REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-6502/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika HAMBI j.d.o.o., kao pravne osobe i RP, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. te 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovorima okrivljenika HAMBI j.d.o.o., kao pravne osobe i RP, kao odgovorne osobe, podnesenim protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za mobilne jedinice, Područne jedinice - Službe za mobilne jedinice Zagreb od 2. lipnja 2025., broj. 165/2025, Klasa: 471-01/24-04/2886, Ur.broj: 513-02-1973/71-25-8 na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaćaju se prigovori okrivljenika HAMBI j.d.o.o, kao pravne osobe i RP, kao odgovorne osobe, a u povodu tih prigovora i po službenoj dužnosti preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni na način da se

- prekršaj činjenično i pravno opisano točkom 1) izreke pobijanog rješenja pravilno pravno označava kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, te se temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenoj pravnoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisućučetrdeset) eura, dok se uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj odgovornoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura,

- prekršaj činjenično i pravno opisano točkom 2) izreke pobijanog rješenja pravilno se pravno označava kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, te se temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisućučetrdeset) eura, dok se uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj odgovornoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura

- te se temeljem odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna i to

- okrivljeniku HAMBI j.d.o.o. kao pravnoj osobi u iznosu od 2.080,00 (dvijetisućeosamdeset) eura, a

- okrivljenici ŠP, kao odgovornoj osobi u iznosu od 800,00 (osamsto) eura, koje kazne su okrivljenici dužni platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, okrivljenici HAMBI j.d.o.o., kao pravna osoba i BP, kao odgovorna osoba dužni su platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 25,00 (dvadesetpet) eura, svaki, u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenici HAMBI j.d.o.o., kao pravna osoba i BP, kao odgovorna osoba proglašeni su krivima zbog prekršaja iz 192. stavka 1. točke 1. i 2. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanih izrekom tog prekršajnog naloga te je temeljem citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 5.400,00 (pettisućačetristo) eura, dok je okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisućutristodvadeset) eura.

1.1. Za svaki pojedini prekršaj okrivljenoj pravnoj osobi utvrđene su novčane kazne u iznosu od 2.700,00 (dvijetisućesedamsto) eura, dok su okrivljenoj odgovornoj osobi utvrđene novčane kazne u iznosu od 660,00 (šestošezdeset) eura.

1.2. Od okrivljene pravne osobe, također je oduzeta imovinska korist navedena u točki II izreke pobijanog prekršajnog naloga.

2. Istim prekršajnim nalogom, svaki okrivljenik je obvezan na naknadu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 15,00 (petnaest) eura.

3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenici su sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijeli sadržajno istovjetne prigovore zbog izrečene novčane kazne.

4. U podnijetim prigovorima okrivljenici u bitnom navode kako se kaju zbog počinjenih prekršaja te su svjesni svoje pogreške, budući im je cilj poštivati zakone RH, jer egzistencija okrivljene odgovorne osobe ovisi o poslovanju okrivljene tvrtke, u kojoj osim okrivljenice radi jedino njezin suprug, a drugih prihoda nemaju. Ističu kako im nije bila namjera kršiti zakon, već su počinjeni prekršaji posljedica brzine posluživanja kupaca, predlažući slijedom navedenog da ih se oslobodi od kazne, odnosno da se iste smanje.

5. Prigovori su osnovani.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

6.1. Međutim, iz spisa predmeta razvidno je kako je izdavatelj prekršajnog naloga inkriminirane prekršaje pravno označio isključivo kao prekršaje iz članka 192. stavka 1. točke 1. i 2. Općeg poreznog zakona, pri čemu su kazne za oba okrivljenika odmjerene temeljem odredbe članka 192. stavka 1. tog Zakona, kojom odredbom je osim zakonskog opisa ovih prekršaja, propisana novčana kazna samo za počinitelja - pravnu osobu u iznosu od 2.650,00 do 66.360,00 eura. Budući stavak 4. citiranog članka propisuje novčanu kaznu za počinitelja odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 660,00 do 5.300,00 eura, dakle, u bitno manjem iznosu od one kazne koja je propisana stavkom 1. tog članka a koja je primijenjena prilikom odmjeravanja kazni i za okrivljenu odgovornu osobu, počinjena je povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu ove okrivljenice, te je Sud po službenoj dužnosti otklonio navedeni propust i prekršaje pravilno pravno označio kao u točki I izreke ove presude.

7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenici ukazuju kako su odmjerene novčane kazne prestroge, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se svrha kažnjavanja može postići blažim kaznama od onih koje su odmjerene svakom okrivljeniku.

