaka.

15. Člankom 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 29/2018) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Navedenim člankom propisan je popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak. U popisu pod točkom 2. određena su radna mjesta II, III i IV vrste te je određeno da pravo na dodatak na plaću ima zdravstveni radnik gdje hitni prijem nije ustrojen kao objedinjeni hitni bolnički prijem i to u iznosu od 20%.

16. Člankom 21. Dodatka II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 92/2019) je izmijenjen članak 55. Kolektivnog ugovora iz 2018. godine na način da je u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, za radna mjesta I, II, III i IV vrste određeno da zdravstveni radnik u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak od 23%.

17. Tužiteljica tvrdi da na temelju činjenice što je u tuženom razdoblju radila kao medicinska sestra na Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju gdje su im dolazili i hitni i krizni pacijenti ima pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23%.

18. Prema ocjeni ovog suda tužiteljica nema pravo na dodatak na plaću od 23%, jer navedeni dodatak sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pripada zdravstvenom radniku koji radi na radnom mjestu na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni prijem. Kod tuženika je ustrojen hitni objedinjeni bolnički prijem u kojem tužiteljica nije radila u utuženom razdoblju, a tužiteljica isto tako nije radila na radnom mjestu zdravstveni radnik u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, kojem radniku prema Kolektivnom ugovoru pripada dodatak od 23%, već je radila na radnom mjestu glavna sestra na Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju. Okolnost što je tužiteljica radila na Zavodu gdje su im dolazili i hitni i krizni pacijenti te su po trijaži hitne pacijente trebali otpratiti na Objedinjeni hitni bolnički prijem, Kliniku za psihijatriju, ne utječe na tužiteljičino pravo na dodatak na plaću jer pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23% imaju samo oni zdravstveni radnici koji su zaposleni na hitnom prijemu te su stoga izloženi povećanom riziku. Naime, tužiteljica nije zaposlena neposredno na hitnom prijemu, što je različito u odnosu na poslove koje obavljaju zdravstveni radnici koji su zaposleni neposredno na hitnom prijemu.

19. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je trebalo odbiti kao neosnovanog.

20. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužiteljica je oslobođena obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 28. siječnja 2026.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku