REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] V 5

Poslovni broj: Us I-1213/2025-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja Euromodul d.o.o. (OIB: 99865494084), Kukuljanovo, Kukuljanovo 335, koju zastupa opunomoćenik Andrej Bašović (OIB: [osobni identifikacijski broj]), odvjetnik u Rijeci, Trg sv. Barbare 5, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (OIB: 84397956623), Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, kojeg zastupa službena osoba VD, uz sudjelovanje zainteresirane osobe LD (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Boris Marohnić (OIB: [osobni identifikacijski broj]), odvjetnik u Rijeci, Janeza Trdine 1, radi invalidske mirovine, 28. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II-141-02/24-01/03028693911, URBROJ: 341-99-05/3-24-4289 od 9. travnja 2025. godine.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.

III. Nalaže se tužitelju trgovačkom društvu Euromodul d.o.o., Kukuljanovo da zainteresiranoj osobi LD nadoknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 3.750,00 (tri tisuće sedam stotina pedeset) eura, PDV uključen, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora.

IV. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova spora u preostalom iznosu od 2.250,00 (dvije tisuće dvjesto pedeset) eura.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Rijeci, KLASA: UP/I-141-02/23-01/03028693911, URBROJ: 341- 14-05/3-23-35230 od **.**.2024., LD (ovdje: zainteresiranoj osobi), kod kojega je 100% zbog ozljede na radu nastao djelomičan gubitak radne sposobnosti, priznato je, počevši od 5. ožujka 2024., pravo na invalidsku mirovinu, uz ostale prateće odluke. Invalidnost zainteresirane osobe utvrđena je uz sljedeće kontraindikacije: rad s električnim, ručnim i mehaniziranim alatima, rad na visini, manipulacija teretima iznad 10 kilograma, te kretanje ruku iznad razine ramena, pri čemu tužitelj može obavljati ostale poslove u okviru poslova stručne spreme u 100% radnog vremena.

2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II-141-02/24-01/03028693911, URBROJ: 341-99-05/3-24-4289 od 9. travnja 2025., odbio žalbu tužitelja (poslodavca zainteresirane osobe) izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja. Svoju odluku tuženik je, u osnovi, utemeljio na suglasnim utvrđenjima obaju stupnjeva institucionalnog medicinskog vještačenja. Tuženik, uz to, u obrazloženju drugostupanjskog rješenja naglašava da je predmet ove upravne stvari ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, te se u postupku u toj vrsti predmeta ne može razmatrati osnovanost žalbenih navoda kojima tužitelj osporava postojanje uzročno-posljedične veze između ozljede i bolovanja zainteresirane osobe, odnosno šifra bolesti na osnovi kojih je zainteresirana osoba koristila prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, jer je navedeno u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

3. Tužitelj osporava zakonitost tuženikove odluke, iznosi šifre dijagnoza vezane uz bolovanje i priznatu ozljedu na radu zainteresirane osobe, te tvrdi, u bitnome, sljedeće. Nije točno da je kod zainteresirane osobe uslijed ozljede na radu nastupio djelomičan gubitak radne sposobnosti. Zainteresirana osoba, naime, nema zdravstvenih ograničenja koja bi ga onemogućavala u obavljanju poslova koji uključuju rad s električnim, ručnim i mehaniziranim alatima, rad na visini, manipulaciju teretima težima od 10 kilograma, te kretanje ruku iznad razine ramena. Tužitelj je tijekom bolovanja zainteresirane osobe anonimno zaprimio fotografije iz kojih je vidljivo da zainteresirana osoba bez ikakvih teškoća upravlja navedenim alatima, te da gura građevinska i transportna kolica potrebna za premještaj tereta, iz čega proizlazi da zainteresirana osoba nema opisane medicinske kontraindikacije. Zainteresirana osoba se od siječnja 2022. ne nalazi na bolovanju zbog ozljede na radu, već mu se bolovanje vodi pod drugim šiframa. Ne postoji, dakle, uzročno-posljedična veza između bolovanja zainteresirane osobe i pretrpljene ozljede na radu. Tužitelj predlaže poništiti drugostupanjsko rješenje. Traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 4.280,00 eura (PDV uključen).

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje, u osnovi, kod navoda osporavanog rješenja, dodatno elaborira mjerodavni normativni okvir i predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Zainteresirana osoba LD u odgovoru na tužbu osporava aktivnu legitimaciju tužitelja, a podredno osporava osnovanost tužbenih navoda, pridružujući se navodima tuženika. Zainteresirana osoba predlaže odbaciti tužbu, podredno odbiti tužbeni zahtjev. Traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 6.000,00 eura (PDV uključen).

