REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: Pn-24/2023-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, po sucu pojedincu Andrei Herendić u pravnoj stvari 1. tužiteljice TP, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. 2. tužitelja MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupan po zz i majci TP, 1. tužiteljici, oboje zastupani po punomoćniku Draženu Plavcu, odvjetniku, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Tamara Stanić Sertić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i Partneri, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 28. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku da 1. tužiteljici TP na ime naknade štete isplati iznos od 1.119,11 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. travnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana. II Odbija se 1. tužiteljica TP s dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenih 1.119,11 EUR do zatraženih 2.350,00 EUR, odnosno za iznos od 1.230,89 EUR, kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku da mlt. 2. tužitelju MP na ime naknade štete isplati iznos od 2.100,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. travnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

IV Odbija se mlt. 2. tužitelj MP s dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenih 2.100,00 EUR do zatraženih 4.050,00 EUR, odnosno za iznos od 1.950,00 EUR, kao neosnovan.

V Tuženik je dužan tužiteljima nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.079,54 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. siječnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da je 10. kolovoza 2020. u mjestu Cirkvena, Predavčeva ulica bb, općina Sv. Ivan Žabno, oko 14,00 sati došlo do prometne nezgode na način da je BP, osiguranik tuženika temeljem police br. [broj police] 108006695, upravljao osobnim automobilom marke Volkswagen reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se kolnikom navedene ceste i prilikom ulaska u nepregledan zavoj prešao u prometnu traku namijenjenu za kretanje vozila u suprotnom smjeru. Isti je prednjom stranom svojeg vozila udario u prednju lijevu stranu vozila marke Renault reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao AP u kojem vozilu su 1. i 2. tužitelji bili suputnici. Protiv BP podnesena je optužnica od strane ODO Bjelovar nadležnom sudu u Bjelovaru zbog kaznenog djela iz čl. 227 st. 2 KZ-a, pod brojem KU- 112/2020, te je u kaznenom postupku pred Općinskim sudom u Bjelovaru pod brojem K-146/21 oglašen krivim i izrečena mu je kaznenopravna sankcija. Prvo tužiteljica navodi da je u predmetnoj nezgodi zadobila ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji, te zahtjeva isplatu pravične novčane naknade na ime satisfakcije i naknade štete. Kao činjenice navodi da je trpjela fizičke bolove, strah, te duševne boli zbog naruženja, a bila joj je potrebna i tuđa pomoć i njega. Stoga 1. tužiteljica specificiranim tužbenim zahtjevom potražuje naknadu štete s osnove pretrpljenog straha u iznosu od 1.200,00 EUR, s osnove pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 400,00 EUR, s osnove tuđe pomoći i njege iznos od 500,00 EUR te po osnovi naruženja iznos od 700,00 EUR, odnosno ukupno 2.350,00 EUR. Mlt. 2. tužitelj po zakonskom zastupniku navodi da je u predmetnoj nezgodi zadobio ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji, te zahtjeva isplatu pravične novčane naknade na ime satisfakcije i naknade štete. Kao činjenice navodi da je trpio fizičke bolove, strah, te duševne boli zbog smanjenja opće životne sposobnosti, a bila mu je potrebna i tuđa pomoć i njega. Stoga mlt. 2. tužitelj po zakonskom zastupniku specificiranim tužbenim zahtjevom potražuje naknadu štete s osnove duševnih boli zbog smanjenja opće životne sposobnosti u iznosu od 800,00 EUR, pretrpljenog straha u iznosu od 2.000,00 EUR, s osnove pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 1.000,00 EUR, s osnove tuđe pomoći i njege iznos od 250,00 EUR, odnosno ukupno 4.050,00 EUR. Navedene iznose tužitelji potražuju sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe 5. travnja 2023. Tužitelji ističu da je tuženik u mirnom postupku tužiteljima isplatio nesporni iznos od 4.000,00 EUR. Također tužitelji potražuju da im tuženik nadoknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju kao niti činjenicu da su 1. tužiteljica i 2. tužitelj bili suputnici u vozilu registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao AP. Ne spori činjenicu da je tuženik isplatio 1. tužiteljici nesporan iznos od 530,89 EUR, međutim ističe da 1. tužiteljica na dan štetnog događaja nije bila vezana sigurnosnim pojasom što je protivno odredbi iz čl.163. Zakona o sigurnosti na cestama, a koje ozljede bi bile izbjegnute da je ista koristila sigurnosni pojas. Tuženik smatra da postoje razlozi za oslobođenje od odgovornosti iz razloga jer zakonski zastupnik 1. tužiteljica (majka/roditelj 2. tužitelja) na dan štetnog događaja nije prevozila 2. tužitelja u dobi od 2 godine i 4 mjeseca na zakonom propisani način, te ističe da je prevozila dijete na stražnjem sjedalu, a isto nije bilo smješteno na posebnoj sigurnosnoj sjedalici koja je za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasom ili posebnim kopčama, čime je ista postupila suprotno odredbi iz čl.163. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa je svojom nepropisnim postupanjem isključivo odgovorna za nastalu štetu. Navodi da postupajući protupravno roditelji i zakonski zastupnici 2. tužitelja su pristali na rizik takve vožnje i nastupanje posljedica, čime su isključivo odgovorni, podredno doprinijeli su nastanku i visini štete u omjeru od 50%, za koji omjer tuženika valja osloboditi odgovornosti osnovom odredbi iz čl.1067. st.3. ZOO-a. Osporava visinu tužbenog zahtjeva u odnosu na 1. tužiteljicu, te osnov i visinu tužbenog zahtjeva u odnosu na 2. tužitelja, te predlaže odbiti tužitelje s tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid presudu Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. K-146/2021-3 od 27. siječnja 2022. (list 6-10), zapisnik o očevidu MUP, PU koprivničko-križevačke, PP Križevci od 20. prosinca 2020. (list 11-14), medicinsku dokumentaciju 1. tužiteljice (list 15-17), medicinsku dokumentaciju mlt. 2. tužitelja (list 18-47), dopis MUP, PU koprivničko-križevačke, PP Križevci od 18. listopada 2023. (list 73), te je proveo kombinirano prometno sudsko-medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. ing. Goranu Husincu, vještaku za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila i dr. Petru Škaviću, vještaku sudske medicine, te je izvršio uvid u nalaz i mišljenje dipl. ing. Gorana Husinca (list 96-104), te dr. Petra Škavića (list 106-111), te je proveo medicinsko vještačenje ozljeda 1. i 2. tužitelja i izvršio uvid u nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka dr. Jakše Filipović- Čugure, kirurga i dr. ŽP, neurologa (list 150-153), te je saslušao stalne sudske vještaka dr. Petra Škavića, dr. Jakšu Filipović-Čuguru i dr. ŽP, te svjedoke TPC i LP, te 1. tužiteljicu kao stranku u postupku i zakonsku zastupnicu mlt. 2. tužitelja. Također izvršen je uvid u spis ovog suda posl. br. Pn-99/2021 i spis Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. K- 146/21.

