REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5233/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TT, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. i 2.Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika TT, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za mobilne jedinice, Područne jedinice - Službe za mobilne jedinice Zagreb od 5. travnja 2025., broj: 58/2025, Klasa: 471-01/25-04/99, Ur. broj: 513-02-1973/78-25-10 na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se prigovor okrivljenika TT te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, na način da se

- za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog točkom 1) izreke tog prekršajnog naloga, temeljem citiranog zakonskog propisa, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisućutristodvadeset) eura,

- dok se za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog točkom 2.) izreke tog prekršajnog naloga, temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), utvrđuje novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura,

- te se temeljem odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.920,00 (tisućudevetstodvadeset) eura koju kaznu je temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik dužan platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik TT dužan je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik TT proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. i 2. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanih izrekom tog prekršajnog naloga te mu je temeljem citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 5.300,00 (pettisućatristo) eura.

1.1. Za svaki prekršaj utvrđena je novčana kazna u iznosu od 2.650,00 (dvijetisućešestopedeset) eura.

1.2. Istim prekršajnim nalogom, od okrivljenika je oduzeta imovinska korist navedena u točki II izreke pobijanog prekršajnog naloga.

2. Okrivljenik je također obvezan na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 13,27 (trinaest eura dvadesetsedam centi) eura.

3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenik je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne.

4. U podnijetom prigovoru, okrivljenik u bitnom pojašnjava okolnosti počinjenja prekršaja navodeći da su iste počinili njegovi radnici, koji ih unatoč tome što ga on i njegova dva sina stalno kontroliraju, i dalje uspješno „potkradaju“ neizdavanjem računa. Smatra također, da je potrebno kažnjavati i same počinitelje, a ne isključivo obrtnika, ističući da izrečenu novčanu kaznu nije u mogućnosti platiti, budući bi to utjecalo na njegovu mogućnost redovnog ispunjavanja obaveza, kao što su doprinosi, porezi i plaće radnika, predlažući stoga da se ista smanji.

5. Prigovor je osnovan.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenik ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena, budući je za inkriminirane prekršaje za počinitelja koji je fizička osoba obrtnik, novčana kazna propisana u iznosu od 1.320,00 do 39.810,00 eura.

8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je da izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su cijenjene sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, a naročito težina učinjenog prekršaja i njegove posljedice, olakotno cijeneći da je okrivljenik surađivao u postupku, dok je otegotno cijenjena njegova ranija kažnjavanost za istovrsni prekršaj prema PN 417/2023/30619. Međutim, kako se navodi samo broj odluke kojom je prema konstataciji izdavatelja prekršajnog naloga okrivljenik ranije kažnjen za istovrsni prekršaj, bez navođenja datuma kada je ista stekla pravomoćnost, niti spisu predmeta prileži ta odluka s vidljivim datumom kada je stekla svojstvo pravomoćnosti, jednako kao što ne prileži niti izvadak iz prekršajne evidencije kako bi se mogla provjeriti vjerodostojnost ovog podatka, navedena okolnost nije mogla biti cijenjena otegotno prilikom odmjeravanja novčane kazne.

9. Ovaj sud uzeo je u obzir da okrivljenik navodima prigovora ne osporava počinjenje prekršaja koji su mu stavljeni na teret, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka, te da značaj pravilno utvrđene olakotne okolnosti (suradnja okrivljenika), nije cijenjen u dovoljnoj mjeri, s time da se težina počinjenih prekršaja kao otegotna okolnost navodi samo uopćeno, bez konkretiziranja u kontekstu ovog slučaja. Stoga, navedene okolnosti u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan točkom 1) izreke pobijanog prekršajnog naloga treba cijeniti olakotno, uzimajući u obzir manje iznose za koje računi nisu izdani (1,80 eura, 2,00 eura, 1,55 eura), ali i činjenicu da je iz postupanja okrivljenika vidljivo da se nije radilo o izoliranom slučaju neizdavanja računa, nego se takvo postupanje ponavljalo u razdoblju kraćem od mjesec dana (16. siječnja, 19. siječnja i 9. veljače 2025.) te je novčana kazna za ovaj prekršaj utvrđena u posebnom minimumu novčane kazne propisane za taj prekršaj. U odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan točkom 2) izreke tog prekršajnog naloga, po mišljenju ovog suda navedene okolnosti imaju značaj naročito olakotnih, s obzirom na relativno manji iznos koji za isporučena dobra i usluge u konkretnom slučaju, nije iskazan preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćen je gotovinom (47,40 eura), pa te okolnosti opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, pa je u tom dijelu kazna utvrđena uz primjenu instituta ublažavanja kazne.

10. U tako ukupno odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne, kao i otegotna okolnost na strani okrivljenika, pa ista, po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.

11. Ovaj Sud je mišljenja kako je ukupna novčana kazna odmjerena svakom okrivljeniku primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenih prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se istom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenik plati dvije trećine ukupno izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini ukupno izrečene novčane kazne .

13. Budući je odredbom članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona propisano da će se povodom prekršaja činjenično i pravno opisanog točkom 2) izreke pobijanog prekršajnog naloga, utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan preko naplatnog uređaja oduzeti kao imovinska korist, a u svezi odredbe članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona, odluka o oduzimanju imovinske koristi, također je valjana i utemeljena na zakonu.

14. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

15. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona od 100,00 do 5.000,00 kuna koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

16. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 28. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Dubravka Besednik Horak, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Središnjem uredu, Sektoru za mobilne jedinice, Područnoj jedinici - Službi za mobilne jedinice Zagreb u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.