6. Tuženik je u obrazloženju drugostupanjskog rješenja valjano obrazložio stranačku legitimaciju tužitelja u ovoj upravnoj stvari. K tomu, ta je legitimacija sukladna ustaljenoj praksi u ovoj vrsti predmeta. Zbog toga nije prihvaćen prijedlog zainteresirane osobe za odbacivanje tužbe.

7. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje i u spisu ovog upravnog spora. Na prijedlog tužitelja, u ovome je sporu, na okolnost spornih stručno- medicinskih činjenica, izveden dokaz medicinskim vještačenjem. Vještačenje je povjereno stalnome sudskom vještaku prof. dr. sc. Hrvoju Laliću, dr. med., specijalistu medicine rada i sporta u Rijeci, koji je svoj nalaz i mišljenje dostavio u pisanom obliku, te ga dodatno iznio na raspravi. Raspravnim rješenjem od 21. siječnja 2026. odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužitelja, zbog razloga iznesenih u tom rješenju, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon provedene rasprave 17. prosinca 2025., utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Odredbom članka 39. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u nastavku teksta: ZOMO), propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema tome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. U stavku 2. navedenoga članka propisano je da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. toga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. navedenoga članka propisano je da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. toga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Prema stavku 4. navedenoga članka, potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Odredbom članka 5. navedenoga članka propisano je da su uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

10. Postojanje smanjenja radne sposobnosti, djelomičnoga ili potpunog gubitka radne sposobnosti (kao normiranih stupnjeva invalidnosti, odnosno rizika koji određenu osobu pogađa u odnosu na njenu radnu sposobnost), utvrđuje se, dakle, prema modelu zdrave osobe istih ili sličnih karakteristika u odnosu na stabilizaciju (definitivnost) zdravstvenog stanja (tj. /ne/mogućnost njegova poboljšanja daljnjim liječenjem), obavljane poslove, naobrazbu, životnu dob, mogućnost provedbe profesionalne rehabilitacije radi osposobljavanja za rad s punim radnim vremenom, te mogućnost rada s najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima.

11. U članku 14. stavku 6. Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 96/23, u nastavku teksta: Uredba), propisano je da će vijeće vještaka dati nalaz i mišljenje da postoji djelomični gubitak radne sposobnosti kada utvrdi da je radna sposobnost osobe zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju trajno smanjena za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osobe, odnosno trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravoj osobi iste razine obrazovanja i da se ne može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena (odnosno najmanje 80 % radnog vremena ili 90 % radnog vremena ili 100 % radnog vremena tj. puno radno vrijeme) na prilagođenim poslovima, iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njenim dosadašnjim poslovima. Vijeće vještaka je dužno u nalazu i mišljenju navesti druge poslove koje je osoba, s obzirom na promijenjenu radnu sposobnost, sposobna obavljati i poslove koje osoba nije sposobna dalje obavljati (medicinske kontraindikacije), odnosno opisno navesti prilagođene poslove i radno vrijeme u kojem te prilagođene poslove osoba može obavljati, a kako ne bi došlo do daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja i potpunog gubitka radne sposobnosti.

12. Opseg medicinske dokumentacije propisan je odredbama članka 9. i članka 10. Uredbe, vezano uz članak 7. Uredbe.

13. Tuženik nije ovlašten preispitivati pravilnost odluka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje donesenih u okviru stvarne nadležnosti tog Zavoda, uključujući odluke donesene u predmetima vezanima uz ozljede na radu.

14. Za utvrđivanje radne sposobnosti i njezina uzroka odlučne su dijagnoze koje mogu utjecati na radnu sposobnost (invalidnost). Nije od utjecaja je li osiguranik u međuvremenu na bolovanju bio i po drugim dijagnozama.

15. Radna sposobnost zainteresirane osobe u upravnom je postupku vještačenja za poslove radnika u opremi, u okviru srednje stručne spreme, što je ujedno stupanj obrazovanja zainteresirane osobe. U vrijeme nastupa osiguranog slučaja (5. ožujka 2024.) zainteresirana osoba bila je u dobi od 60 godina.