4. U svezi ovako utvrđenog činjeničnog stanja i provedenog postupka sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev 1. i 2. tužitelja djelomično osnovan.

5. Kako je tuženik priznao pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, te odgovornost temeljem suputništva, to sud na ove okolnosti nije provodio posebne dokaze.

6. Nesporno je da je protiv osiguranika tuženika BP vođen kazneni postupka pred Općinskim sudom u Bjelovaru pod posl. br. K-146/21 radi nastanka predmetnog štetnog događaja te je donesena presuda posl. br. K-146/2021- 3 od 27. siječnja 2022., koja se nalazi i u ovom spisu (list 6-10), te koja je postala pravomoćna 8. travnja 2022., a sud je izvršio uvid u navedeni spis. Iz navedene presude proizlazi da je isti proglašen krivim za nastanak predmetnog štetnog događaja.

7. Kako tuženik odgovara temeljem suputništva 1. tužiteljice i mlt. 2. tužitelja, to za ishod ovog postupka nije bitno što je osiguranik tuženika proglašen krivim za nastanak predmetnog štetnog događaja, već je bitna dokumentacija očevida i to fotoelaborat i situacijski plan koji su također dostavljeni i u ovaj spis od strane MUP- a, PU koprivničko-križevačke, PP Križevci uz dopis od 18. listopada 2023. (list 73).

8. Izvršen je uvid i u spis ovog suda posl. br. Pn-99/2021 te je utvrđeno da je navedeni postupak vođen povodom tužbe LP AP i MPC protiv ovdje i tamo tuženika Euroherc osiguranje d.d. temeljem istog štetnog događaja, te je u navedenom postupku između navedenih stranaka postignuta sudska nagodba 5. rujna 2023. U navedenom postupku je doista provedeno sudsko-medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku sudske medicine dr. Davoru Mayeru na okolnost nevezivanja sigurnosnim pojasom tamo 2. tužitelja TPC gdje je stalni sudski vještak u svojem nalazu i mišljenju od 8. veljače 2023. naveo da isti nije bio vezan sigurnosnim pojasom u trenutku nesreće. Vještak navodi koje bi ozljede tamo 2. tužitelj izbjegao da je bio vezan sigurnosnim pojasom.

9. Između stranaka je sporna suodgovornost 1. tužiteljice TP zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom. Također je sporna i suodgovornost mlt. 2. tužitelja MP, odnosno 1. tužiteljice kao roditelja i zz mlt. 2. tužitelja zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom odnosno ne smještanja djeteta na posebnu sigurnosnu sjedalicu koja je za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasom. Odnosno sporna je suodgovornost, odnosno doprinos treće osobe TPC za nastanak ozljeda mlt. 2. tužitelja. Stoga je sud zbog navedenoga na navedene okolnosti saslušao svjedoke TPC i LP, te 1. tužiteljicu kao stranku u postupku i zakonsku zastupnicu mlt. 2. tužitelja, te je proveo kombinirano prometno-sudsko-medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. ing. Goranu Husincu, vještaku za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila i dr. Petru Škaviću, vještaku sudske medicine, te je izvršio uvid u nalaz i mišljenje dipl. ing. Gorana Husinca (list 96-104), te dr. Petra Škavića (list 106-111).

10. Svjedok DP, brat 1. tužiteljice, ujak mlt. 2. tužitelja, prilikom saslušanja naveo je da su bili u njihovom automobilu Laguna koji je vozio njegov otac AP, a pored istoga je na suvozačkom sjedalu sjedio BPC. Navodi da je na stražnjem sjedalu skroz lijevo do prozora sjedila njegova sestra ovdje 1. tužiteljica, a u sredini je sjedio njegov nećak MP, a on je bio pored njega skroz desno. Ističe da su on i MP bili vezani sigurnosnim pojasom, a za svoju sestru ne zna. Navodi da MP nije sjedio na normalnom sjedalu već je sjedio u sjedalici za djecu. Sjeća se da su se vozili i odjednom su vidjeli da taj auto dolazi na njihovu stranu, on je zažmirio i čuo udarac, a nakon toga se više ničega ne sjeća, osim da se probudio na kolicima za hitnu pomoć koja je u međuvremenu došla na mjesto događaja. Navodi da je u štetnom događaju ozlijedio usnicu te dva zuba, koja bi mu možda i ispala da nije imao aparatić za zube i to su bile sve ozljede koje je imao. Navodi da vozilo u kojem su se vozili odostraga ima tri sigurnosna pojasa i to jedan sa svake strane lijevo i desno te jedan u sredini.

