REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-9711/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice IĆ, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 5. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 144/22.), odlučujući o prigovoru okrivljenice IĆ, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb od 7. listopada 2024., Klasa: 471-02/24-01/1003, Ur. broj: 513-07-01-24-3, na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se prigovor okrivljenice IĆ, a u povodu tog prigovora i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni na način da se prekršaj činjenično opisan izrekom tog prekršajnog naloga zbog kojeg je okrivljenica proglašena krivom, pravilno pravno označava kao prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona te se temeljem citiranog zakonskog propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenici izriče novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura koju kaznu je temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona dužna platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica MĆ dužna je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 50,00 (pedeset) eura u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenica MĆ proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 192. stavka 5. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te joj je temeljem citirane zakonske odredbe, izrečena novčana kazna u iznosu od 8.000,00 (osamtisuća) eura.

2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenica je obvezana na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura.

3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenica je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijela prigovor zbog izrečene novčane kazne.

4. U podnijetom prigovoru okrivljenica u bitnom navodi kako je do počinjenog prekršaja došlo nenamjerno, apostrofirajući svoje narušeno zdravstveno stanje, budući ima problema s tlakom i štitnjačom, a kako joj egzistencija ovisi o njezinom poslu te kako je odmjerena novčana kazna previsoka, predlaže da se ista smanji.

5. Prigovor je osnovan.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

6.1. Međutim, ovaj Sud je također po službenoj dužnosti utvrdio kako je počinjena povreda odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice u smislu odredbe članka 196. točke 4. Prekršajnog zakona, budući je glede prekršaja koji je predmet optužbe primijenjen propis koji se ne može primijeniti, s obzirom da je prekršaj zbog kojeg je okrivljenica proglašena krivom pravno označen kao prekršaj iz članka 192. stavka 5. Općeg poreznog zakona, pri čemu je također propušteno navođenje odgovarajuće točke stavka 1. tog članka, kako bi se točno odredio zakonski opis inkriminiranog prekršaja.

6.2. Odredbom članka 192. stavka 5. Općeg poreznog zakona, propisano je između ostalog, kako će se za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovog članka, kazniti fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 2.650,00 do 53.080,00 eura. ako ne iskazuju isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuju ih gotovinom ili ne iskazuju ili ne iskazuju potpuno i/ili točno i/ili pravodobno i/ili uredno te je takvo postupanje suprotno materijalnoj odredbi članka 62. stavka 4. istog Zakona.

6.3. Naime, iz činjeničnog opisa inkriminiranog prekršaja vidljivo je kako se okrivljenica u bitnom tereti što u ugostiteljskom obrtu nije u potpunosti iskazala isporuku dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplatila ih je gotovinom te je kontrolom stanja blagajne utvrđen višak u iznosu od 18,10 eura, pri čemu se niti na koji način decidirano ne navodi kako je riječ o ponovljenom prekršaju, a što je osnovni uvjet za primjenu odredbe članka 192. stavka 5. Općeg poreznog zakona, dok se okolnost da je okrivljenica ranije pravomoćno kažnjavana navodi u dijelu obrazloženja prekršajnog naloga u kojem su izneseni razlozi za odmjerenu novčanu kaznu. Kako za primjenu navedene pravne kvalifikacije okolnost da se radi o ponovljenom prekršaju mora biti nesporno razvidna u činjeničnom opisu djela i to navođenjem broja pravomoćne odluke i datuma njezinog donošenja te stjecanja pravomoćnosti, izdavatelj prekršajnog naloga morao je prekršaj koji se okrivljenici stavlja na teret pravilno pravno označiti isključivo kao prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, čija su zakonska obilježja njezinim postupanjem ostvarena, budući je citiranom odredbom propisano kako će se fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 39.810,00 eura, ako ne iskazuju isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuju ih gotovinom ili ne iskazuju ili ne iskazuju potpuno i/ili točno i/ili pravodobno i/ili uredno te je takvo postupanje suprotno materijalnoj odredbi članka 62. stavka 4. istog Zakona.

6.4. Stoga je, uslijed počinjene povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice, ovaj Sud po službenoj dužnosti, otklonio navedenu pogrešku, i radi pravilne primjene materijalnog prekršajnog prava, djelo koje joj se stavlja na teret pravilno pravno označio kao u točki I izreke ove drugostupanjske odluke.

7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenica ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena.

8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su prilikom odmjeravanja kazne cijenjene sve okolnosti koje utječu na visinu novčane kazne navedene u članku 36. stavka 2. Prekršajnog zakona, pri čemu se primjena odredbe članka 192. stavka 5. Općeg poreznog zakona opravdava činjenicom ranije prekršajne kažnjavanosti okrivljenice za isti prekršaj temeljem prekršajnog naloga koji je postao pravomoćan 22. listopada 2020. Međutim, imajući u vidu odredbu članka 77. stavka 2. Prekršajnog zakona, koja propisuje da se protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju počinitelj prekršaja smatra neosuđivanim po toj odluci o prekršaju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja zabranjena je i nema nikakav pravni učinak, navedena okolnost nije mogla biti cijenjena otegotno, s obzirom da je od njezine pravomoćnosti u trenutku donošenja pobijane odluke proteklo više od tri godine te je rehabilitacija okrivljenika nastupila po sili zakona (članak 77. stavak 3. Prekršajnog zakona). Da je izdavatelj prekršajnog naloga, treba napomenuti, valjano koncipirao činjenični opis prekršaja u smislu prethodno navedenog, raniju pravomoćnu kažnjavanost okrivljenice ne bi mogao istovremeno cijeniti i kao otegotnu okolnost, imajući u vidu načelo zabrane dvostrukog vrednovanja, budući ta okolnost predstavlja bitno zakonsko obilježje iz članka 192. stavka 5. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona.

9. Kako okrivljenica navodima prigovora ne osporava počinjenje inkriminiranog prekršaja pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka, te uzimajući u obzir relativno manji iznos koji za isporučena dobra i usluge u konkretnom slučaju, nije iskazan preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćen je gotovinom (18,10 eura), kao i činjenicu da je od počinjenja djela proteklo nešto manje od dvije godine, ovaj Sud smatra kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje u konkretnom slučaju u svojoj ukupnosti imaju značaj naročito olakotnih te iste opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona. Stoga je uvažavajući navedeno te vodeći računa o vrsti počinitelja, iznosu propisane novčane kazne za inkriminirani prekršaj te granicama ublažavanja iste, prekršajni nalog preinačen u odluci o kazni i ista je izrečena ispod posebnog minimuma novčane kazne koja je zakonom propisana za taj prekršaj.

10. U tako odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle utvrđene olakotne okolnosti, kao i izostanak bilo koje otegotne okolnosti na strani okrivljenice, pa ista, po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.

11. Ovaj Sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenom novčanom kaznom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenicu, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenik plati dvije trećine ukupno izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini ukupno izrečene novčane kazne .

13. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

14. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenicu, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

15. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 28. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Dubravka Besednik Horak, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i ovlaštenog tužitelja.