16. Osporavano rješenje tuženika temelji se na nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka od 22. siječnja 2025., kojim je potvrđen nalaz i mišljenje vijeća vještaka. Ova tijela vještačenja ustrojena su pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u skladu s odredbama Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“, broj 85/14, 95/15 i 102/15). Obrazloženje mišljenja vijeća viših vještaka glasi:

„ PD u dobi od 61 godinu, završio srednju školu, zanimanje strojara i prekvalifikaciju za vozača cestovnih motornih vozila. Radio je u Euromodul d.o.o., Kukuljanovo na poslovima bravar - vozač do studenog 2024. Ostvario je više od 40 godina radnog staža.

Vijeće vještaka od 21.03.2024. utvrdilo je da postoji djelomičan gubitak radne sposobnosti. Medicinske kontraindikacije su: rad s električnim, ručnim i mehaniziranim alatima, rad na visini, manipulacija teretima iznad 10 kg., kretanje ruku iznad ramena. Poslovi koje može i nadalje obavljati su: ostali poslovi u okviru opisa poslova i stručne spreme u 100% radnog vremena.

Datum nastanka je 05.03.2024., uzrok je ozljeda na radu 100%. Kontrolni pregled je obvezan i obavit će se u ožujku 2026. Vještak revizor Samostalnog sektora za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja je dana 5.4.2024. potvrdio ocjenu vijeća vještaka.

Prema medicinskoj dokumentaciji, žalitelj je zadobio u ožujku 2021. prijelom lijeve ključne kosti i otvorenu ranu na glavi udarcem metalne cijevi na poslu. Početkom travnja 2021. učinjena je osteosinteza, a nakon provedene fizikalne terapije u listopadu 2021. odstranjen je osteosintetski materijal. Provodio je redovito fizikalne procedure, a prema zadnjem priloženom nalazu ortopeda iz srpnja 2023. žalitelj i dalje ima bolove i ne može podizati lijevu ruku. Rtg i MR obrada lijevog ramena prikazala je stanje po zarasloj frakturi distalne klavikule u lošem položaju (fractura claviculae sin. operata male sanata - S42.O). Preporučena je fizikalna terapija i kontrola ortopeda po provedenoj terapiji (nalaz ortopeda, CD, dr. med. SB Dr. Nemec Matulji od 5.7.2023.)

U žalbenim navodima poslodavca, po odvjetniku Andreju Bašoviću iz Rijeke, navodi se da je PD, rođ. 1963., nema problema u radu nastavno na navedenu ozljedu na radu lijevog ramena...“ te da su u privitku žalbe dostavljene i fotografije (žalba u prilogu od 5. srpnja 2024.)

U spisu su naknadno priložene navedene fotografije osiguranika koje je priložio poslodavac zastupan po odvjetniku. S obzirom da je dana 2.12.2024. od strane HZMO- a, Odjela za žalbe i upravne sporove dostavljen dopis u kojem su priložene fotografije (koje nisu bile u spisu na dan vještačenja 14.11.2024. i dostavljena rješenja HZZO-a Regionalnog ureda Rijeka od 15.2.2022, te od 23.8.2023., vijeće viših vještaka zaključilo je da je potrebno učiniti neposredan klinički pregled imenovanog PD od strane vijeća viših vještaka, koji je učinjen dana 21. siječnja 2025. U kliničkom statusu se verificira slijedeći nalaz: u stojećem položaju niže položeno lijevo rame, na palpaciju je registrirana jaka bolnost u području distalne klavikule. Uredno je srastao postop. ožiljak dužine oko 10-12 cm na lijevom ramenu. Postoji kontraktura lijevog ramenog zgloba. Retrofleksija s lijevom rukom je oko 20-25 st, abdukcija lijeve ruke do 70 St., antefleksija 90 St., rotacije ograničene za 2/3 pokreta, a kretnje bolne. U somatskom statusu srednjeg rasta, povećane tjelesne mase, kardiorespiratorno je kompenziran. RR 180/110 mmHg.

Neurološki status izuzev navedene kontrakture lijevog ramena je bez lateralizacije i patološki induciranih refleksa. Od 6 mj. 2021. imenovani je kontroliran kod neurologa radi svakodnevnih posttraumatskih glavobolja. Uz terapiju glavobolje su sada rjeđe.

Na temelju navedenog, vijeće viših vještaka zaključuje da je ocjena vijeća vještaka pravilna, a žalbeni navodi neosnovani. NASTAVNO i dalje postoji djelomičan gubitak radne sposobnosti, uz navedene medicinske kontraindikacije i poslove koje žalitelj može i nadalje obavljati. Datum nastanka je 05.03.2024., uzrok je ozljeda na radu 100%. Kontrolni pregled je obvezan i obavit će se u ožujku 2026.“

17. Sud je utvrdio da su nalazi i mišljenja sastavljeni u predmetnom upravnom postupku utemeljeni na relevantnoj medicinskoj dokumentaciji, te da su sastavljeni sukladno odredbama Uredbe. Stoga je utvrđeno da su spomenuti nalazi i mišljenja činili valjanu osnovu za odlučivanje prvostupanjskoga i drugostupanjskog tijela u upravnom postupku.