11. Svjedok AP, otac 1. tužiteljice, djed mlt. 2. tužitelja, prilikom saslušanja naveo je da je vozio vozilo Renault Laguna, te je na suvozačkom sjedalu sjedio BPC, a odostraga na stražnjem sjedalu iza njega sjedila je njegova kćer TP, 1. tužiteljica, a pored nje je sjedio u sredini njegov unuk MP na dječjoj sjedalici, a pored njega je sjedio njegov sin TPC. Navodi da su njegov sin i unuk bili vezani sa sigurnosnim pojasom, a za kćer ne zna, samo zna da je kćer nakon udara izašla iz vozila i zvala je pomoć, a kako njegov sin nije disao išao ga je izvlačiti iz vozila i bio je kao da nije bio živ pa su ga išli oživljavati do dolaska hitne pomoći i to su mu bili najgori trenuci u životu. Kasnije je njegov sin došao k sebi, a na mjesto događaja su došla tri vozila hitne pomoći. Navodi da se najviše skoncentrirao na vađenje svojeg sina iz vozila, ali primijetio je da je njegov unuk MP samo gledao u daljinu, a čak nije niti plakao. Navodi da je vidio da njegovom sinu nije dobro, pa je iz tog razloga prvo krenuo vaditi njega iz vozila, a pomogao mu je čovjek koji ih je lupio sa svojim vozilom, s obzirom da je graba pored vozila bila prilično duboka. Navodi da je otkopčao njegov sigurnosni pojas i vadio ga je van iz automobila. Ne zna tko je njegovog unuka izvadio iz vozila, pretpostavlja da je to mogla biti njegova kćer. Ponavlja da se njegov unuk MP nalazio na sredini stražnjeg sjedala, te je bio u dječjoj sjedalici u kojoj je bio vezan, te navodi da isti nije bio vezan u dječjoj sjedalici da bi isti sigurno završio prilikom udara od jačine udarca u njegovoj šofer šajbi.

12. Prvo tužiteljica TP saslušana kao stranka u postupku navela je da su se vozili u vozilu Renault Laguna koji je vozio njen otac AP, a pored njega na suvozačkom sjedalu je sjedio BPC. Iza vozačkog mjesta na stražnjem sjedalu je sjedila ona, u sredini je bio njen sin MP, a iza suvozačkog sjedala je bio njen brat TPC. Više se ne sjeća da li je bila vezana sigurnosnim pojasom, ali zna da je njena prva briga bila njeno dijete MP koji je bio vezan u sjedalici u kojoj je sjedio. Nije obraćala pažnju da li je njen brat TPC bio vezan sigurnosnim pojasom. Ne sjeća se samog trenutka prometne nezgode, ali prvo što se sjeća nakon nezgode je bilo da je njen brat TPC imao nagnutu glavu prema njenom sinu, odnosno njegovom nećaku MP koji je bio u sjedalici. Ne zna zašto na otpusnom pismu njenog sina piše da je njen brat pao na njeno dijete s obzirom da druge djece nema. Nakon nezgode odmah je izašla iz automobila da bi što prije nazvala hitnu pomoć, te je vidjela svojeg tatu da je izvukao njenog brata iz automobila i da ga je stavio na pod, te je vidjela da njen brat leži na podu. Navodi da je nakon toga njeno dijete jako počelo plakati pa se skoncentrirala na njega i istoga je uzela na ruke iz sjedalice. U taj tren na njemu nije vidjela neke vidljive ozljede te ga je držala u rukama i čekala da dođe hitna i bojala se za brata. Navodi da joj je odjednom postalo mučno kada je došla hitna pomoć, te se sjeća da je nekome dala dijete. Sjeća se da su joj djelatnici hitne pomoći mjerili tlak koji je bio 70/40 te su djelatnici hitne pomoći odlučili nju i njeno dijete staviti u jedno vozilo hitne pomoći, a njenog brata u drugo vozilo. Navodi da su ona i sin bili zadržani u bolnici dva dana, s time da je ona u bolnici bila toliko zadržana prvenstveno zbog djeteta. Tek su joj u bolnici rekli da MP ima napuknuće čeljusti i da mu je malo natučeno koljeno. Ističe da je MP u vrijeme nezgode imao dvije godine, a nakon nezgode je, pretpostavlja od šoka, zaboravio i one riječi koje je do tada znao pričati. Navodi da se je preselila u Austriju šest mjeseci nakon nezgode, te su je tamo s djetetom slali psihologu, logopedu, ergopedu i neuropedijatru. MP je počeo pričati, ali ne još uvijek dobro kako bi trebao. Navodi da su joj nakon same nezgode i izlaska iz bolnice kod kuće pomagali njena majka, baka i ukućani. Kada je ušla s djetetom MP u vozilo hitne pomoći on je bio budan te joj se u vožnji do bolnice činilo da je zaspao. Međutim u bolnici su rekli da bi dijete nakon takve nesreće moralo biti budno, te su oni pretpostavili da je pao u nesvijest i odveli su ga od nje i razrezali mu majicu, te ne zna što su oni dalje radili s djetetom. Ne može se sada sjetiti da li se MP žalio na bol u lijevom ili desnom koljenu, a njegova čeljust je bila ozlijeđena s lijeve strane. Sjedalica u kojoj je MP sjedio je vrsta sjedalice koja sa svake strane glave ima bočne štitnike, koji su izbočeni s obje strane glave, a radi se o dosta tvrdoj plastici, a plastika je obložena samo s navlakom na sjedalici. Ona sada više ne može točno opisati tu sjedalicu i te štitnike s obzirom da tu sjedalicu više ne koriste od kada su se odselili u Austriju, ali ako postoje slike u spisu, onda je jasno vidljivo kako ta sjedalica izgleda. Navodi da je nakon nezgode prvenstveno osjećala strah za svoje dijete i kako će sve s njime biti, te zna da je isti kada je gledao crtiće i kada bi se npr. razlio kečap mislio da je to krv. Navodi da ju je bilo strah i za sebe s obzirom da je bila puna masnica, a imala je i taj jako nizak tlak, pa ju je to zabrinjavalo jedno tjedan ili dva nakon nezgode, a i sada ima i ožiljak na lijevoj nozi ispod koljena na potkoljenici u vidu uleknuća širine i dužine cca 1 cm, koji pokazuje sucu. Na pitanje na koji način je stavila sjedalicu u automobil i vezala sjedalicu i dijete u automobilu, 1. tužiteljica navodi da je kroz stražnji dio sjedalice provučen sigurnosni pojas na mjestu gdje se isti provlači, te je nakon toga stavila dijete u sjedalicu te zavezala dijete sa sigurnosnim pojasom od same dječje sjedalice. Ponavlja da se dječja sjedalica nalazila na sredini vozila. Navodi da su u Hrvatskoj nakon nezgode obavili samo jedan pregled i ti pregledi u Hrvatskoj su svi bili vezano uz čeljust mlt. 2. tužitelja, a ovi drugi pregledi koje je ranije nabrojila su svi bili obavljeni u Austriji. Navodi da njeno dijete prije prometne nezgode nije imalo nikakve probleme u vezi motorike i govora, te navodi da nije bilo nikakvog kašnjenja u govoru.

13. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Gorana Husinca proizlazi da se nezgoda dogodila na način da je vozač Volkswagena pri izlasku iz desnog zavoja prešao na suprotni kolnički trak. Navodi da u trenutku sudara sa vozilom Renault je došlo do promjene brzine vozila Renault u iznosu od 21,1 km/h. Uslijed sudara osobe i stvari u vozilu su poletjele naprijed i lijevo.

14. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Petra Škavića proizlazi da vještak na temelju dinamike odigravanja prometne nesreće kako je utvrđena prometnim dijelom kombiniranog vještačenja navodi da je 1. tužiteljica TP koja je bila putnica u osobnom vozilu na stražnjoj klupi iza mjesta vozača zadobila natučenje lijeve potkoljenice s oguljotinama. Navodi da je polijetanje lijeve noge – potkoljenice 1. tužiteljice moguće, pri utvrđenoj dinamici odigravanja prometne nesreće, neovisno o vezivanju sigurnosnog pojasa, pa proizlazi kako je 1. tužiteljica utvrđenu ozljedu mogla zadobiti u predmetnom štetnom događaju neovisno o vezivanju sigurnosnim pojasom. Vještak vezano za mlt. 2. tužitelja MP, a na temelju dinamike odigravanja prometne nesreće kako je utvrđena prometnim dijelom kombiniranog vještačenja navodi da je mlt. 2. tužitelj kao putnik u osobnom automobilu na stražnjoj klupi u sredini u dječjoj sjedalici zadobio kontuzijski biljeg kože lijeve strane vrata u kut donje čeljusti i subkondilarni prijelom vrata donje čeljusti lijevo bez pomaka ulomaka. Vještak navodi da navedene ozljede čine cjelinu, a nastale su djelovanjem sile, udarcem odnosno pritiskom u predio lijeve strane vrata/kuta donje čeljusti, a navedene ozljede izgledala bi jednako u slučaju udarca nekim tupotvrdim sredstvom u navedeno područje, te isto tako udarcem glave mlt. 2. tužitelja navedenim dijelom tijela u neku tupotvrdu prepreku u prostoru/kabini vozila. Vještak navodi da se nije u mogućnosti izjasniti o točnom mehanizmu nastanaka ozljeda kod mlt. 2. tužitelja, a time i o vezivanju sigurnosnim pojasom. Ističe da u slučaju ako je ozljeda nastala udarcem ili pritiskom nekog tupotvrdog sredstva u predio lijeve strane vrata/donje čeljusti u predjelu lijevog kuta, a što je moglo biti udarac nekog dijela tijela (šaka, lakat, itd.) druge osobe u kabini vozila ili pritiskom u neku tupotvrdu prepreku u prostoru (npr. bočnu zaštitu za glavu dječje sjedalice) na način da je pritisnut tijelom osobe na mjestu desno od njega (kako se navodi u medicinskoj dokumentaciji), tada je mlt. 2. tužitelj navedenu ozljedu mogao zadobiti neovisno o vezivanju sigurnosnim pojasom, a u slučaju ako je ozljeda nastala udarcem lijeve strane vrata/donje čeljusti u predjelu lijevog kuta tužitelja u neku tupotvrdu prepreku unutar kabine vozila, tada je istu mogao zadobiti samo u slučaju nevezivanja sigurnosnim pojasom, nekontroliranim polijetanjem prema naprijed i udarcem u neku prepreku npr. naslon sjedišta vozača ispred i ulijevo od mjesta sjedenja. Navodi da nije moguće sa sigurnošću zaključiti o točnom mehanizmu nastanka ozljeda mlt. 2. tužitelja, pa nije moguće niti zaključiti o vezivanju ili nevezivanju sigurnosnim pojasom istoga. Ističe da medicinsku dokumentaciju iz 2022., a vezano za strabizam i sumnju na poremećaj iz spektra autizma, ne može dovesti u uzročno-posljedičnu vezu s ozljeđivanjem u predmetnom štetnom događaju.

15. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju sudsko-medicinskog vještaka dr. Petra Škavića, pa je sud saslušao stalnog sudskog vještaka dr. Petra Škavića.

16. Prilikom saslušanja stalni sudski vještak dr. Petar Škavić naveo je da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 4. prosinca 2024. Vezano za podnesak tuženika od 5. veljače 2025. navodi da u slučaju da je 2. tužitelj ozljedu donje čeljusti zadobio na način da ga je treća osoba koja mu je sjedila s desne strane na stražnjoj klupi tijelom pritisnula o neki dio unutrašnjosti kabine vozila (npr. dječju sjedalicu) isti ne bi zadobio utvrđenu ozljedu u slučaju da je ta treća osoba bila vezana sigurnosnim pojasom. Budući da se temeljem ozljeda 2. tužitelja ne može sa sigurnošću zaključivati o točnom mehanizmu nastanka u preostalom dijelu ostaje kao i kod ranijeg pisanog nalaza i mišljenja.

17. Nakon saslušanja stalnog sudskog vještak dr. Petra Škavića nije bilo prigovora stranaka pa je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji su izradili kombinirano prometno-sudsko-medicinsko vještačenje, odnosno dipl. ing. Gorana Husinca i dr. Petra Škavića s obzirom da su isti sačinili nalaz i mišljenje temeljem dokumentacije u spisu, te u spisu Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. K-146/2021, odnosno očevidne dokumentacije koja se također nalazi u spisu Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. K-146/2021, a dostavljena je i u ovaj spis od strane MUP-a, PU koprivničko-križevačke, PP Križevci uz dopis od 18. listopada 2023.

18. Imajući na umu navedena utvrđenja iz kombiniranog prometno-sudsko- medicinskog vještačenja a u kojem je utvrđeno da bi do natučenja lijeve potkoljenice s oguljotinama kod 1. tužiteljice došlo bez obzira na vezivanje ili nevezivanje sigurnosnim pojasom, to onda ne postoji odgovornost, odnosno suodgovornost 1. tužiteljice za nastanak štetnog događaja zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom.

19. Što se pak tiče suodgovornosti mlt. 2. tužitelja, ovdje valja reći sljedeće. Mlt. 2. tužitelj je u vrijeme štetnog događaja imao dvije godine i dva mjeseca. Prema čl. 163 st. 4 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19, dalje: ZOSPC) vozač motornog vozila ne smije u vozilu prevoziti djecu nižu od 150 centimetara ako nisu smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici/postolju koja su za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kopčama u vozilu i suprotno načinu koji je odredio proizvođač posebne sigurnosne sjedalice. Kako je 2. tužitelj maloljetno dijete za njegovo eventualno nevezivanje sigurnosnim pojasom i ne smještanje u posebnu sigurnosnu sjedalicu je odgovornost njegove zakonske zastupnice i majke ovdje 1. tužiteljice, pa sud smatra da ne postoji doprinos mlt. 2. tužitelja zbog eventualnog nepravilnog prevoženja u motornom vozilu. Prevoženje djece bez posebne sigurnosne sjedalice i nekorištenje sigurnosnog pojasa je neodgovorno i nezakonito, a i opasno po život i zdravlje djece, no maloljetni 2. tužitelj ne može odgovarati za eventualno takvo postupanje osobe koja ga je u vozilu prevozila. Uvidom u fotoelaborat dokumentacije očevida MUP-a, PU koprivničko-križevačke, PP Križevci (fotografija broj 27) razvidno da se dječja autosjedalica doista nalazila u sredini stražnjeg sjedala vozila u kojem se prevozio mlt. 2. tužitelj. Nije sporno da je vozilom u kojem se nalazio mlt. 2. tužitelj kao putnik u vrijeme štetnog događaja upravljao njegov djed AP, a da je 1. tužiteljica i zz mlt. 2. tužitelja sjedila iza vozačkog mjesta na stražnjem sjedalu pored mlt. 2. tužitelja koji se nalazio u dječjoj sjedalici na sredini stražnjeg sjedala vezan sigurnosnim pojasom, kako proizlazi iz suglasnih iskaza svjedoka TPC, LP i 1. tužiteljice TP, pa sud nije imao razloga ne prihvatiti iskaze istih u navedenom dijelu, iz čega proizlazi da je mlt. 2. tužitelj MP sjedio u dječjoj sjedalici koja je bila vezana sigurnosnim pojasom za stražnje sjedalo automobila registarske oznake [registarska oznaka] i bio je vezan sigurnosnim pojasom navedene dječje sjedalice. Stoga ne postoji suodgovornost niti mlt. 2. tužitelja, a niti njegove zz i majke, ovdje 1. tužiteljice za nevezanost sigurnosnim pojasom mlt. 2. tužitelja, odnosno suodgovornost da mlt. 2. tužitelj ne bi sjedio u dječjoj sjedalici i bio vezan sigurnosnim pojasom.