8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su prilikom odmjeravanja kazne cijenjene sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, a naročito težina učinjenog prekršaja neevidentiranja prometa putem naplatnog uređaja, njegove posljedice te visina zatečenog viška gotovog novca u blagajni koji nije evidentiran putem naplatnog uređaja, koje su okolnosti iako nisu tako decidirano označene, očito cijenjene otegotno na strani okrivljenika. Ovdje se primjećuje kako je izdavatelj prekršajnog naloga posredno apostrofirao težinu prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, međutim očito samo paušalno i bez posebnog obrazlaganja, jer ta težina nije pronašla svoj odraz u kazni, budući je i za prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, novčana kazna svakom okrivljeniku odmjerena u istom iznosu. Nadalje, izričito se kao otegotna okolnost na strani okrivljenika navodi da se radi o prekršaju (pri čemu se ne konkretizira na koji se točno od dva prekršaja koji su okrivljenicima stavljena na teret odnosi ova konstatacija), iznimne i očite društvene opasnosti kojim se izravno podriva stabilnosti i temeljni smisao uređenja poreznog sustava, budući je „neosporno da je prekršajno djelo u području fiskalizacije, kao kažnjivo djelo izravno usmjereno na poreznu evaziju širih razmjera...“, koje obrazloženje iako opširno, u konačnici ukazuje da je ponovno cijenjena sama težina. Socijalni status osobe i surađivanje u inspekcijskom nadzoru, cijenjene su kao olakotne okolnosti na strani okrivljenika.

9. Iz sadržaja prigovora vidljivo je da okrivljenici ne osporavaju počinjenje prekršaja koji su im stavljeni na teret, te pri tom izražavaju kajanje zbog istog, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka i pokazujući svijest o zabranjenosti svog postupanja. Razvidno je također da izdavatelj prekršajnog naloga, značaj pravilno utvrđenih olakotnih okolnosti na strani okrivljenika nije cijenio u dovoljnoj mjeri, dok je s druge strane propustio cijeniti olakotno da okrivljenici nisu ranije pravomoćno kažnjavani zbog počinjenja istih ili drugih istovrsnih prekršaja, koja okolnost mu je bila poznata u vrijeme donošenja odluke i koja ukazuje da su okrivljenici skloni poštivanju, a ne kršenju pozitivnih propisa. Nadalje, izdavatelj prekršajnog naloga propustio je također vrednovati činjenicu da račun nije izdan za doista mali iznos (5,00 eura), kao i relativno manji iznos koji za isporučena dobra i usluge u konkretnom slučaju, nije iskazan preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćen je gotovinom (54,70 eura). Slijedom svega navedenog, ovaj Sud smatra kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje u konkretnom slučaju (unatoč utvrđenim otegotnim okolnostima na strani okrivljenika) imaju značaj naročito olakotnih te iste opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 2. i 1. Prekršajnog zakona. Uvažavajući sve navedeno, kao i vrstu počinitelja, iznos propisanih novčanih kazni za inkriminirane prekršaje te granice ublažavanja istih, kao i počinjenu povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljene odgovorne osobe, za svaki pojedini prekršaj okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna utvrđena je u maksimalno ublaženom iznosu, dok su okrivljenoj odgovornoj osobi novčane kazne za oba djela utvrđene bliže iznosu do kojeg se iste mogu ublažiti.

10. U tako ukupno odmjerenoj novčanoj kazni svakom okrivljeniku, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti, kao i utvrđene otegotne okolnosti na strani okrivljenika, pa ista, po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.

11. Ovaj Sud je mišljenja kako su takve novčane kazne primjerene težini i društvenoj opasnosti počinjenih prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenim novčanim kaznama postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenike, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

12. Konačno, kako zakon izričito ne propisuje da će se okrivljenik za počinjeni prekršaj osloboditi od kazne (članak 38. stavak 1. Prekršajnog zakona) niti su po mišljenju ovog drugostupanjskog suda ispunjeni uvjeti koji bi mogli opravdati fakultativno oslobođenje od kazne (članak 38. stavak 2. Prekršajnog zakona - kada počinitelja posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarivanja svrhe kažnjavanja (točka 1.), kada je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak (točka 2.) te kad se pomirio sa oštećenikom i naknadio štetu (točka 3.)), navodi prigovora kojima se predlaže da se okrivljenici oslobode od kazni, bez osnove su.

13. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.

14. Budući je odredbom članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona propisano da će se povodom prekršaja činjenično i pravno opisanog točkom 2) izreke pobijanog prekršajnog naloga, utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan preko naplatnog uređaja oduzeti kao imovinska korist, a u svezi odredbe članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona, odluka o oduzimanju imovinske koristi, također je valjana i utemeljena na zakonu.

15. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

16. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za svakog okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, kao ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj – preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7.53450) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

17. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 28. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Dubravka Besednik Horak, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Središnjem uredu, Sektoru za mobilne jedinice, Područnoj jedinici - Službi za mobilne jedinice Zagreb u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i ovlaštenog tužitelja.