18. U ovome upravnom sporu stručno-medicinska opravdanost nalaza i mišljenja institucionalnih tijela vještačenja, prema stanju stvari u vrijeme nastupa osiguranog slučaja, u cijelosti je potvrđena nalazom i mišljenjem vještaka prof. dr. sc. Hrvoja Lalića, dr. med. Ključni dijelovi pisanog nalaza i mišljenja glase:

„Poslodavac "Euromodul d.o.o. Kukuljanovo tužio je HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) smatrajući da njihov zaposlenik LD, 1963. godište, sa gotovo 40 godina radnog staža, po zanimanju strojar, sa prekvalifikacijom bravar - vozač, nije smio dobiti invalidsku mirovinu, pošto je po njihovom mišljenju potpuno radno sposoban. To mišljenje potkrepljuju anonimnim snimkama na kojima se vidi da LD u vanjskoj garaži kuće ima pokraj sebe otvorenu vreću cementa i da posebno sa električnom bušilicom sa dodatkom miješa taj cement, očito da bi izvodio na kući neke građevinske radove.

LD je u ožujku mjesecu 2021. doživio nesreću na radu kod poslodavca ”Euromodul d.o.o.", kada je išao otvarati kuglasti ventil hidrauličnog stroja na komprimirani zrak, pri čemu je došlo do eksplozije istog, te je jedna metalna cijev sa tog stroja odletila i udarila ga u glavu i prsište, tako daje zadobio ranu oglavine i prijelom lijeve ključne kosti.

Radilo se o teškoj tjelesnoj ozljedi - ozljedi na radu. Zbog višestrukog loma ključne kosti odmah je operiran, te je do listopada mj. 2021. godine nosio fiksaciju, koja je tada kirurškim putem odstranjena (multifragmentalna fraktura). Zbog ozljede glave patio je od glavobolja (G 44.3) i razvilo se anksiozno depresivno stanje (Dg. F 41.2) sa promjenama u smislu dizritmičnog EEG-a (elektroencefalograma).

Vidljivo je iz spisa odnosno medicinske dokumentacije od 28.02.2022. da je rame oštećenika ograničenih kretnji (Abdukcija do 70 stupnjeva, retrofleksija 25 stupnjeva, rotacija u kontrakturi). Oštećenik je obavio niz fizikalnih terapija i kontrola kirurga - traumatologa, ali konačno stanje ramena je da je rame ostalo u kontrakturi na oko polovice fizioloških kretnji u odnosu na zdravu osobu. Obiteljska liječnica je slala predmet oštećenika na HZZO (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) još 2022. godine ali je dijagnoza kontrakture odbačena jer kao takova nije odmah uvedena kod nastanka ozljede (jer nije ni mogla biti uvedena odmah kod nastanka ozljede, razvija se postepeno), te je HZZO odlučio da stanje nije stacionarno, odnosno da treba nastaviti sa liječenjem. Nakon dugog liječenja, HZMO je (…) odredio djelomični gubitak radne sposobnosti, može raditi 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Prema obrazcu „2 IN” - opis radnog mjesta u poduzeću, vidljivo je da je oštećenik radio sa ručnim i električnim alatima, sa limovima i PVC materijalima, na visini i daje dizao terete do 35kg i nosio na daljinu do 10 m. Budući da je oštećenik imao 60 godina života i oko 40 godina radnog staža, više nije bio pogodan za profesionalnu rehabilitaciju (obuku i prekvalifikaciji za drugo radno mjesto), nije bilo moguće drugačije riješiti slučaj nego uputiti oštećenika u invalidsku mirovinu, od 05.03.2024. godine.

(…)

Nalaz i mišljenje:

Smatram da su institucionalna tijela vještačenja donijela ispravnu odluku. Naime, oštećenik više nije mogao raditi teške fizičke poslove (vidljivo prema usporedbi dijagnoza i obrazca 2 IN), niti je prema životnoj dobi mogao biti upućen na profesionalnu rehabilitaciju za traženje lakšeg radnog mjesta.

