REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1839/25-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ČĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica FĆ, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 28. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica IĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. ŠĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1957. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od kolovoza 1976. do njegove smrti 24. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica IĆ podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. TĆ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je sa pok. suprugom živjela od kolovoza 1976. na istoj adresi gdje su oboje bili prijavljeni.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka ČĆĆ i ZĆ.

4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u smrtni list (list 2) sud je utvrdio da je pok. ŠĆ umro **.**.2025.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 16-17) sud je utvrdio da nije bila u braku.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. ŠĆ (list 14-15) sud je utvrdio da nije bio u braku.

10. Uvidom u potvrdu o prijavi prebivališta za predlagateljicu od 14. kolovoza 2025. (list 6) sud je utvrdio da je prijavljena od 17. srpnja 2000. na adresi [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. ŠĆ od 14. kolovoza 2025. (list 5) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 17. srpnja 2000. do dana smrti, **.**.2025. na adresi [adresa].

12. Iz iskaza predlagateljice ČĆ sud je utvrdio da je s pok. suprugom bila zajedno 50 godina bez prekida. Zadnjih 30 godina živjeli su u Veslačkoj 2. Prije 10 godina za Uskrs pok. suprug imao je moždani udar i tada je dobio sve moguće bolesti, te u konačnici ostao i nepokretan. Dok je suprug još mogao odlazili su na ljetovanja. Zadnje vrijeme bilo je jako teško, a kroz cijelo to vrijeme brinula je o suprugu. Prije njegove smrti vidjela je da mu nije dobro i da zapravo umire kod kuće. Nazvala je hitnu koja ga je odvezla u bolnicu gdje je i preminuo. Suprug je bio jako dobar, sitan, puno tiši od nje. Često su bili vani kako bi on što više hodao s hodalicom, dosta ga je na to tjerala. Predlagateljica je nabavljala sve potrebno za kuću subotom ujutro kada bih ga na kratko ostavila da gleda televizor i brzo bih se vratila jer nije smio dugo biti sam. Nisu se vjenčali, za to nije postojao neki poseban razlog, predlagateljica je rano rodila njihovu kćer, oboje su tada imali oko 18 godina, još je suprug bio mađar pa su i vezano za to svašta prolazili s roditeljima, tako je prolazilo vrijeme i jednostavno se nisu vjenčali. Imali su dobar zajednički život. Roditelji supruga i njegov brat kratko su živjeli. Kod njih je znala doći sestra predlagateljice iz Gajnica, iako rijetko. Suprug zapravo nema više nikoga od obitelji, nitko mu nije niti došao na pogreb. Zadnjih godina pred smrt dosta je odlazio u bolnicu, jednom su ga čak i oživljavali. Plaćala je pogrebno poduzeće za oboje, a organizirala je sve potrebno za pogreb. Nije je nitko još pozvao vezano za ostavinski postupak.

13. Iz iskaza svjedoka ČĆĆ, kćeri predlagateljice, sud je utvrdio da se rodila u životnoj zajednici u kojoj su živjeli majka, ovdje predlagateljica i pok. otac ŠĆ. Roditelji su živjeli zajedno od kada se rodila, kao i ranije od njezinog rođenja, na istoj adresi, prvo na Rudešu, a kasnije u Veslačkoj 2. Živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pok. oca. Zajedno su se brinuli o njoj sve što je bilo potrebno, zajedno su doprinosili u domaćinstvo i dijelili sve financije. Odlazili su na ljetovanja kao obitelj. Živjeli su normalno kao svaki drugi bračni par, samo se nisu vjenčali, a zapravo ne zna točan razlog zašto se nisu vjenčali. Otac je bolovao duže vrijeme, dobio je moždani udar prije 9 godina tako da su se majka i ona brinule o njemu. Otac je preminuo u bolnici gdje je boravio 5 dana prije svoje smrti i gdje ga je majka posjećivala i brinula o njemu, kao što ga je posjećivala kada je u više navrata bio u bolnici. Majka je plaćala pogrebno poduzeće za oboje, a majka je nadoplatila razliku za pogreb oca u pogrebnom poduzeću u Gajevoj gdje je dogovorila sve za pogreb. Majka i ona nisu još dobile nikakav poziv za ostavinski postupak od javnog bilježnika. Majka je bila navedena na osmrtnici kao supruga. Zajedno s majkom je stajala uz odar pok. oca. Nema braće niti sestara.

14. Iz iskaza svjedoka ZĆ sud je utvrdio da je susjeda na adresi [adresa], gdje su predlagateljica i pok. ŠĆ živjeli zajedno u prizemlju. Poznaje ih 30 godina i od tada su susjedi. Njihovi odnosi bili su susjedski, međusobno se nisu posjećivali. Susretali su se skoro svakodnevno u zgradi ili ispred zgrade. Vidjela je kroz što je predlagateljica prolazila s pok. unazad par godina, a s obzirom da je pok. imao hodalicu, otežano se kretao i bez predlagateljice nije mogao nigdje otići. Kada bih se srela s njima popričali bi. Izgledali su kao da su bračni par, nije niti znala da nisu vjenčani. Posjećivala ih je njihova kćer zajedno s unukom. Pokojni je preminuo u bolnici, to je saznala nakon njegove smrti jer je u to vrijeme bila na moru. Na pogrebu pok. nije bila. Pogreb su sigurno organizirale predlagateljica i njezina kćer.

15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni ŠĆ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog, s time da su dobili i zajedničku kćer ČĆĆ. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni ŠĆ neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.

19. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 28. siječnja 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje

2. Protustranci