Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj Pp-1964/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Ladi Pažanin, na prijedlog i uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Sanje Crljen Mrvoš, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog BA, zbog prekršaja iz članka 251. stavka 2. Zakona o strancima (Narodne novine broj 133/20, 114/22, 151/22 dalje: ZS), u povodu prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske Prve policijske postaje Rijeka KLASA: 211-07/24-2/17843 od 03. svibnja 2024., dana 28. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljeni BA, sin B, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1987., državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj],
na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)
oslobađa se optužbe
da
03. svibnja 2024., okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi Mint Consulting d.o.o. nije u roku od 15 dana obavijestio PP Opatija o prestanku ugovora o radu odnosno o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad dana **.**.2023. državljanin Srbije EA, rođen **.**.2000., odjavljen sa HZMO, a dana 13.12.2023. poslodavac podnio zahtjev za poništenje DBR
dakle, da kao poslodavac u slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad , nije u roku 15 dana od dana nastupa tih okolnosti obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju,
pa da je time počinio prekršaj iz članka 95. stavka 1. ZS kažnjiv po članku 215. stavku 2. ZS.
II. Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Ovom sudu dostavljen je prigovor okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga ovlaštenog tužitelja podnesen na temelju zakonske osnove iz članka 242. stavka 1. točke 1. PZ.
1.1. Obavezni prekršajni nalog dostavljen sudu u povodu pravodobnog, dopuštenog i potpunog prigovora smatra se optužnim prijedlogom (članak 239. stavka 5. u svezi članka 238. stavka 8. točke 4. PZ).
2. Člankom 161. stavkom 6. PZ određeno je da će sud ispitujući optužni prijedlog odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ako nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj.
3. Djelo koje se okrivljeniku predmetnim optužnim prijedlogom stavlja na teret nije prekršaj iz članka 95. stavka 1. ZS.
3.1. Člankom 95. stavkom 1. ZS, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, propisana je obveza poslodavca i državljanina treće zemlje da u slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad o tome izvijeste policijsku pravu odnosno policijsku postaju u roku od 15 dana od nastupa tih okolnosti.
3.2. Člankom 215. stavak 2. ZS propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 do 390,00 eura za prekršaj kazniti odgovorna osoba u pravnoj osobi ako nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad.
4. Kako to proizlazi iz činjeničnog opisa optužnog akta, isti ne sadrži sve elemente opisa radnje prekršaja iz kojih proistječe zakonsko obilježje djela. Naime, činjeničnom osnovom optužbe određena je osoba kojoj se sudi i djelo, odnosno događaj o kojem se sudi, dok je sud vezan uz činjenični opis djela onako kako je opisano i konkretizirano u optužnom prijedlogu te ne može presudu zasnovati na činjenicama koje tužitelj nije opisao.
4.1. U konkretnom optužnom aktu istome nedostaje element bića prekršaja na način da nije određeno niti precizirano točno vrijeme kada je prestao ugovor o radu ili kada su prestali postojati drugi uvjeti na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, a od kojeg trenutka je poslodavac bio dužan o toj činjenici obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju. Označavanje tog trenutka u činjeničnom opisu odlučna je činjenica, jer se od istoga računa rok od 15 dana za ispunjenje obveze poslodavca, a koji uvjetuje zakonski opis prekršaja.
5. Izostankom navođenja dana od kojeg se ima računati početak roka od 15 dana ili barem navođenja dana kada je istekao posljednji dan roka, a što je bitan element optužbe, činjenični opis optužbe ne sadržava sve bitne elemente prekršaja.
6. Imajući u vidu kako je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja a u protivnom, odnosno u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Ujedno, sud je vezan činjeničnim opisom radnje prekršaja iz optužbe te bi svako utvrđivanje postojanja činjenica koje nisu navedene u optužnom prijedlogu predstavljalo prekoračenje optužbe i činilo bi bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka.
7. Slijedom navedenog, ispitujući optužni prijedlog, sud je utvrdio da je djelo za koje se okrivljenika optužuje, činjenično opisano i pravno označeno u izreci presude, po propisu nije prekršaj zbog čega je okrivljenika valjalo osloboditi od optužbe.
8. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.
9. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
U Rijeci 28. siječnja 2026.
Viši sudski savjetnik-specijalist
Sudac
Sanja Crljen Mrvoš, v.r.
Lada Pažanin, v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- ovlašteni tužitelj
- okrivljenik