Nadalje snimke učinjene anonimno ništa ne dokazuju. Jedno je učiniti neko opterećenje jednokratno ili u nekoliko navrata, a drugo je biti zaposlen i svaki dan obavljati teške fizičke poslove (iako je diskutabilno i ne preporučljivo da uopće zbog zdravstvenog stanja takove poslove oštećenik radi).“

19. Sudski vještak na raspravi, odgovarajući na pitanja tužitelja, dodaje, u bitnome, sljedeće. Na upit na temelju čega je zaključio da je djelomični gubitak radne sposobnosti zainteresirane osobe posljedica ozljede na radu odgovara da zainteresirana osoba prije konkretnog ozljeđivanja nije bolovala od dijagnoza koje su joj se razvile nakon toga, te da je skoro cijeli radni vijek mogla obavljati teške fizičke poslove, što sada više ne može zbog teških ozljeda ramena i oglavine, pri čemu su psihičke tegobe i objektivno dokazane putem EEG-a. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao je zainteresiranoj osobi ozljedu na radu, osim kontrakture koja se razvila kasnije, pri čemu smatram da je i u tom pogledu u stvari riječ o posljedici konkretnog ozljeđivanja. Ističem i da su tegobe kod zainteresirane osobe razvijene na onoj strani tijela na kojoj je došlo do ozljeđivanja, a nije riječ primjerice o obostranim tegobama sa zglobovima i slično. Na upit je li moguće da je zainteresirana osoba vlastitim ponašanjem doprinijela svojem zdravstvenom stanju u razdoblju od nastanka ozljede na radu do priznavanja prava na invalidsku mirovinu, smatra da u načelu nije, jer je riječ o teškim tjelesnim ozljedama koje jesu nastale pri ozljedi na radu, dok se u pogledu fotografija zainteresirane osobe kako obavlja određene poslove vještak već izjasnio u pisanom nalazu i mišljenju, istaknuvši razliku između povremenog manjeg opterećenja i svakodnevnog obavljanja teških fizičkih poslova.

20. Stranke nisu iznijele primjedbe na nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

21. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof. dr. sc. Hrvoja Lalića, sagledan u cjelini pisanih materijala i raspravnih izlaganja, Sud ocjenjuje razložnim i uvjerljivim, te sukladnim zadaći vještačenja, utemeljenoj na odredbama mjerodavnoga posebnog zakonodavstva na ovom upravnom području.

22. Tužitelj, dakle, u ovome sporu nije osnovano osporio ključne stručno- medicinske činjenice na koje se, u pogledu nastupa, stupnja i uzroka invalidnosti zainteresirane osobe, pri donošenju osporavanog rješenja pozvao tuženik.

23. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS), tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

24. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođen plaćanja pristojbe na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

25. Odluka Suda o troškovima spora donesena je na temelju odredaba članaka 144. i 147. ZUS-a.

25.1. Tužitelj je izgubio spor u cijelosti, pa je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova spora.

25.2. Zainteresirana osoba u cijelosti je dobila spor, te joj je, na teret tužitelja, dosuđena naknada troškova zastupanja po odvjetniku, u skladu s Tbr. 27. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 38/23 i 107/25), u okviru troškovnika podnesenog do zaključenja rasprave. Kao radnje u odnosu na koje zainteresirana osoba može ostvariti pravo na naknadu troškova zastupanja priznat je sastav tužbe (1.000,00 eura), te pristup na dva ročišta za raspravu (po 1.000,00 eura za svaki pristup), tj. sveukupno 3.000,00 eura, što uvećano za PDV iznosi ukupno 3.750,00 eura. Nije prihvaćen dio troškovnika zainteresirane osobe koji se odnosi na sastav podneska od 17. prosinca 2025., u kojem podnesku se, u bitnome, ponavlja izlaganje iz odgovora zainteresirane osobe na tužbu. Podredno, osnove za dosuđenje naknade za sastav tog podneska ne bi bilo i zbog toga što je njegov sadržaj mogao biti iznesen na raspravi, za pristup na koju je zainteresiranoj osobi priznata naknada troškova. Utemeljen nije ni dio troškovnika koji se tiče sudskih pristojbi, budući da u odnosu na zainteresiranu osobu nije nastupila pristojbena obveza. Zbog toga je u preostalom dijelu odbijen zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova spora.

U Rijeci 28. siječnja 2026.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dostaviti:

- Odvjetniku Andreju Bašoviću, Rijeka, Trg sv. Barbare 5

- Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A.

Mihanovića 3

- Odvjetniku Borisu Marohniću, Rijeka, Janeza Trdine 1