20. Što se pak tiče nevezanosti sigurnosnim pojasom svjedoka TPC, koji je sjedio desno od mlt. 2. tužitelja na stražnjem sjedalu vozila registarske oznake [registarska oznaka], te utjecaj istoga na ozljeđivanje mlt. 2. tužitelja, sud smatra da mlt. 2. tužitelj, te njegova majka i zz 1. tužiteljica, također ne mogu biti odgovorni za postupanje treće osobe, TPC. Pri tome je sud imao u vidu da je stalni sudski vještak dr. Petar Škavić u svojem nalazu i mišljenju naveo da su ozljede mlt. 2. tužitelja koje su nastale s lijeve strane vrata u kut donje čeljusti i na donjoj čeljusti lijevo, a koje čine cjelinu nastale djelovanjem sile, udarcem odnosno pritiskom u predio lijeve strane vrata/kuta donje čeljusti, a navedene ozljede izgledale bi jednako u slučaju udarca nekim tupotvrdim sredstvom u navedeno područje, te isto tako udarcem glave mlt. 2. tužitelja navedenim dijelom tijela u neku tupotvrdu prepreku u prostoru/kabini vozila. Pri tome je također sud imao na umu da su prema nalazu stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Gorana Husinca osobe u vozilu poletjele prema naprijed i ulijevo, te je do ozljeda moglo doći djelovanjem mehaničkih sila imajući u vidu promjenu brzine vozila u kojem se nalazio tužitelj od čak 21,1 km/h. Dakle zaključno mlt. 2. tužitelj i njegova majka i zz, ovdje 1. tužiteljica, ne mogu biti suodgovorni za zadobivene ozljede mlt. 2. tužitelja u predmetnom štetnom događaju zbog postupanja treće osobe koja nije niti stranka u ovom postupku. Eventualno suodgovornost treće osobe TPC ne može ići na štetu ovdje mlt. 2. tužitelja, te njegovog zakonskog zastupnika i majke, ovdje 1. tužiteljice. Tuženik u eventualnom drugom postupku može postaviti regresni zahtjev protiv treće osobe zbog eventualne suodgovornosti za nastanak ozljeda mlt. 2. tužitelja, zbog njezinog postupanja.

21. Kako je sporna visina tužbenog zahtjeva u odnosu na 1. tužiteljicu, te osnovanost i visina tužbenog zahtjeva u odnosu na mlt. 2. tužitelja sud je proveo medicinsko vještačenja ozljeda 1. i 2. tužitelja po stalnim sudskim vještacima dr. Jakši Filipović-Čuguri, kirurgu i dr. ŽP, neurologu.

22. Uvidom u medicinsku dokumentaciju 1. tužiteljice (list 15-17) i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Jakše Filipović-Čugure (list 150-151) sud je utvrdio da je 1. tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila natučenje lijeve potkoljenice s oguljotinom.

23. Prvo tužiteljica je kao posljedicu ozljeda trpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta tri dana i manjeg intenziteta pet dana kumulativno. Pretrpjela je i primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan, te sekundarni strah u daljnjem tijeku liječenja, proistekao iz tjelesnih ozljeda, jačeg intenziteta u trajanju od jedan dan, srednjeg intenziteta tri dana, te kasni strah u vidu bojaznosti i zabrinutosti pet dana kumulativno. Kod tužiteljice postoji naruženje u lakom stupnju u vidu ožiljka lijeve natkoljenice okruglog oblika veličine 0,5 cm.

24. Na ovakav nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Jakše Filipović- Čugure nije bilo prigovora stranaka, pa je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje navedenog vještaka s obzirom da je isti sačinjen temeljem dokumentacije u spisu i osobnog pregleda 1. tužiteljice.

25. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, te naruženje 1. tužiteljice u lakom stupnju, te vrstu ozljeda, te činjenicu da je 1. tužiteljica morala mirovati i koristiti analgetike, sud smatra da je time 1. tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

26. Sukladno odredbi čl. 1100 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 dalje u tekstu: ZOO) sud se prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije) 1. tužiteljici rukovodio jačinom i trajanjem pretrpljenih fizičkih bolova i straha, te činjenicom da je kod 1. tužiteljice došlo do naruženja u lakom stupnju u vidu ožiljka lijeve natkoljenice veličine 0,5 cm, a u koji je i sud izvršio uvid, te je konstatirano da se radi o ožiljku od cca 1 cm, a koji je dakle vidljiv drugim osobama samo povremeno. S obzirom na sve navedeno te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo 1. tužiteljici na pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu u skladu sa čl. 1100 st. 1 ZOO-a, to je 1. tužiteljici temeljem čl. 1100 st. 2 ZOO-a valjalo dosuditi iznos od 1.600,00 EUR kao pravičnu novčanu naknadu, a odbio je istu za iznos od 700,00 EUR, kao neosnovan.

27. Dok se 1. tužiteljica nalazila na kućnom liječenju istoj je bila potrebna tuđa pomoć i njega po dva sata dnevno kroz sedam dana kumulativno. Tuđu pomoć i njegu 1. tužiteljici su pružali ukućani, a sud prema uobičajenoj sudskoj praksi po toj osnovi priznaje naknada u iznosu od 4,00 EUR za jedan sat tuđe pomoći i njege jer se radi o besplatnom pružanju pomoći i njege od strane ukućana 1. tužiteljice, u kojem slučaju nije bilo potrebno platiti poreze i doprinose koje bi 1. tužiteljica plaćala da joj je ta pomoć pružena naplatno. Zbog ovih razloga sud je obračunom utvrđenog trajanja tuđe pomoći i navedene cijene sata došao do iznosa od 56,00 EUR. Međutim, sud je priznao 1. tužiteljici u skladu s čl. 1095. ZOO-a po navedenoj osnovi zahtjev za imovinskom štetom u iznosu od 50,00 EUR, prema traženju tužiteljice.

28. Sud je ukupno 1. tužiteljici priznao iznos od 1.650,00 EUR, od kojeg iznosa je oduzeo iznos od plaćenih 530,89 EUR, sukladno sada važećoj valuti u Republici Hrvatskoj temeljem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22, dalje u tekstu: ZUE), odnosno 4.000,00 HRK koje je tuženik platio 1. tužiteljici navodima u odgovoru na tužbu. Stoga se dobije iznos od 1.119,11 EUR. Sud je odbio 1. tužiteljicu za ukupan iznos od 1.230,89 EUR (700,00 EUR+530,89 EUR). Valja imati na umu da je sud pri određivanju visine naknade imao u vidu da se radi o osobi mlađe životne dobi (rođena 1998.).

29. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. i čl. 1103. ZOO-a, a teče od podnošenja tužbe 5. travnja 2023. pa do isplate.

30. Stoga je sud odlučio kao pod točkama I i II izreke presude.

31. Uvidom u medicinsku dokumentaciju mlt. 2. tužitelja (list 18-47) i nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka dr. Jakše Filipović-Čugure i dr. ŽP (list 152-153) sud je utvrdio da je mlt. 2. tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio prijelom kondilarnog nastavka donje čeljusti lijevo.

32. Mlt. 2. tužitelj je kao posljedicu ozljeda trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta sedam dana i manjeg intenziteta trideset i pet dana kumulativno. Pretrpio je i primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan, te sekundarni strah u daljnjem tijeku liječenja, proistekao iz tjelesnih ozljeda, jačeg intenziteta u trajanju od jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana, te stanje kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti trideset dana kumulativno. Vještaci su naveli da po provedenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice, te nema naruženja.

33. Na ovakav nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka dr. Jakše Filipović- Čugure i dr. ŽP tužitelji i tuženik su imali prigovore vezano za mlt. 2. tužitelja, pa je sud proveo saslušanje stalnih sudskih vještaka. Prilikom saslušanja vještaci su zajednički naveli da kod 2. tužitelja kliničkim pregledom kao i analizom medicinske dokumentacije nisu verificirali funkcionalni deficit. Otvaranje i zatvaranje usta je uredno, okluzija bez bolova, a što se tiče neurološkog pregleda u kliničkom nalazu je decidirano navedeno bez neurološkog patološkog nalaza kao i kirurških. Stoga ni s jedne strane nisu verificirani funkcionalni deficiti koji bi bili osnova za trajne posljedice u ovom štetnom događaju. Vještak dr. Jakša Filipović-Čugura je naveo da zadnja dokumentacija po štetnom događaju za 2. tužitelja je od 10. ožujka 2023. što je nalaz neurologa tri godine nakon zadnjeg nalaza po štetnom događaju te je isti s obzirom na prijašnje tegobe (poremećaj govora), što je majka povezivala sa štetnim događajem. Navodi da je u medicinskom pogledu liječenje samog štetnog događaja trajalo do 1. lipnja 2021. Ističe da je u pisanom nalazu naveo da je liječenje poslije samog štetnog događaja trajalo do 1. lipnja 2020., a što je greška u pisanju, jer je liječenje trajalo, kako je na ročištu rekao, do 1. lipnja 2021. Vještak se također ispravio, te je naveo da je omaškom napisano da je pregled neurologa bio 10. ožujka 2023., što je u biti datum prijevoda s njemačkog jezika, a zadnji pregled neurologa je od 10. listopada 2022. Na pitanje da li su vještaci razmatrali potencijalne dugoročne posljedice prijeloma na razvoj čeljusti poput asimetrije ili problema sa žvakanjem s obzirom da je 2. tužitelj bio u fazi rasta, odnosno u vrijeme štetnog događaja je imao dvije godine, vještak dr. Jakša Filipović-Čugura je naveo da je klinički pregled izvršen 2025. što je pet godina nakon štetnog događaja i nije verificiran niti jedan funkcionalni deficit, kako su ranije navela oba vještaka, te nije niti za očekivati da bi isti nastao u daljnjem tijeku rasta 2. tužitelja. Na pitanje vezano uz neurološke nalaze mlt. 2. tužitelja i da li su poteškoće koje se odnose na poteškoće govora i mali vokabular kod mlt. 2. tužitelja razmatrani kao moguće posljedice traume iz štetnog događaja, vještak dr. ŽP je naveo da je isto uzeto u obzir. Vještak citira nalaz ORL i maksiofacijalnog kirurga od 1. lipnja 2021. koji se nalazi na listu 20 spisa u kojem se opisuje da dječak nema nikakvih tegoba vezano uz prijelom donje vilice, da normalno jede krutu hranu, te da je klinički nalaz uredan osim nesaniranog zubala. Navodi da kod 2. tužitelja nije dokazano da je došlo do ozljede središnjeg živčanog sustava koje bi dovelo do poremećaja govora, te je prijelom donje vilice uredno saniran prema citiranom nalazu. Vještak navodi da to znači da isto također ne može uzrokovati poremećaj govora, te se konačno iz naknadne medicinske dokumentacije jasno vidi da je 2. tužitelj imao smetnje govora koje su nadležni liječnici dovodili u vezu iz spektra autizma. Drugim riječima vještak misli da isto nema veze sa štetnim događajem. Vezano uz prigovore tuženika iz podneska od 4. rujna 2025. vještaci navode da s obzirom na nalaz vještaka sudske medicine nisu u mogućnosti isti komentirati jer podatke koje obrađuje sudski medicinar oni nisu imali u zadatku.

34. Nakon usmenog očitovanja vještaka tužitelji su predlagali novo medicinsko vještačenje vezano za ozljede mlt. 2. tužitelja.

35. Sud je odbio ovakav prijedlog tužitelja s obzirom da su vještaci dr. Jakša Filipović-Čugura i dr. ŽP sačinili nalaz i mišljenje temeljem dokumentacije u spisu i osobnog pregleda mlt. 2. tužitelja, te su vještaci u cijelosti otklonili sve prigovore tužitelja prilikom saslušanja. Stoga je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka.

36. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, te vrstu ozljeda, te činjenicu da je mlt. 2. tužitelj morao koristiti antibiotike i analgetike, te jesti kašastu prehranu, sud smatra da je time mlt. 2. tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

37. Sukladno odredbi čl. 1100 st. 2 ZOO-a sud se prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije) mlt. 2. tužitelju rukovodio jačinom i trajanjem pretrpljenih fizičkih bolova i straha. S obzirom na sve navedeno te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo mlt. 2. tužitelju na pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu u skladu sa čl. 1100 st. 1 ZOO-a, to je mlt. 2. tužitelju temeljem čl. 1100 st. 2 ZOO-a valjalo dosuditi iznos od 1.900,00 EUR kao pravičnu novčanu naknadu, a odbio je istoga za iznos od 1.900,00 EUR, kao neosnovan.

38. Dok se mlt. 2. tužitelj nalazio na kućnom liječenju istom je bila potrebna tuđa pomoć i njega po dva sata dnevno kroz dvadeset i pet dana kumulativno. Tuđu pomoć i njegu mlt. 2. tužitelju su pružali ukućani, a sud prema uobičajenoj sudskoj praksi po toj osnovi priznaje naknada u iznosu od 4,00 EUR za jedan sat tuđe pomoći i njege jer se radi o besplatnom pružanju pomoći i njege od strane ukućana mlt. 2. tužitelja, u kojem slučaju nije bilo potrebno platiti poreze i doprinose koje bi mlt. 2. tužitelj plaćao da mu je ta pomoć pružena naplatno. Zbog ovih razloga sud je obračunom utvrđenog trajanja tuđe pomoći i navedene cijene sata došao do iznosa od 200,00 EUR, pa je priznao zahtjev za imovinskom štetom u skladu s čl. 1095. ZOO-a po navedenoj osnovi, a odbio je istoga za daljnji iznos od 50,00 EUR kao neosnovan.

39. Sud je ukupno mlt. 2. tužitelju priznao iznos od 2.100,00 EUR, a odbio je istoga za daljnji iznos od 1.950,00 EUR. Valja imati na umu da je sud pri određivanju visine naknade imao u vidu da se radi o djetetu (rođen 2018.).

40. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. i čl. 1103. ZOO-a, a teče od podnošenja tužbe 5. travnja 2023. pa do isplate.

41. Stoga je sud odlučio kao pod točkama III i IV izreke presude.

42. Temeljem čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP) tuženik je dužan tužiteljima nadoknaditi i troškove ovog postupka u iznosu od 2.079,54 EUR. S time da je sud najprije ocijenio postotak uspjeha stranaka u parnici i to prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, te budući da je tuženik u konkretnom slučaju tijekom cijelog postupka osporavao i osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Uspjeh tužitelja je 100 % u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva. Međutim što se tiče visine tužbenog zahtjeva tužitelji su uspjeli cca 61 %, od kojeg iznosa je onda sud oduzeo postotak tuženika koji je uspio u manjoj mjeri od 39 %, pa se dobije postotak od 22 %. Onda konačni uspjeh tužitelja gledajući osnov i visinu tužbenog zahtjeva iznosi 61%.

43. Trošak tužitelja se sastoji od zastupanja tužitelja po punomoćniku – odvjetniku, a u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav tužbe, sastav podneska od 20. listopada 2023., te pristup na ročišta od 8. siječnja 2024., 12. veljače 2024., 2. travnja 2024., 15. travnja 2025., 29. rujna 2025. i 15. prosinca 2025. po 100 bodova, temeljem Tbr. 7 t. 1, Tbr. 8. t. 1., Tbr. 9 t. 1 Tarife, te sastav podnesaka od 21. siječnja 2025., 28. srpnja 2025. i 26. listopada 2025. po 25 bodova temeljem Tbr. 8 t. 4 Tarife, što ukupno iznosi 875 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 EUR temeljem Tbr. 54 Tarife iznosi 1.750,00 EUR, uz 25% PDV-a temeljem Tbr. 46 Tarife iznosu od 437,50 EUR, ukupno 2.187,50 EUR. Kako su tužitelji gledajući osnov i visinu tužbenog zahtjeva u ovom postupku uspjeli s oko 61 % svojeg zahtjeva to razmjerno trošak tužitelja iznosi 1.334,37 EUR. Tužiteljima je priznat i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 600,00 EUR. Tužiteljima je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,71 EUR, te sudske pristojbe na presudu 1. tužiteljici u iznosu od 34,98 EUR, te trošak sudske pristojbe na presudu mlt. 2. tužitelju u iznosu od 43,48 EUR, koja je tužiteljima u skladu s čl. 7. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18 i 51/23) priznata u omjeru od 50 % od pristojbe na presudu propisane u Tbr. 2. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (NN 37/23), jer se ova presuda punomoćniku tužitelja dostavlja u elektroničkom obliku pa su isti dužni platiti samo polovicu ove pristojbe ako istu plate u roku od tri dana od dostave ove presude.

44. Na sveukupni iznos parničnih troškova tužiteljima dosuđena je i zakonska zatezna kamata, prema naprijed navedenoj kamatnoj stopi, a u skladu sa čl. 30 st. 3 Ovršnog zakona (112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24).

45. Imajući na umu navedeno sud je tužiteljima dosudio troškove postupka kao pod točkom V izreke presude.

U Sesvetama 28. siječnja 2026.

S U D A C

Andrea Herendić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda a za nadležni županijski sud, pismeno u 3 (tri) primjerka.

DNA:

1. tužiteljima po pun.

2. tuženiku po pun. na broj: EH 28341/TSS